Prijedlog dopune Zakona o obnovi potresom pogođenih područja nametnuo je i pitanje ustavnopravne jednakosti građana.
Naime, zbog istupa sisačke gradonačelnice Kristine Ikić Baniček, koja kritizira dopune tvrdeći da su Siščani dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na stanovnike Petrinje i drugih područja, to je pitanje privuklo pozornost. Poznato je da stanovnici Siska, kao i oni iz Krapinsko-zagorske županije te Zagrepčani moraju sudjelovati s 20 posto u obnovi, a stanovnicima Petrinje i okolnog područja država će iz proračuna financirati kompletnu obnovu. Kriterij je potpomognuto područje i proglašenje katastrofe, kada su oba ispunjena, država snosi sve troškove obnove.
Prema mišljenju ustavnopravnih stručnjaka, prijedlog dopune zakona je nejasan, a nekima i ustavnopravno suspektan. Čini se da je ključni članak prijedloga zakona, onaj koji određuje financiranje, zanemario ustavnopravnu jednakost građana. Mato Palić, profesor ustavnog prava, kaže da je riječ o svojevrsnoj penalizaciji prema mjestu prebivališta.
- Hrvatska je po Ustavu socijalna država i socijalna pravda je jedna od najviših vrednota ustavnog poretka - podsjeća Palić na odredbe Ustava. - Formulacija članka 5. prijedloga zakona ne zadovoljava zahtjeve pravne sigurnosti koji proizlaze iz Ustava RH - kaže Palić. - Ne smije postojati nejednakost na razini ekonomske snage građana - tumači Palić.
Ista skupina
- Sasvim je nebitno na kojem području stanuju pojedini građani Hrvatske, nije moguće raditi diskriminaciju na temelju mjesta prebivališta a da su u istoj ekonomskoj skupini. Ako neki moraju financirati obnovu, a drugi ne moraju samo zato što žive 10 km dalje, onda ne postoji opravdani razloga zašto je država nekoga dovela u nepovoljniji položaj.
Nepovoljan je položaj ako nekoga dovedete u poziciju da financira, a drugi u istim uvjetima to ne mora. Riječ je o istim hrvatskim državljanima koji žive u Hrvatskoj i uništena im je nekretnina u istom potresu. Nema razloga zašto nekoga penalizirati po mjestu prebivališta.
Siromašan čovjek je siromašan čovjek, nebitno je li u Pazinu, Petrinji ili u Zagrebu. Nije to dovoljno da ga se drukčije tretira. To što je netko u Zagrebu, na području bolje ekonomske razvijenosti ne znači ništa. Čovjek može ne biti u ekonomskom prosjeku nekog područja, ali to nije ni slično, a kamoli isto. Jedna osoba može stanovati na Črnomercu, druga u Dubravi, nalaze se na istom području, a u potpuno su drugačijoj ekonomskoj situaciji - govori Palić.
U članku 5., kojim se definira financiranje, navodi se: "Sredstva za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada... osigurat će... Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 60%, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija... u visini od po 20% u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima te vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina u visini od po 20%".
U istom se stavku članka 5. navodi i da će "za potpomognuta područja sukladno posebnom propisu, a na kojima je proglašena katastrofa, Republika Hrvatska osigurati sredstva u državnom proračunu u visini od 100%".
Bez jasnog cilja
Zvonimir Lauc, profesor ustavnog prava, kaže da je zakon manjkav ako u njemu nije jasno naveden cilj.
- U zakonu mora biti navedeno što je uključeno, a što je isključeno. Mora biti obrazloženo zašto je nešto isključeno, kao Sisak u ovom slučaju - ističe prof. Lauc. U obrazloženju prijedloga zakona se navodi da je područje Sisačko-moslavačke županije u kategoriji "potpomognutih područja odnosno područja koja zaostaju u društveno-gospodarskom razvoju", kaže se da je riječ o najnerazvijenijim jedinicama lokalne i područne samouprave, iznosi se i konstantan gubitak stanovništva koje se iseljava te drugi razlozi zbog kojih je donesen prijedlog zakona.
Sanja Barić, profesorica ustavnog prava, smatra da tu ne treba posebno povlačiti pitanje ustavnopravne jednakosti jer je riječ, generalno, o vrlo siromašnom području na kojem će država snositi sve troškove obnove. Dodaje kako je riječ o aktu milosti države i da "načelo razmjernosti vrijedi u svakom pojedinačnom slučaju". Ali, svaki pojedinačni slučaj može staviti u usporedbu stanovnika Siska i ekonomski izjednačenog stanovnika Petrinje i prema prijedlogu zakona, onaj iz Siska će plaćati, a onaj iz Petrinje neće.
- Na određeni način je došlo do povrede ustavnopravne jednakosti jer se to moglo rješavati uzimajući u obzir socijalne kriterije svakog pojedinačnog građanina. Dakle, da se utvrdi tko točno jest ili nije u mogućnosti obnavljati svoju imovinu. Ili da se plati svima - rekao nam je Đorđe Gardašević s Pravnog fakulteta u Zagrebu.