Na brojne prigovore i optužbe zbog ukidanja prireza ministar financija Marko Primorac odgovorio je dodatnim pojašnjenjem: jedinicama lokalne samouprave koje mogu i žele, omogućit će "da naprave rasterećenje", do određene granice. Donji limit stope poreza na dohodak bit će manji od postojećih 20 i 30 posto, dok će se gornji izračunati tako da se postojećim stopama pribroji prirez. U konačnici, o tome će ovisiti koliko će rasti plaće onima s najvišim dohocima.
Konačni je cilj reforme, ističe, "probuditi konkurenciju" tako da ponuđenim poreznim opterećenjem lokalne jedinice privlače građane koji su ga spremni prihvatiti. To podrazumijeva i smanjenje poreza na rad te veće oporezivanje, primjerice, paušalnog najma apartmana i imovine. Političari na lokalnoj razini, osobito oni iz opozicijskih redova, ne gledaju to kao priliku, već kao predizbornu podvalu. Većina ostalih promatrača, čini se, tumači predložene izmjene u stilu "mosta i ćuprije". Ipak, načelnici i gradonačelnici morat će se suočiti s važnim odlukama, osobito oni kojima prihodi od prireza čine važan dio proračuna.
Najam nekretnina
Imajući u vidu da je mnogo toga još nejasno, Marijana Ivanov, profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, za početak, nada se da određivanje osnovnih stopa poreza na dohodak neće biti prepušteno samovolji lokalnih jedinica, te da se od tog poreza neće prikupiti više prihoda.
Smatra da bi lokalnim jedinicama bilo uputnije povećati porezni namet kod paušalnog oporezivanja u turizmu. Naime, jedinice lokalne samouprave same određuju paušalni porez za iznajmljivače u turizmu, a iako je on moguć u rasponu od 19,91 eura (150 kuna) do 199,08 eura (1500 kuna) godišnje, većina se drži donje granice do 66,36 eura (500 kuna).
"Jedina stopa poreza na dohodak koju bih dala lokalnim jedinicama na određivanje visine je stopa kod dohotka od najma nekretnina. Isto tako, kao prihod lokalne države stavila bih naknadu koju bi građani i poduzeća plaćali za korištenje izvora solarne energije, koji bi bio prihod lokalne države", kaže Ivanov. Ona ocjenjuje da će solarni paneli, prije ili poslije, "izazvati ekološke probleme u gradovima" te negativan učinak na lokalni okoliš.
S najvećim izazovom, naravno, suočit će se gradonačenik Zagreba koji ostaje bez oko 150 milijuna eura. Kako ovaj put nema "kompenzacijskih" mjera kao što je to bilo prilikom ranijih poreznih izmjena, Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta vidi "tri istovremene inicijative" koje su mu na raspolaganju.
Na prvom mjestu je preispitivanje postojećih rashoda, njihovo preslagivanje po važnosti i stavljanje na kraj liste prioriteta onih koji su najmanji po važnosti, odnosno u skladu s prioritetima razvoja grada. Potrebnom smatra i potpunu analizu rashoda poduzeća i ustanova čiji je osnivač Grad Zagreb, kao i potpora svim programima (javne potrebe u kulturi, sportu), zatim preispitivanje visine subvencija i pomoći različitim primateljima te uspostavu mjerljivih kriterija te godišnjih provjera postignutih rezultate.
Cijene javnih usluga
Drugo, preporučuje preispitivanje postojećih prihoda u proračunu, što uključuje bolje upravljanje imovinom u vlasništvu grada, povećanje prihoda od imovine, prihoda iz fondova EU, pomoći i donacije, ali i sagledavanje mogućnosti "kako povećati naplativost i ostvarivanje tih prihoda". Na kraju, nužnom smatra sveobuhvatnu reformu i uspostavu nove i efikasnije organizacije upravnih tijela u gradu.
"Vjerujem da sve to neće biti dovoljno jer se planirane aktivnosti neće uspjeti provesti tijekom sljedećih šest mjeseci te da će gradonačelnik ipak posegnuti za nepopularnim mjerama i izabrati između ostvarivanja dodatnih prihoda od dodatnog opterećenja građana, bilo porastom stope poreza na dohodak bilo povećanjem cijena javnih usluga", smatra Jurlina Alibegović.