Dr. sc. Marina Tkalec je znanstvena suradnica na Odjelu za makroekonomiju i međunarodnu ekonomiju Ekonomskog instituta u Zagrebu i svakako je jedna od relevantnijih ekonomistica za razgovor o poreznoj reformi koju je u četvrtak u Banskim dvorima predstavio Zdravko Marić, a koja je zbog svoje sveobuhvatnosti, očekivano i zasluženo, izazvala veliku pažnju u javnosti. U intervjuu za Slobodnu Dalmaciju dala je vrlo precizna i stručna pojašnjenje nekih predstavljenih poreznih mjera.
Kakav je vaš prvi dojam prijedloga porezne reforme koju je iznio ministar financija?
- Ova porezna reforma u biti proširuje poreznu osnovicu i smanjuje porezno opterećenje, što je svakako korak u smjeru pravednijeg poreznog sustava. Postojeći zakoni opterećeni su oslobođenjima i izuzećima, što njihovo tumačenje i provođenje značajno otežava.
Nužno je, stoga, pročistiti porezni sustav kako bi on bio jasan svim korisnicima, a ne samo onima koji spretno plove kroz brojne povlastice koje proizlaze iz ovako složenog sustava kakav imamo danas.
Jedan od argumenata za provođenje reforme je i visoka porezna nestabilnost uzrokovana čestim izmjenama i dopunama u posljednje četiri godine. Nažalost, porezna reforma može samo u kratkom roku osigurati poreznu stabilnost jer politika ne garantira da se u nadolazećem razdoblju neće ponovno nakupiti velik broj izmjena i dopuna.
Kako bi se ispunio ovaj uvjet, potrebna je politička volja za održavanjem porezne stabilnosti, što do sada u Hrvatskoj nije bio slučaj.
Hoće li ova reforma imati više sreće, bit će poznato do kraja godine tijekom javne rasprave i rasprave u Saboru.
Najviše pažnje su, očekivano, izazvale promjene poreza na dohodak. Kako ocjenjujete taj potez?
- Porez na dohodak mijenjala je Milanovićeva Vlada i tada je pozitivan učinak na neto plaće osjetio veći dio stanovnika. Taj učinak stoga je uglavnom iscrpljen.
Mislim da cilj ovih izmjena poreza na dohodak nije išao u tom smjeru, već više u smanjenje broja oslobođenja, izuzeća i promjena nejasnih odredbi zakona.
Također, jasna je poruka da se želi smanjiti porezni teret stručnjaka i profesionalaca kako bi se možda utjecalo na njihove odluke o iseljavanju te da će se skupina ljudi koji primaju drugi dohodak - autorski honorari, ugovori o djelu i slično - staviti u jednak položaj u odnosu na ostale zaposlenike, što sustav čini pravednijim.
Je li možda bilo bolje ići na jače smanjivanje poreznih olakšica za djecu i model koji bi omogućio "negativni porez" na one s najmanjim primanjima, pa da im država nadoknadi neki iznos prilikom godišnjeg obračuna poreza. Nešto slično je bilo najavila Vlada Tihomira Oreškovića kada je u travnju ove godine pod nazivom "Strateški okvir mjera za učinkovitiji sustav socijalne u RH za razdoblje od 2016. do 2020." objavljen dokument na stranicama Ministarstva socijalne politike koji je najavio reforme poreznih olakšica za djecu.
- Bojim se da bi takve izmjene ponovno dovele do netransparentnog i kompliciranog poreznog sustava kakav imamo danas. Takve slučajeve treba rješavati kroz socijalne transfere. Porezni sustav nije lijek za sve naše boljke, postoje i drugi, primjereniji instrumenti.
Je li mudro istovremeno ići u promjene poreza na dohodak koje za 900 tisuća ljudi na znače ništa i koje prvenstveno povećavaju neto plaće onima s višim dohocima, a istovremeno provoditi i najaviti povećanje poreza na dodanu vrijednost na šećer, kruh i mlijeko.
- Porezna reforma nije ultimativni lijek za sve probleme hrvatskog društva pa u njoj i ne treba, kao što sam već rekla, tražiti rješenje socijalnih problema.
Taj posao odrađuju i druga ministarstva poput ministarstava gospodarstva, rada, socijalne politike te čitava Vlada koja treba raditi za dobrobit građana. Povećanje PDV-a na kruh i mlijeko treba gledati u kontekstu čitave reforme. Troškovi na kruh i mlijeko u hrvatskim kućanstvima daleko su manji, primjerice, od režijskih troškova, a upravo se PDV na te stavke značajno smanjuje.
Dakle, može doći do vrlo malog povećanja cijena kruha i mlijeka, ali će istovremeno cijene režija - kroz smanjenje stope PDV-a na isporuku električne energije i odvoz smeća - pasti u značajnijoj mjeri.
Osim toga, smanjenjem opće stope PDV-a od 2018. i smanjenjem stope PDV-a na inpute u poljoprivrednoj proizvodnji već od iduće godine otvara se mogućnost za pad cijena prehrambenih proizvoda, što će pojeftiniti košaricu dobara.
Iz reforme se stoga čini da se u tom smislu mislilo na siromašnije kada se spuštala stopa PDV-a na dio režijskih troškova.
„Kruh i mlijeko“ su u domaćem javnom prostoru postali sinonim za golo preživljavanje, ali kada govorimo o PDV-u, to su tada zaista samo kruh i mlijeko. Ako govorimo o socijalnoj dimenziji PDV-a, treba sagledati ukupnu košaricu dobara i usluga, a tu ulaze i svi ostali prehrambeni proizvodi, režije, troškovi stanovanja i slično.
Ono što smatram većom nelogičnošću u sustavu PDV-a je činjenica da je stopa PDV-a na novine ista kao i na kruh i mlijeko, a novine zasigurno nisu dio košarice dobara najsiromašnijih.
Proračun na toj stavci zasigurno gubi velike iznose koji bi se mogli utrošiti na smanjenje neke druge stavke PDV-a (hranu), usmjeriti na socijalne transfere ili potrošiti na neku mjeru pronatalitetne politike.
Ali manji PDV na novine nije zbog socijalnih razloga, nego je ta stopa opravdavana važnom ulogom tiskanih medija u informiranju javnosti u vremenu koje zbog raznih razloga ugrožava opstanak tiskanih medija?
- Pitali ste je li mudro podizati stopu PDV-a na kruh i mlijeko dok neto plaće onih s nižim dohocima ne rastu. Time se otvara pitanje socijalne dimenzije PDV-a.
Ako se u istome košu s egzistencijalnim potrebama nalaze i informacije, ono što nije mudro je da tiskane informacije imaju jednak tretman kao kruh i mlijeko. Nije stoga ni mudro prozivati Vladu za socijalnu neosjetljivost samo zbog kruha i mlijeka, jer onda isti argument možemo povući i za druge problematične stavke u poreznom sustavu.
Na ovome primjeru postaje jasno da porezna politika nije isključivo socijalna politika i da socijalni argument nije uvijek primjeren kada govorimo o poreznom sustavu.
Kao što nije primjeren kod poreznog tretmana medija, gdje se regulator ne zamara socijalnom komponentom i time da jednako oprezuje novine, kruh i mlijeko, nego time da je informiranje javnosti iznimno društveno korisno, s čime se oboje slažemo.
Povećava se i PDV na knjige, na međustopu od 12 posto u 2018., jednako kao za kruh, mlijeko i novine?
- Istina, ali će i dalje imati nižu stopu PDV-a, te isti porezni tretman kao i kruh i mlijeko, a to govori o prioritetima Vlade.
Slažete li se s povećanjem stope PDV-a za ugostiteljstvo?
- Povećanje stope PDV-a u ugostiteljstvu zasigurno će snažno pogoditi taj sektor. S obzirom na uspješno poslovanje sektora te svojevrsni rentijerski karakter djelatnosti, ne vjerujem da će posljedice biti fatalne, ali vlasnicima će smanjiti dobit, a i oslabit će konkurentsku poziciju hrvatskog turizma. Iako ovo nije mjera koju treba pozdraviti, donekle razumijem da se negdje moralo rezati kako bi se dalo negdje drugdje.
Vjerojatno je ovo povećanje s 13 na 25 posto bilo nužno kako bi se mogla smanjiti stopa poreza na dobit s 20 na 12 posto. Demotivira se ulaganje u turizam, a motiviraju malo poduzetništvo i poljoprivreda.
Ako tako gledate, radi se o ideji poticanja seljenja kapitala i rada iz jedne cikličke uslužne djelatnosti koja jako ovisi o inozemnoj potražnji, sigurnosti zemlje i političkoj stabilnosti u izvozni, proizvodni sektor koji ne pati od trenutne sigurnosne rente koju uživa hrvatski turizam zahvaljujući zbivanjima na Bliskom istoku.
Kako ocjenjute promjene u sustavu poreza na dobit?
- Snižavanje stope poreza na dobit s 20 na 12 posto daje vjetar u leđa poljoprivrednicima, obrtnicima i malim poduzetnicima.
Od svih obećanja koja slušamo već godinama, ovo je prva ozbiljna mjera za poticanje malog poduzetništva za koje se do sada uvijek samo govorilo da je stup gospodarstva.
Teško je u ovome trenutku govoriti koje će učinke imati tih osam postotnih bodova, ali ova mjera jasno pokazuje da Vlada želi osnažiti malo poduzetništvo jer ona posebno obuhvaća poljoprivrednike, i da želi potaknuti razvoj istoka Hrvatske.
Novosti su predstavljene i u oporezivanju nekretnina. Što mislite o tim mjerama?
- Kod poreza na promet nekretnina istina je da se novim prijedlogom želi izjednačiti porezni tretman građana, ali je on u koliziji s drugim navedenim ciljem koji je oživljavanje tržišta nekretnina.
Teško je očekivati da će do tog oživljavanja doći ukine li se oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina osobama koje stječu prvu nekretninu (rabljenu) radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja, jer bi u tom slučaju potražnja za nekretninama trebala pasti.
Ono što će se promijeniti je odnos cijena novih i rabljenih nekretnina u korist novih. Cilj bi se onda trebao zvati oživljavanje tržišta novih nekretnina ili oživljavanje građevinskog sektora.
Zdravko Marić, ministar financija, tvrdi da ukupni proračunski trošak porezne reforme iznosi do dvije milijarde kuna, a ekonomist Željko Lovrinčević, šef radne grupe koja je radila na prijedlogu reforme, smatra da će pozitivne gospodarske promjene već u prvoj godini povećati prihode proračuna za milijardu kuna. Koja je vaša prva ocjena fiskalno-gospodarskog učinka ove reforme?
- Ministarstvo financija izradilo je, kako ste rekli, simulacije prema kojima ukupni fiskalni učinak iznosi dvije milijarde kuna minusa u proračunu.
Taj dio jednadžbe poznat je i vjerojatno će se brojka i kretati oko tog iznosa. Međutim, vrlo je teško odrediti koliki bi mogli biti pozitivni učinci na proračun, jer ovako sveobuhvatna reforma može imati vrlo širok raspon učinaka.
Kada se tu dodaju i sve druge reforme koje će se pokrenuti u idućoj godini te stanje u inozemstvu i sve druge varijable koje mogu imati utjecaj na proračunske prihode, konačni učinak može biti vrlo šaren.
Također, Marić kaže da će lokalna uprava ostati bez 1,4 milijarde kuna, ali će im u cijelosti sve biti nadoknađeno. Čelnici lokalne uprave baš i nisu uvjereni u to?
- Ministar Marić pokazao se vrlo sposobnim ministrom i očito je da vrlo dobro poznaje sustav kojim upravlja.
Kada vam netko unaprijed otvoreno kaže da ćete ostati bez 1,4 milijarde kuna i odmah obeća da će vam ih nadoknaditi, ne bi bilo mudro da to i ne učini. Da je u startu pokušao zatajiti ili umanjiti troškove, bila bih skeptična, ovako sam sklona vjerovati mu, rekla je Tkalec za Slobodnu Dalmaciju.
UGOSTITELJSTVO
S obzirom na uspješno poslovanje sektora te svojevrstan rentijerski karakter djelatnosti, ne vjerujem da će posljedice biti fatalne, ali vlasnicima će smanjiti dobit, a i oslabit će konkurentsku poziciju hrvatskog turizma
PODUZETNIŠTVO
Snižavanje stope poreza na dobit s 20 na 12 posto daje vjetar u leđa poljoprivrednicima, obrtnicima i malim poduzetnicima. Ovo je prva ozbiljna mjera za poticanje malog poduzetništva
NEKRETNINE
Istina je da se novim prijedlogom želi izjednačiti porezni tretman građana, ali je teško da će doći do oživljavanja tržišta nekretnina ukine li se oslobođenja od plaćanja poreza osobama koje stječu prvu nekretninu
LOKALNA UPRAVA
Kada vam netko unaprijed otvoreno kaže da ćete ostati bez 1,4 milijarde kuna i odmah obeća da će vam ih nadoknaditi, ne bi bilo mudro da to i ne učini. Da je u startu pokušao zatajiti, bila bih skeptična, ovako sam sklona vjerovati mu