BORBA S VIRUSOM

Studenti će raditi posao epidemiologa: ‘Nemamo izbora, stručnjaci su na rubu snaga‘

Rješenje problema vidi se u dvije varijante. Jedna su studenti, no izgledniji su mladi liječnici


 
 Željko Puhovski/Cropix

U samoizolaciji se zbog kontakta s koronavirusom nalazi 7519 osoba, a aktivno oboljelih je 2212. Dakle, ukupno su oko 10.000 osoba morali nazvati epidemiolozi i sa svakim od nazvanih detaljno porazgovarati o simptomima, objasniti im pravila ponašanja, uputiti ih kada bi trebali na testiranje i na koje simptome moraju odmah reagirati.

U Hrvatskoj postoje 103 epidemiologa koji se bave zaraznim bolestima, što je u mirnodopsko doba bilo sasvim dovoljno da se pokriju dnevni izazovi, no sada, kada je fokus na koronavirusu i velikoj epidemiji, ova struka pada s nogu i vapi za novim snagama.

Primjerice, u subotu je bio najveći broj novooboljelih. Čak 306 osoba dobilo je dijagnozu Covida-19. Ako se uzme da je u prosjeku svaki od njih imao deset kontakata, tog dana je 103 epidemiologa moralo nazvati više od 3000 ljudi. Naravno, tu su i ponovljeni pozivi nekim kontaktima, upiti osoba iz samoizolacije i ostalo.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak napominje da u ovom trenu trebaju nove snage te da se s tim zahtjevom već išlo prema Ministarstvu zdravstva.

Rad pod nadzorom

- Ljudi su preopterećeni i posla je previše. Bili bismo jako sretni da dobijemo još sto ljudi, ali nadamo se većem broju - kaže Capak.

Naime, rješenje problema vidi se u dvije varijante. Jedna su studenti završnih godina medicine, no izgledniji su netom diplomirani mladi liječnici koji kreću u rad pod nadzorom. Računa se da bi oni dio tog vremena rada pod nadzorom mogli provesti u epidemiologiji, no za to bi trebalo promijeniti pravilnik. Oni bi u pravilu obavljali razgovore s kontaktima zaraženih.

- Do sada nije bilo predviđeno da mladi liječnici nekadašnji staž, a danas rad pod nadzorom, obavljaju u HZJZ-u, odnosno u takvom vidu zdravstvene struke. Stoga treba izmijeniti pravilnik, što smo i zatražili od resornog Ministarstva - napominje Capak.

Liječnici po završetku studija odlaze u bolnice, domove zdravlja, na hitne prijeme i za takav rad dobivaju bodove koje koriste za specijalizaciju.

U ovom slučaju pravilnik nije predvidio bodove za epidemiologiju, što, logično, odbija mlade liječnike.

- Očekujemo izmjenu, oni bi bili plaćeni preko HZZO-a, a i pozitivno bi bilo da se susretnu s epidemiologijom.

Možda se nekome i svidi i poželi ostati. Naravno, velika većina liječnika sanja o kirurgiji, velikim, lijepo opremljenim kirurškim salama ili nekim drugim specijalizacijama koje su im atraktivnije - pojašnjava Capak.

Ono što bi također mogao biti problem, kada se gleda Pravilnik o radu pod nadzorom, je to što nije obavezan.

Ako mladi liječnik dobije specijalizaciju, logično je da će je prihvatiti.

Ili primjerice, ako krene raditi u nekom od Zavoda kao ispomoć za epidemiologiju i dobije specijalizaciju, sigurno će otići. I to je još jedan od izazova ovog projekta.

Sanitarni inženjeri

Dodaje kako se računa i na diplomirane sanitarne inženjere koji su na burzi. No, i tu postoji prepreka koju bi se trebalo pod hitno riješiti. Naime, isplata plaća je u zavodima za javno zdravstvo drugačija nego u bolnicama.

Oni su plaćeni po timovima, a timovi su popunjeni, stoga se treba pronaći model plaćanja tim ljudima.

Do sada su kao ispomoć epidemiolozima priskakali i liječnici školske medicine, no uskoro počinje škola, tako da više neće moći pomagati na taj način.

Ministar Vili Beroš potvrdio je da su epidemiolozi preopterećeni.

- Ne može se reći da nedostaje epidemiologa. Njih nedostaje u ovoj epidemiji i moramo riješiti problem za ovaj period. Stoga razmišljamo da aktiviramo mlade liječnike. Godišnje ih diplomira 300 ili 350 i očekujemo da bi se dobar dio njih odazvao - govori Beroš, a na pitanje hoće li morati prihvatiti posao ili će moći birati, kaže da nikakve prisile neće biti.

Plemenita struka

- Nije nam cilj mlade ljude tjerati da rade. Naravno da će imati izbor žele li ili ne. No, zbilja vjerujem da ova plemenita struka ima ljude koji su voljni pomoći u ovoj izvanrednoj situaciji koja će ipak završiti. Nije trajno stanje, koliko god nam sad nezgodno bilo - govori ministar Beroš.

Studenti završnih godina Medicinskog fakulteta u Zagrebu s kojima smo razgovarali generalno nemaju ništa protiv da budu ispomoć, ali ipak imaju pitanja.

Student koji će u rujnu upisati završnu, šestu godinu govori da mu ne bi smetalo da radi u call centru, iako ga epidemiologija nikada nije privlačila.

- Iz ove perspektive mi je to OK. Pomoći je uvijek lijepo, ali da imam diplomu vjerojatno bih malo drugačije razmišljao. Možda će zvučati sebično u jeku epidemije, ali želim početi zarađivati, biti samostalan.

Ako se već ide u to, onda bi taj rad trebalo izjednačiti s drugim radom pod nadzorom ili čak dati više bodova, jer svi mi u konačnici želimo svoju karijeru za koju smo se itekako trudili - govori nam student iz Zagreba.

Njegov sugrađanin i kolega s godine sličnog je mišljenja, samo kaže da je na studente završne godine teško računati.

- Korona je pomutila planove, dobar dio kolega ima dosta ispita koje trebaju položiti, tako da vjerojatno neće imati vremena za takvu vrstu ispomoći. Nakon diplome postoje drugi problemi, financije i odstupanje od planova koje imamo još od upisa na fakultet - govori nam.

Studenta pete godine pak muči da bi mogli nazadovati ako vrijeme nakon fakulteta ne provedu u bolnici već kao ispomoć epidemiolozima.

- Ja bih volio početi na Hitnoj jer smatram da tamo mogu puno naučiti. S druge strane, bojim se da bi nedostatak tog iskustva mogao utjecati na željenu specijalizaciju.

Kad bi mi netko garantirao da neću imati nekih neodgovorenih pitanja ili problema kasnije, odradio bih nekoliko mjeseci - kaže student pete godine medicine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. listopad 2020 21:03