Rashode državnog proračuna u ovoj godini treba smanjiti za 4,68 milijardi kuna, a u iduće tri godine proračun treba zamrznuti na istom iznosu. Zbog nužnog rasta dijela troškova svake godine treba štedjeti po milijardu kuna kako bi se u 2020. godini postigao višak novca u državnoj blagajni te smanjio javni dug države na 84 posto BDP-a sa sadašnjih 90 posto uz prosječni godišnji rast gospodarstva od 1,5 posto, sažetak je Prijedloga fiskalne konsolidacije koji su za potrebe Udruge poreznih obveznika Lipa pripremili studenti ekonomije Ivan Majić i Matej Bule.
Lipi je prezentacijom toga prijedloga bio cilj privući pozornost javnosti na nužnost konsolidiranja javnih financija prije svega smanjivanjem državne potrošnje.
Majić i Bule su predložili da se u ovoj godini proračunski rashodi smanje tako da budžet za plaće u javnom sektoru bude manji za 1,5 milijardi kuna, subvencije za poljoprivredu manje za 1,4 milijarde kuna, budžet za mirovine manji za 1,06 milijardi kuna, a da se poticaji za zapošljavanje smanje za 360 milijuna kuna, potom da se u poticanju stanogradnje uskrati 251 milijun kuna te da se konačno još 250 milijuna kuna uštedi kroz cijeli proračun, a dodatnih 350 milijuna kuna na ostalim nedefiniranim posebnim stavkama. Nakon ove godine plaće i mirovine se u iduće tri godine više ne bi rezale.
Signal preokreta
Kako bi se potaknule investicije i oživjelo tržište kapitala, Majić i Bule predlažu smanjivanje poreza na dobit sa 20 na 12 posto jer bi takva stopa, obrazlažu, Hrvatsku učinila konkurentnom u usporedivom okruženju, a uz to bi ukinuli i poreze na kapitalnu dobit i na prihod od štednje. To bi, izračunali su, dovelo do 2,4 milijarde kuna manjeg prihoda u proračunu, ali nužno je, smatraju, kao signal preokreta stranim ulagačima. Kako bi se država u iduće četiri godine što manje zaduživala, predlaže se financiranje deficita prodajom državne imovine, od koje se, kako procjenjuju, od ove do kraja 2019. godine može ostvariti između 11,85 i 16,6 milijardi kuna prihoda.i
Konkretno, predlažu da se kompanije poput Podravke, Končar elektroindustrije, Hrvatske poštanske banke, Croatia Airlinesa, ACI-ja, Hrvatske lutrije, Jadrolinije ili Đure Đakovića uklone s liste strateških i tvrtki od posebnog značaja te da se prodaju. Uz to, zagovaraju osnivanje neovisnog ureda za proračun i uvođenje fiskalnog pravila u Ustav.
Oštar i ambiciozan prijedlog studenata komentirali su analitičar Velimir Šonje, predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa Vuk Vuković i savjetnik guvernera HNB-a Ante Žigman.
Vuković je istaknuo da konsolidacija državnih financija jest nužna, no i da koalicijske vlade u kojima sudjeluje velik broj članova poput nove hrvatske Vlade u pravilu nisu uspješne u obuzdavanju deficita. - Takve vlade imaju veću mogućnost produbljivanja deficita, jer odmah se morate zapitati hoće li HSS pristati na smanjenje subvencija poljoprivredi, hoće li HDZ dozvoliti smanjivanje prava braniteljima - rekao je Vuk Vuković, napominjući da plaće ne mogu rezati bez dogovora sa sindikatima. Žigman je ustvrdio kako je smanjivanje poreza na dobit zanimljiv prijedlog, no istaknuo je kako je investitorima najveći problem nestabilnost poreznog sustava.
Marketinške prezentacije
- Potrebno je provesti pravu poreznu reformu ili ne dirati ništa pojedinačno - rekao je Žigman, preporučujući da se ujednače porezna mišljenja te da se isti zakon na sve jednako primjenjuje. Velimir Šonje je pojasnio kako prezentaciju studenata treba doživjeti kao jasan pokazatelj da nije teško napisati prijedlog potkrijepljen argumentima koji bi onda bio temelj javne rasprave te da se očekuje od političara da iznose takve prijedloge, a ne da se građanima obraćaju marketinškim prezentacijama.
Nužno rezati potrošnju
- Nisam sklon smanjivanju budžeta za mirovine i smatram da proračun ne bi podnio oko tri milijarde kuna manjka smanji li se porez na dobit i ukinu li se porezi na kapitalnu dobit i prihod od štednje - rekao je Šonje, naglasivši ipak da bez rezanja potrošnje nije moguće smanjiti javni dug te da rast BDP-a ne može riješiti hrvatski problem.