AFERA ‘EMAIL SJEDNICA‘

Sud poništio nezakonitu odluku zagrebačkog župana, SDP zadovoljan: ‘Bila je to politička odmazda!‘

Postupak su pokrenuli SDP-ovci smatrajući da je župan Kožić nezakonito dirigiranu sjednicu pod izlikom epidemioloških mjera iskoristio za politički odstrel i smjenu SDP-ovih pročelnika
Stjepan Kožić
 Darko Tomaš/cropix

Visoki upravni sud 27. rujna na čelu s predsjednicom Vijeća Inge Vezmar Barlek presudio je da se poništava Odluka o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Zagrebače županije, jer je nezakonit način na koji je donešena 27. svibnja prošle godine na 19. sjednici Županijske skupštine Zagrebačke županije i to putem elektroničke pošte. Ta presuda dobar je putokaz gdje je granica zakonitog rada u uvjetima epidemije.

Postupak ocjene zakonitosti sjednice pokrenuli su SDP-ovci smatrajući da je zagrebački župan Stjepan Kožić nezakonito dirigiranu sjednicu pod izlikom epidemioloških mjera iskoristio za politički odstrel i smjenu SDP-ovih pročelnika Upravnog odjela za fondove Europske unije, regionalnu i međunarodnu suradnju Velimira Kokota i pročelnice UO za prosvjetu, kulturu i sport Mirele Katalenac, koji su taj posao dobili preko javnog natječaja, a u proljeće su se oglušili na Kožićev zahtjev da dobrovoljno odstupe sa svojih pozicija. Kožić je potom sazvao e-mail sjednicu na kojoj su prisilno razvlašćeni SDP-ovi pročelnici i donesena sporna Odluka o ustrojstvu.

Visoki upravni sud pozivajući se na odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Statut Zagrebačke županije, kao i Poslovnik o radu skupštine - presudio je poništenje odluke. Kao argumente navode da je prema odredbi članka 85. Statuta djelovanje Županijske skupštine župana i upravnih tijela županije javno, da građani i predstavnici medija mogu pratiti rad ŽS, da se javnost osigurava javnim održavanjem sjednica, a izvjestitelji javnih medija imaju pravo pratiti njihov rad. Iz tih odredbi proizlazi, stoji u presudi VUS-a, da je predviđena javnost rada predstavničkog tijela te usmeno raspravljanje na sjednicama predstavničkog tijela.

U okolnostima uzrokovanim pandemijom COVID-19 Sud nalazi da je ŽS imala legitimni cilj prilagoditi način održavanja sjednice predstavničkog tijela mjerama fizičkog distanciranja čija posljedica je ograničavanje prava zastupnika kao i javnosti rada.

"Međutim, s obzirom na danas dostupne tehničke mogućnosti Sud nalazi da je radi realizacije prava građana na lokalnu i područnu samoupravu sjednicu trebalo održati na način koji bi u cijelosti osigurao poštovanje svih zakonskih odredbi. Naime, komunikacija putem elektroničke pošte uopće ne omogućuje realizaciju načela usmene rasprave niti u potpunosti načela javnosti. Takva vrsta komunikacije ne osigurava javnost rada predstavničkog tijela u realnom vremenu, praćenje sjednice, niti osigurava javno glasovanje na sjednici jer osobe nisu uključene u komunikaciju i nemaju neposredan uvid u rezultate glasanja", stoji u presudi.

"Ova presuda dokaz je da je glavni motiv preustroja bila politička odmazda i mobing nad pojedincima, a ne povećanje efikasnosti rada, što se vidi po brojkama i rebalansu proračuna koji za 36 milijuna smanjuje fond za europske projekte", komentira SDP-ov inicijator postupka ocjene zakonitosti Mihael Zmajlović neposredno uoči današnje nove sjednice Županijske skupštine na kojoj će se opet staviti na dnevni red odluka o ustroju i opet, naglašava, biti nezakonita jer svaki opći akt mora proći savjetovanje, a nije ga bilo. "Valjda žele preduhitriti presudu bez obzira što riskiraju da im odluke opet padnu na sudu".

Drama u pozadini te prošlogodišnje e-mail sjednice trajala je tjednima i bila je usko vezana uz činjenicu da je Kožić osvojio vlast na lokalnim izborima 2017. u Zagrebačkoj županiji kao kandidat koalicije predvođene SDP-om i HSS-om, ali je došlo do rošade: Kožić je napustio HSS, osnovao vlastitu stranku, prekinuo suradnju sa SDP-om i vlast prebacio na stranu HDZ-a, stranku Milana Bandića te svoje nezavisne liste s još nekoliko stranaka.

O pokušaju političkog mobinga i trgovine prva je progovorila zamjenica župana Nadica Žužak, koja je tvrdila da je Kožić radio golem pritisak ne bi li pročelnici odstupili preko svog zamjenika u stranci Vlade Horine - što je on negirao. Pročelnici su se žalili da im se Kožić osvećuje zato što su ga tjednima napadali zbog netransparentnog korištenja sredstava iz Fonda za pomoć gospodarstvu u doba pandemije koronavirusa i zbog diskreditacije i mobbina podnijeli tužbe protiv župana i Zagrebačke županije. Kožić je, pak uzvraćao da je on žrtva agresivne medijske kampanje, da ga bombardira Mihael Zmajlović.

Zmajlović je lani tražio da se odluke te 19. sjednice Skupštine Zagrebačke županije proglase nezakonitima i ponište.
Smatrao je kako elektronička pošta može biti primjerena samo za sazivanje sjednice i dostavu materijala, ali ne i za održavanje rasprave jer se ne mogu provesti dva načela na kojima počiva mehanizam predstavničke demokracije i kolektivnog odlučivanja: načelo raspravljanja i načelo javnosti, na što je upozoravao i izvanredni profesor Pravnog fakulteta Vedran Đulabić.

Kožić se na VUS-u branio da tijekom odlučivanja nije povrijeđeno načelo raspravljanja budući da ni jednom odredbom Poslovnika ili Statuta nije propisano da se rasprava mora provoditi isključivo usmeno. Načelo raspravljanja, tumačio je, znači mogućnost svakog člana da daje konkretne argumentirane prijedloge o aktima o kojima se odlučuje, a forma usmeno ili pisano potpuno je irelevantna za donošenje odluka. U konkretnom slučaju svi su imali šansu na sjednicama radnih tijela koje su održane prije sjednice usmeno, u fizičkoj prisutnosti postavljati pitanja i tražiti pojašnjenja, ali tu mogućnost nisu iskoristili. Što se, pak, tiče načela javnosti uz napomenu da u uvjetima epidemije nije bilo moguće provesti, smatrali su da je dovoljno to što je javnost bila obaviještena o tome kada će se sjednica održati, objavljen je dnevni red, rezultati glasanja i sve donesene odluke "pa se nikako ne može smatrati da bi to načelo bilo povrijeđeno", a sjednica se mogla pratiti na mrežnoj stranici ZŽ.

Tvrdio je da savjetovanje o ustrojstvu upravnih tijela nije trebalo trajati 30 dana jer se "radi o internom općem aktu koji djeluje samo prema unutra, a ne prema vani - ne utječe se na interese svih građana nego se samo uređuje unutarnje ustrojstvo..."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:05