Šuica: ‘Demografski izazovi prvi su put izričito uključeni kao ciljevi u nacionalnim i regionalnim planovima‘

Prijedlog Europske komisije o višegodišnjem proračunu EU nakon 2027. godine danima je glavna tema u Bruxellesu. Rijetki su oni koji su u potpunosti zadovoljni ovim prijedlogom od dva bilijuna eura. Nekima je previsok, drugima premalen, a većini nedovoljno jasan. No, povjerenici Europske komisije, svaki iz svojeg resora, uvjeravaju da će ovaj financijski okvir omogućiti EU suočavanje s glavnim izazovima i novim prioritetima, a da se pritom neće značajno uskratiti sredstva za regionalni razvoj, poljoprivredu i druga područja.

O tome kakav će utjecaj ovaj prijedlog imati na demografska kretanja, hoće li Hrvatska i dalje moći računati na značajna sredstva iz fonda za regionalni razvoj, kao i o drugim elementima Komisijina prijedloga, za Jutarnji list govori Dubravka Šuica, povjerenica zadužena za demografiju i Mediteran.

Čini se da nitko izvan Europske komisije nije zadovoljan predloženim Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO). Hrvatska je po glavi stanovnika bila najveći korisnik prethodnog VFO-a. Hoće li Hrvatska, posebice njezine regije, moći značajno profitirati i iz ovog VFO-a?

- Hrvatska je dosad maksimalno iskoristila sredstva iz zajedničkog proračuna i usmjerila ih u razvoj gospodarstva. Više od 17 milijardi eura iz fondova EU uloženo je u infrastrukturu, inovacije, zaštitu okoliša, digitalnu transformaciju i razvoj društva. Od pristupanja 2013. godine, prosječni godišnji dohodak u Hrvatskoj gotovo se udvostručio - sa 16.100 na 30.500 eura. Nezaposlenost je pala s preko 17% na samo 4%, dok su izvoz i turizam dosegnuli povijesno visoke razine.

No članstvo u EU donosi puno više od samog financiranja. Vrijednost proračuna EU ne može se svesti na jednostavnu bilancu. Svaka država članica koristi dobrobiti Unije, posebice kroz pristup jedinstvenom tržištu i zajedničke napore u području migracija, sigurnosti, klimatskih promjena i stabilnosti.

Prema prijedlogu novog Višegodišnjeg financijskog okvira od 2028. do 2034., koji iznosi gotovo dva bilijuna eura, regije ostaju u središtu političkih prioriteta. Strategija je jasna - ulaganje u manje razvijene regije, koje će izravno sudjelovati u oblikovanju i provedbi nacionalnih i regionalnih planova, uz brže financiranje i veću fleksibilnost.

Hrvatska je već dokazala da zna strateški i učinkovito koristiti instrumente EU, posebno kroz provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ulaganjem u administrativne kapacitete, hrvatske regije bit će spremne nastaviti povlačiti sredstva iz novog proračuna EU i osigurati daljnji razvoj.

Vi ste također odgovorni za demografiju, a ne samo za Mediteran. Koje će instrumente EU imati u budućem višegodišnjem proračunu za rješavanje demografskih izazova?

- Demografske promjene predstavljaju jedan od ključnih izazova 21. stoljeća. U novom višegodišnjem proračunu, prvi put, demografski izazovi bit će izričito uključeni kao ciljevi u nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima. Time je demografska politika postala horizontalni prioritet svih država članica. To je ključan iskorak i rezultat napora koji smo uložili u prethodnom mandatu. Omogućit će državama članicama korištenje značajnih europskih sredstava za rad na demografskim izazovima s kojima su suočene.

Demografija utječe na tržište rada, zdravstveni sustav, socijalne usluge i teritorijalnu koheziju. Smanjenje i starenje stanovništva produbljuju regionalne razlike i dodatno opterećuju javne socijalne sustave. Zato, iako demografska politika ostaje u nadležnosti država članica, važno je da novi proračun EU omogućuje državama članicama da odgovore na vlastite demografske trendove. Sredstva EU mogu se koristiti za ulaganja u vještine, privlačenje talenata, borbu protiv depopulacije, podršku ranjivim dobnim skupinama, rješavanje manjka radne snage i povećanje produktivnosti.

Osim financiranja, nastavljamo s provedbom Demografskog paketa alata - inicijative kojom državama članicama pružamo dodatnu podršku kako bi demografske izazove pretvorile u prilike.

Hrvatska je među zemljama u kojima je demografija poseban problem. Ako su sada kohezijska politika, poljoprivreda i ruralni razvoj objedinjeni u jedan program, može li to negativno utjecati na regije u Hrvatskoj iz kojih mladi ljudi sve više odlaze?

- Prijedlogom proračuna EU željeli smo stvoriti učinkovitiji, fleksibilniji proračun usmjeren na konkretne rezultate. Nastavljamo podržavati ljude, poduzeća, regije i države članice - uključujući pomoć pri zadržavanju i privlačenju talenata i mladih. Nitko ne bi trebao biti prisiljen napustiti svoj dom zbog nedostatka prilika. Takvu je politiku bivši talijanski premijer Enrico Letta nazvao ‘pravom na ostanak‘.

Europski socijalni fond plus pomoći će u radu na socijalnim aspektima demografskih promjena. Podupirat će države članice u poboljšanju vještina, zapošljavanja i socijalne uključenosti. Putem nacionalnih alokacija, Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond nastavit će smanjivati teritorijalne razlike i poboljšavati pristup uslugama u regijama koje su najviše pogođene demografskim padom. Erasmus+ će podržavati sustave osposobljavanja koji su prilagodljivi, uključivi i usmjereni na budućnost, uz istovremeno rješavanje nedostatka vještina i prilagodbu potrebama tržišta rada.

Zajedno, ovi instrumenti državama članicama pružaju snažan i fleksibilan alat za suočavanje s demografskim promjenama te osiguravaju da trenutni izazovi ne budu prijetnja, već pokretač transformacije i dugoročnih prilika.

Mnoge zemlje, uključujući Hrvatsku, sve više zapošljavaju strane radnike. S druge strane, raste zabrinutost zbog migracija. Hoće li sljedeći proračunski okvir pomoći u pronalaženju ravnoteže između potrebe za novom radnom snagom izvana i upravljanja migracijama?

- Upravo je postizanje te ravnoteže u središtu našeg sveobuhvatnog pristupa migracijama - kako kroz novi proračun, tako i kroz Novi pakt za Mediteran.

Prijedlog zajedničkog proračuna podupire inicijative koje usklađuju migracijsku politiku s potrebama tržišta rada te potiče integraciju i jačanje suradnje s partnerskim državama. EU će nastaviti ulagati u sprečavanje neregularnih migracija kroz borbu protiv krijumčarenja te jačanje mehanizama povratka, ponovnog prihvata i reintegracije. Istodobno, EU će razvijati sigurne i zakonite migracijske puteve, koji su dobro upravljani i usmjereni na tržište rada - s naglaskom na vještine, mobilnost i partnerstva za talente.

Ovaj pristup uključuje i rješavanje temeljnih uzroka neregularnih migracija - kroz nova partnerstva usmjerena na jačanje gospodarstava zemalja podrijetla, ulaganje u nova radna mjesta i mogućnosti obrazovanja.

Ovo nije samo pitanje upravljanja migracijskim tokovima, već i odgovor na demografske i ekonomske stvarnosti država članica. U zemljama poput Hrvatske, koje se suočavaju s nedostatkom radne snage, osobito u određenim sektorima i regijama, dobro upravljane zakonite migracije predstavljaju dio održivog rješenja. Taj pristup ide ruku pod ruku s jačanjem podrške obiteljima - promicanjem ravnoteže između poslovnog i privatnog života, osobito za mlade roditelje, potporom povratnicima te ulaganjem u rani odgoj i obrazovanje.