Europska unija i posljednje po Hrvatsku, povoljno izvješće Bruxellesa dominirali su uvodnim i završnim dijelom izlaganja premijerke Jadranke Kosor na otvaranju savjetovanja ekonomista u Opatiji.
Nimalo slučajno jer su to praktički jedine optimističke poruke s kojima se Banski dvori mogu pohvaliti budući se kriza u Hrvatskoj po mnogim procjenama i dalje produbljuje. Slijedeću godinu tako premijerka najavljuje kao godinu završetka pregovora i potpisivanja pristupnih pregovora a što se krize tiče premijerka ju ne negira ali poručuje: - Na putu smo da stignemo na put izlaska iz recesije.
Obraćajući se kritičarima, poručila je kako nije točno da se ne provodi program gospodarskog oporavka. - Tražit ću da se bespogovorno provedu sve mjere predviđene u ovoj godini. Jedino u čemu nismo uspjeli je izmjena Zakon o radu. Na proračunu za 2011. radimo ali ga nije lako lako donijeti jer u zadane okvire treba uklopiti nove izdatke: milijardu za kamate, troškove parlamentarnih izbora, troškove referenduma za EU. Malo je onih koji nisu tražili više novca, pa i enormno više - rekla je Kosor.
Među reformama koje bi trebalo provesti navela je reformu lokalne samouprave no odmah je dala i alibi što se po tom pitanju ništa nije učinilo: - Koja bi to politička elita podržala odluku o ukidanju nekih županija, općina, gradova, to se ne može provesti bez političkog konsenzusa a ja vjerujem da ćemo i to u konačnosti uspjeti postići, rekla je Kosor.
To je u stvari bio njen odgovor na uvodno izlaganje predsjednika Ive Josipovića koji je pozvao Vladu da ubrza reforme u javnom sektoru i lokalnoj upravi bez obzira na izbore. Upozorio je na i dalje prisutne negativne ekonomske pokazatelje, na još uvijek veliku potrebu Hrvatske za ino kapitalom a to nas smatra predjsednik čini potencijalno ranjivima na promjenu klime svjetskog financijskog tržišta.
- Najvažnije je da budemo u stanju vraćati dugove a za brži gospodarski rast nužno je privući svježi investicijski kapital i povećati konkurentnost, rekao je Josipović, On smatra da imamo osnova za umjeren optimizam no najviše ga zabrinjava novi rast nezaposlenih koji je dosegao dramatičnu brojku od 304 000. Na taj podatak premijerka Kosor nije se niti osvrnula kao ni ministar financija Ivan Šuker koji je opatijsku govornicu iskoristio za obračun sa kritičarima vladine politike ali i sve glasnijim zagovornicima dovođenja MMF-a.
- Jedno od ključnih pitanja koje su mi nedavno uputili kolege iz Međunardnog monetarnog fonda bilo je zašto ste odustali od zakona o radu i mirovinske reforme. svi znamo što se dogodilo Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji nakon ulaska u aranžmane s MMF-om. Skresane su plaće, pala je nacionalna valuta. Gospodo, nemojte se u dnevno političke svrhe zanositi da će nam netko drugi napraviti ono što moramo sami i još nam pritom dati novac, poručio je Šuker.
Premda je samo par dana do usvajanja proračuna za slijedeću godinu o tome Šuker nije rekao ništa konkretnoga. Oporbi koja traži da se za 10 milijardi kuna skreše rashodovna strana državne blagajne poručio je kako je to nemoguće izvesti u situaciji gdje imamo čvrsto zadane stavke, plaće javnog sektora, mirovine, zdravstvo, socijalu a s druge strane prihodi od poreza i doprinosa padaju.
Deficit od 14 milijardi kojeg bilježimo u ovoj godini, drugim riječima prenosimo i u novu proračunsku godinu. Predsjednik Društva ekonomista, SDP-ovac Ljubo Jurčić svoje dugačko izlaganje započeo je riječima, jesmo li vam rekli da će se ovo dogoditi, ne samo ja već i moji prethodnici upozoravajući da nema ekonomske stabilnosti bez proizvodnje.
- S obzirom na naš beznačajan doprinos svjetskoj ekonomiji jasno je da se nitko za nas neće previše brinuti, moramo i morali smo to odavno učiniti sami. Ne bi danas bila problem ta armija nezaposlenih da sami nismo administrativnim mjerama jedan veliki dio radnog kontingenta poslali u mirovinu. Hrvatska bi morala imati 2,2 milijuna radnika da bi mogla servisrati državnu potrošnju u ovakvom obimu, rekao je Jurčić. I on se slaže sa zagovornicima pozivanja MMF-a ali samo kao potporu vlastite strategije razvoja.