U Banskim je dvorima, kako doznajemo, nedavno došlo do sukoba nekolicine ministara i to zbog povlačenja novca iz europskih fondova. Sve se dogodilo na posebnom sastanku koji je na tu temu sazvao premijer Andrej Plenković, a glavnu riječ, sudeći po neslužbenim informacijama, vodila je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU.
Žalac je, kažu naši izvori, tom prilikom otvoreno prozvala neke ministre, a prvi na udaru našao se ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
- Tvoje ministarstvo je najlošije, povukli ste najmanje sredstava iz fondova EU - navodno je Žalac otvoreno prigovorila Ćoriću, koji nije bio baš rječit na tom sastanku. U njegovu zaštitu tada su, prema našim izvorima, stali Tomislav Tolušić, Oleg Butković, Darko Horvat, Goran Marić... No, ni neki od njih nisu dobro prošli. Žalac je imala zamjerke i na rad ministra gospodarstva Darka Horvata, ali i ministra prometa Olega Butkovića. Prigovorila im je, među ostalim, zbog problematičnih natječaja i javne nabave, a dio ministara kritizirala je i zbog šlamperaja u dostavljanju dokumentacije. Njen postupak, doznajemo, razljutio je dio ministara, ali je veća svađa izbjegnuta, vjerojatno zbog Plenkovića. Upućeni u zbivanja u Banskim dvorima kažu kako Žalac ovo nije prvi put da proziva kolege te da su joj neki ministri zamjerili to što je neke od njih, poput Ćorića i Horvata, javno kritizirala.
Energična
- Nije baš uobičajeno da ministri jedan drugog javno prozivaju. Sjećate li se natječaja njenog ministarstva ‘najbrži prst’? Kad je došlo do problema, najprije je kazala kako je to takav natječaj, a kad se situacija zakomplicirala, onda je odgovornost prebacila na Horvata i Ministarstvo gospodarstva. I Ćorića je više puta javno spominjala, a nekima je spočitavala i da nisu dobro napravljeni projekti. To nije u redu - kazao je jedan od naših sugovornika. Dodaje kako se Žalac i ovime nastoji dokazati Plenkoviću jer joj je velika želja biti nositeljica liste na europskim izborima.
Oni bliskiji Žalac, pak, kažu da je ona energična i otvorena te da je to njen način ophođenja.
- Ne bi joj trebalo zamjeriti što otvoreno ukazuje na probleme. U cijelom sustavu povlačenja sredstava iz EU fondova vlada kaos. Žalac cijeli proces želi pojednostavniti i ubrzati. Htjela bi da se promijeni sustav upravljanja kako bi većina toga bila pod ingerencijom njenog ministarstva. Tako bi se izbjegli mnogi problemi, poput onih da se jedan projekt, primjerice, radi na pet mjesta i da se na kraju više ne zna tko je za što odgovoran. Tako bi se izbjeglo i prebacivanje odgovornosti s jednog ministra na drugog - kaže izvor blizak Banskim dvorima.
Iako nekima smeta način istupanja Gabrijele Žalac, ističu kako su neke od njenih opaski itekako opravdane. Prije svega se to, kažu, odnosi na ministra Ćorića, što pokazuju i brojke. Naime, prema objavljenim podacima, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, na čijem je čelu Ćorić, planiralo je iz europskih fondova privući 1,5 milijardi kuna, a na kraju je realizirano samo 575 milijuna kuna, što je manje od 40 posto plana. Najproblematičniji su projekti vezani uz vodoopskrbu i odvodnju, koji se rade u suradnji s Hrvatskim vodama te gospodarenje otpadom, s kojima se jako kasni, a pitanje je hoće li se na vrijeme ispuniti uvjeti oko toga. Ćorić je veliki minus u javnosti dobio i zbog masovnog zapošljavanja HNS-ovaca u Fondu za zaštitu okoliša.
Proračun
Nakon što je Jutarnji list otkrio da je nakon zadnjeg natječaja na razgovor za posao u tom Fondu, čiji je direktor HNS-ovac Dubravko Ponoš, pozvano najmanje pet aktivnih i bivših članova HNS-a te da je prošle godine zaposleno njih devet, ministar Ćorić je kazao da će Ministarstvo provesti upravni nadzor. To je i učinjeno u razdoblju od 18. do 24. siječnja, a Ćorić je potom kazao kako “nije bilo nepravilnosti”. Nije mu bilo sporno niti to što je direktor Fonda u prošloj godini na putu proveo sto dana te sudjelovao na 15 konferencija. Upućeni kažu kako je u Fondu za zaštitu okoliša napravljeno još mnogo propusta, poput onog da natječaji za gospodarenje otpadom u Šibenskoj i Zadarskoj županiji uopće nisu ni raspisani iako su trebali biti završeni u 2018.
Postoje, navodno, i veliki problemi s financijskim korekcijama u pojedinim projektima, gdje se određeni iznosi neće priznati iz sredstava EU, nego će se morati platiti iz državnog proračuna. Tako je u Ćorićevom ministarstvu za samo četiri velika projekta, doznajemo, korekcija oko 76 milijuna kuna. To je problem i u Butkovićevom ministarstvu, pa je tako, primjerice, za Zračnu luku Dubrovnik, čija je vrijednost oko 2 milijarde kuna, korekcija 110 milijuna, a za Pelješki most, navodno, oko 5 posto, odnosno oko 300 milijuna kuna.