Krećemo od Trga bana Josipa Jelačića. Hodamo Gajevom te se nakon nekoliko metara zaustavljamo ispred broja 15. Ispred nas se nalazi impozantna građevina. Žuta zgrada na uglu Gajeve i Berislavićeve nalazi se na jednoj od najboljih lokacija u centru Zagreba. Samo nekoliko koraka dijeli je od glavnog trga i parka Zrinjevac. U velebnoj zgradi danas se nalazi samo trgovina Prehrana, a ostatak zgrade propada. Zamišljamo što bi se sve moglo napraviti u njoj i nastavljamo hodati Berislavićevom prema Preradovićevoj ulici. A tamo, točno na broju 18, nailazimo na još jednu, gotovo derutnu zgradu.
Ulazimo u dvorište gdje je smještena vulkanizerska radnja, a na skromnoj dvorišnoj zgradi stoje tri table - Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Biblioteka SKD-a Prosvjeta i Srpsko privredno društvo Privrednik. Zvonimo, no nitko se ne odaziva. Ulazimo u dvorišnu zgradu i nailazimo na prizor koji nismo očekivali. U predvorju nekoliko ljudi pije kavu i smije se. Krećemo stepenicama na prvi kat. Staro drvo škripi pod nogama. Na prvi se pogled vidi da je zgradi potrebna obnova.
Te dvije zapuštene i pomalo derutne zgrade zajedno imaju oko 10.700 četvornih metara, a njihova vrijednost je oko 20 milijuna kuna. I predmet su višegodišnjeg spora, točnije dvadesetogodišnjeg rata između Milorada Pupovca, odnosno Srpskog narodnog vijeća i Srpskog privrednog društva Privrednik, u čijem su vlasništvu zgrade bile do Drugog svjetskog rata.
Kočenje procesa
Naime, Privrednik već godinama zahtijeva da mu se vrati imovina oduzeta tijekom Drugog svjetskog rata, a Pupovčev SNV blokira taj povrat. To nam je potvrdio Nikola Lunić, predsjednik Privrednika, koji kaže kako im je iz nekoliko izvora rečeno da je Pupovac protiv povrata imovine Privredniku i da upravo on koči cijeli poces.
- U neformalnim razgovorima doznali smo da Pupovac blokira povrat te imovine jer je zapravo želi za sebe. Naravno, pitali smo ga zašto koči naš povrat, no, kako smo pretpostavljali, rekao je da to nije istina, nego da je proces povrata imovine vrlo kompleksan i da treba vremena - kaže Lunić.
Predsjednik Privrednika napominje kako je očito da SNV ima nešto protiv njihova društva, ali ne može sa sigurnošću reći što je to. Također, smatra kako je u interesu države da se ta imovina vrati, no da je očito nekome u interesu da Privrednikova imovina dođe pod nečiju kontrolu.
Problem s prihodima
Kada se potkraj prošle godine Milorad Pupovac niti bilo tko iz SNV-a nije pojavio na prijemu koji je vodstvo Privrednika organiziralo u zagrebačkoj Srpskoj pravoslavnoj gimnaziji, mnogima je bilo jasno da su njihovi odnosi zategnuti zbog pitanja imovine koja je nekada pripadala Privredniku, točnije do Drugog svjetskog rata, i čiji je povrat Privrednik tražio polovicom 90-ih godina.
Riječ je o imovini raspoređenoj diljem Hrvatske, no pravi rat se vodi oko zgrada u strogom centru Zagreba.
Riječ je o zgradama koje su danas u državnom vlasništvu, a nekoć su pripadale Privredniku. Navedeni kompleks u Preradovićevoj ulici postao je vlasništvo Privrednika na temelju kupoprodajnog ugovora koji je zaključen između tada prodavatelja Milana Nossana, trgovca iz Zagreba, i Srpskog privrednog društva Privrednik iz Zagreba 1907. Zgradu na uglu Gajeve 15 i Berislavićeve 4 Privredniku su 1921. darovali Lazar i Dragica Bačić iz Jasenovca.
- Povrat imovine nam je vrlo bitan jer Društvo nema stalan prihod, a ovako bismo te kvadrate mogli oploditi i staviti u funkciju, što bi značilo da bismo mogli stipendirati više djece - kaže profesor Igor Radeka, predsjednik Upravnog odbora Privrednika, koji stipendira školovanje srpske djece iz ruralnih krajeva.
Privrednik je bez te imovine ostao 1946., kada su komunističke vlasti zabranile njegov rad, pa je ta imovina postala općenarodna pod upravom državnih tijela za materijalno jačanje narodnih odbora. Privredniku je praktički ostala samo zgrada u Preradovićevoj 18/1 koja je predana Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta i u kojoj se nalazi Biblioteka SKD-a Prosvjeta. Privrednik se nakon obnove 1993. smjestio u tu zgradu i traži povrat svoje cjelokupne imovine.
I tu nastaju komplikacije. Naime, prema zakonu, Privredniku je bilo vrlo teško vratiti imovinu jer je imao prekid u radu. No, kako je Privrednik svoje djelovanje prekinuo pod prisilom, povrat je dogovoren još dok je SDSS bio u koaliciji s HDZ-om. Ali do realizacije dogovora nije došlo. Slobodan Uzelac, bivši SDSS-ov potpredsjednik Vlade, bio je jedan od pristaša povrata imovine Privredniku.
- To je bilo moralno pitanje i svi u Vladi bili su spremni Privredniku vratiti imovinu. Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) donijela je zaključak o tome da se dvije zgrade u Zagrebu vrate srpskom društvu Privrednik putem darovnice - kaže Uzelac i napominje da do realizacije zaključka nije došlo jer je Pupovac blokirao tu odluku.
Dugotrajan posao
- Pupovac je to blokirao i u jednom razgovoru rekao kako sumnja da u Privredniku postoje ljudi koji su sposobni voditi tu imovinu te da je najbolje da se cijeli taj proces malo ohladi - kaže Uzelac.
Profesor Radeka sudjelovao je u izravnim razgovorima s Pupovcem zbog poteškoća s financiranjem fonda, ali mu se obratio i kao predsjedniku SNV-a kako bi zatražio pomoć i podršku u povratu imovine.
- U tim sam razgovorima primijetio određenu Pupovčevu skepsu kad je riječ o povratu imovine. Rekao je da je to težak i dugotrajan posao te da sam u cijelom procesu nalazi stotine zapreka - kaže Radeka.
No, u Privredniku te zapreke ne vide jer je utvrđeno da ta imovina pripada Privredniku te da je povrat bio pred finalizacijom prije promjene vlasti. Iz Privrednika su kontaktirali i novu vlast te navode da su postigli neke dogovore i da je nova Vlada pokazala dobru volju da se povrat što prije finalizira.
Saša Milošević, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća
‘Neka im Vlada vrati zgrade! Mi nismo krivi za njihove probleme’
Iz SNV-a negiraju da postoji bilo kakvo blokiranje povrata imovine, ali i blokiranje financiranja fonda za stipendiste.
- Dosad je vraćen dio imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi, no svjetovne organizacije - SKD Prosvjeta i SPD Privrednik, nažalost, još čekaju povrat svoje imovine. Zakonski okvir za povrat te imovine dosta je nepovoljan - postojeći zakon odnosi se na fizičke osobe, vremenski je ograničen na povrat od 1945., zahtijeva kontinuitet djelovanja organizacija bez obaziranja na okolnosti u kojima su te organizacije prestajale djelovati (Drugi svjetski rat, političke zabrane). Rad na povratu imovine srpskim institucijama bio je u koalicijskom sporazumu prošle Vlade, a nalazi se i u programu nove. Na povratu imovine i na uvrštavanju te teme u programe vlada radili su predstavnici Srba u Hrvatskom saboru - zastupnici Samostalne demokratske srpske stranke. Klub zastupnika SDSS-a i dalje će biti glavni nositelj tih aktivnosti, a Srpsko narodno vijeće, naravno, podržava povrat. Ne postoji nikakvo ‘stopiranje procesa povrata imovine’, dapače, ta tema stalni je predmet razgovora srpskih zastupnika s predstavnicima ove i bivše Vlade - kaže Saša Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a