BITI NA OPREZU

SUNCE JE IZMAMILO POSKOKE, ZABILJEŽEN JE I PRVI OVOGODIŠNJI UGRIZ Evo što sve morate znati u slučaju da vam se to dogodi

    AUTOR:
    • Ivica Marković,
    • Javorka Luetić

  • OBJAVLJENO:
  • 25.05.2019. u 23:06

 

Ove godine su poskoci zakasnili, ali nisu zaboravili kako se grize. Prvi ovogodišnji slučaj ugriza poskoka dogodio se u četvrtak oko 12 sati u Ivanbegovini u blizini Imotskog. "Čast" i nesreću da ga prvi ovogodišnji poskok ugrize imao je 81-godišnji muškarac, kojega je ta opasna zmija ugrizla ispred kućnog praga, javlja Slobodna Dalmacija.

- U niskom raslinju ispred svoje kuće čovjek je osjetio ubod u području desnog gležnja. Kako je odmah nastao otok i krvni podljev, posumnjao je da se radi o ugrizu poskoka, usprkos činjenici da samu zmiju nije vidio. Odmah je pozvana Hitna medicinska pomoć, koja je također posumnjala u ugriz poskoka i koja je ozlijeđenog muškarca dovela na Hitni prijam Klinike za infektologiju KBC-a Split. Tu smo definitivno utvrdili da se radi o ugrizu poskoka i muškarcu dali svu potrebnu terapiju, kazuje nam prof. dr. Boris Lukšić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split i najpoznatiji hrvatski ekspert za ugrize zmija.

Muškarac je odmah po primitku u bolnicu dobio antiviperini serum i svu ostalu potrebnu terapiju.

Boris Lauš
 

Uskrsno doba

- Pacijent je naravno zadržan na liječenju, osjeća se dobro, a krvni podljev koji je zadobio usljed ugriza nije se dalje širio, što je naravno za njega dobro, kazao je dr. Lukšić.

Kako je istaknuo naš sugovornik, ove su godine poskoci "zakasnili" s prvim ugrizom.

- Gotovo svake godine prvi ugriz poskoka bude oko Uskrsa. Ove godine je eto bio "tek" krajem svibnja. Razloge, zašto je to tako, prvenstveno treba potražiti u hladnijem i kišovitijem vremenu, koji vlada na području Dalmacije, kaže prof. dr. Boris Lukšić.

– Na dalmatinskom području, od svih zmija koje ovdje žive, opasan je jedino poskok, kojega treba izbjegavati. Moj je savjet da ga izbjegavate ako slučajno u prirodi naletite na njega, što je mnogim ljudima teško prihvatiti jer ih uhvati panika, a baš ako ih krenu ubijati, dogodi se da ih poskok ugrize. Stoga, nastojte ostati što smireniji, a ako vas slučajno ugrize, treba što prije otići u bolnicu, gdje ćete dobiti protuotrov. Tijekom boravka u prirodi najvažniji je oprez, i bez obzira na to što većina ljudi osjeća odbojnost prema zmijama, treba znati da one imaju svoju ulogu u prirodi i da su sve zmije zakonom zaštićene – ističe dr. sc. Toni Žitko, biolog u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. S obzirom na to da se zmije, pa i poskoci, znaju približiti kućama, za njihovo odbijanje koriste se i različiti repelenti na bazi kamfora, sumpora ili naftalina, koji se pospu u trakama od dvadesetak centimetara oko kuće, no ponekad zmije prelaze i tu barijeru, tako da se na nju ne možete sa sigurnošću osloniti, ističe biolog.

Boris Lauš
 

Poskoci i šparoge

– Vrijeme poskoku nije išlo na ruku jer on ne voli vlažno vrijeme, za razliku od riđovke ili planinskog žutokruga, kojih ima na Dinari na visini iznad 1000 metara. Izletnicima, kojih je sada sve više, savjetujemo da nose planinarske cipele, gojzerice i duge hlače, jer poskok vas ne može ugristi kroz takvu cipelu pa ste već time zaštićeni. Poskoci i šparoge vole isto stanište, pa kako još nije završilo branje šparoga, beračima još prijeti opasnost. Oni koji idu u šparoge obavezno moraju imati štap i njime lupkati oko šparoga prije nego što ispruže ruku. Naša su istraživanja pokazala da je poskok sve rašireniji na našem području i ima ga od Dalmacije sve do Zagreba. Neki kažu da su ga znali viđati i po granama, osobito u rujnu, jer poskoci na stablima vrebaju ptice i zato treba biti oprezan – kaže Ivona Burić, magistrica ekologije i predsjedica Hrvatskog herpetološkog društva HYLA.

Ona ističe da europsko područje nije ugroženo, za razliku od nekih drugih dijelova svijeta, te da je veća vjerojatnost da dobijete na lutriji nego da vas ugrize poskok, što dokazuje i sve manji broj ugriza. To se objašnjava općenito sve manjim boravkom u prirodi i sve manjim brojem ljudi koji se bave poljoprivredom, ali ipak su najugroženiji mladi ljudi, djeca i starije osobe. Otkrila nam je da postoji i tzv. suhi ugriz poskoka, kada vas zmija ugrize, ali ne ispusti otrov ili ispusti vrlo malu količinu. Kod bilo kojeg ugriza nikako se ne savjetuje isisavanje, zarezivanje mjesta ugriza i slične metode samopomoći, nego treba isključivo što prije stići do liječnika, koji će započeti adekvatno liječenje. Za to imate čak četiri sata vremena, s tim da cijelo vrijeme treba pratiti promjene na mjestu ugriza.

Boris Lauš
 

Antiviperni serum

– Protuotrova imamo u izobilju, barem dva puta više od procijenjenih potreba. Raspolažemo zalihama antivipernog seruma koju je proizveo naš Imunološki zavod, ali kojemu je produljen rok trajanja, tako da nema razloga za paniku – kazao nam je dr. Lukšić.

I Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, u kojoj se također često viđa poskok, adekvatno je opskrbljen serumom protiv zmijskog ugriza, kazao nam je ravnatelj Luka Lulić.

Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) vjeruju da su zmijski ugrizi jedna od najvećih "skrivenih" zdravstvenih kriza u svijetu. Prema podacima WHO-a, u svijetu se godišnje bilježi 2,7 milijuna slučajeva trovanja zmijskim otrovom. Zbog posljedica godišnje umire između 81.000 i 138.000 ljudi, a oko 400.000 trajno ostaju invalidi.

Ivona Burić
 

Kako bi se smanjila mogućnost ugriza zmija, potrebno je nositi visoke gumene čizme ili planinarske cipele, budući da je većina ugriza na nogama. Potrebno je pridržavati se i sljedećih savjeta:

- nositi zaštitnu opremu
- čvrsto hodati i koristiti štap za lupanje po tlu (zmije osjete vibracije tla) - gledati kuda se hoda i paziti gdje se hvata rukama
- ne hvatati zmije – ugrizi su uglavnom posljedica obrane - dođe li do susreta sa zmijom, treba reagirati bez panike, ne približavati se, držati udaljenost između zmije i sebe najmanje pola metra, zaobići zmiju ako je moguće, a ako nije, pričekati da se sama skloni

Ako do ugriza ipak dođe, također ne treba paničariti:

- smirite ugrizenu osobu
- imobilizirajte ugrizeno mjesto u položaju ispod razine tijela - ako je ikako moguće, ugrizena osoba ne smije se kretati
- prevezite ugrizenu osobu što prije u bolnicu ili zovite hitnu pomoć - bilo kakva rezanja rane i pokušaji isisavanja otrova ne preporučuju se zbog mogućih ozljeda mekih tkiva i sekundarne infekcije
- liječenje se provodi primjenom antiviperinog seruma, protuotrova koji djeluje protiv otrova svih europskih otrovnica, pod liječničkim nadzorom.

 

Izdvajamo