PRVI DOKAZ

SUPERTAJNI DOKUMENT Šef Vlade i države pod tajnim su nadzorom američkih špijuna

Odobrenje za praćenje izdao je Posebni sud za nadzor rada stranih tajnih službi i vrijedi još od 2010.

Američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) od 2010. godine ima odobrenje za prisluškivanje članova vlada i svih ostalih građana u 193 države. Na popisu država u kojima je NSA dopušteno prisluškivanje nalazi se i Hrvatska, objavio je Washington Post.

Tko je na listi?

To znači da NSA, ako to smatra potrebnim, prisluškuje razgovore hrvatskog predsjednika, premijera, čelnika oporbenih stranaka, poslovnih ljudi, vojnih dužnosnika, znanstvenika, novinara... Dakle, svih onih za koje američki obavještajci smatraju da imaju informacije koje su im potrebne. Takve ovlasti za rad u inozemstvu NSA je dobio od američkog Suda za nadzor stranih obavještajnih agencija. Sud je, naime, 2010. izdao certifikat kojim je dao takve ovlasti NSA, a koji je medijima proslijedio bivši zaposlenik NSA Edward Snowden. S popisa izuzeti su jedino Kanada, Velika Britanija, Australija i Novi Zeland.

Ovo otkriće Washington Posta samo je potvrda prije objavljenih dokumenata Edwarda Snowdena u kojima stoji da se prisluškivanje i prikupljanje svih ostalih podataka u Hrvatskoj obavlja iz prostorija na petom katu Veleposlanstva SAD-a u Buzinu. Riječ je o posljednjem katu veleposlanstva na kojemu nema niti jednog prozora i izgleda kao bunker. Tamo prikupljeni podaci šalju se u komunikacijsku bazu britanskog RAF-a u selu Croughton u Northamptonshireu, a zatim u zajednički centar CIA-e i NSA u Marylandu.

Zaštićeni telefoni

Ondje se pohranjuju, a agencije ih analiziraju i koriste.Prošlogodišnje otkriće Edwarda Snowdena da NSA tajno prisluškuje premijere vodećih europskih zemalja izazvalo je izljeve bijesa europskih čelnika u čemu je prednjačila njemačka kancelarka Angela Merkel. O tome se raspravljalo i na ministarskom sastanku EU u listopadu. Hrvatski premijer Zoran Milanović bio je tada jedan od rijetkih premijera članice EU kojeg nisu zabrinule informacije o tajnom američkom prisluškivanju. Milanović je tada kazao da osobno nije zabrinut zbog pitanja mogućeg prisluškivanja koje provodi NSA. Na upit hoće li od naših službi tražiti da provjere je li i on prisluškivan te je li naša nacionalna sigurnost kompromitirana, Milanović je odgovorio: “Bio bih šarlatan kada bih vam rekao da za to imamo tehnička sredstva. To većina država nema. Prema tome, u odnosima sa SAD-om neke se stvari baziraju na povjerenju, a neke stvari ne znamo”. Ni otkriće da se u Veleposlanstvu SAD-a u Buzinu nalazi špijunski centar NSA odakle se najvjerojatnije, prisluškuju hrvatski građani nije izazvala reakciju hrvatske Vlade.

No, u međuvremenu su, na preporuku čelnika Sigurnosne obavještajne zajednice, povučeni neki potezi u zaštiti od prisluškivanja. Na prozore premijerova kabineta postavljena su stakla koja onemogućuju prisluškivanje, a premijer i ministri su dobili kriptirane telefone.

Nadzor nije nužan

Zaposlenici NSA za Washington Post tvrde kako odobrenje za prisluškivanje i prikupljanje svih ostalih podataka ne znači da NSA obavlja nadzor u svim navedenim zemljama. “To samo znači da za to imaju odobrenje kako bi u slučaju potrebe obavljali te poslove. U slučaju neke krize i potrebe evakuacije američkih građana, NSA bi bez certifikata te poslove morao obavljati mimo zakona”, kazao je za Washington Post jedan dužnosnik NSA, iznoseći tako jasan stav američke obavještajne zajednice da je tajno prisluškivanje državnih dužnosnika u državama diljem svijeta potpuno legalno ako je to u američkom interesu i ako to dopusti američki sud.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. veljača 2024 13:45