Visoki kazneni sud neće započeti s radom 1. siječnja iduće godine, a 11 sudaca koji su u studenom izabrani za suce tog suda, koji bi trebao rješavati žalbe na sve odluke županijskih sudova donesene u prvostupanjskim kaznenim postupcima, neće biti pozvani na davanje prisege.
Ustavni sud pokrenuo je postupak ocjene ustavnosti članka 19.e Zakona o kaznenom postupku (ZKP) i članka 26.a Zakona o sudovima, kojima se predviđa osnivanje Visokog kaznenog suda. Tu informaciju potvrdio nam je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, navodeći kako je na temelju odredbe iz članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu privremeno obustavljeno izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na temelju spomenutih odredbi ZKP-a i Zakona o sudovima, a znače stvaranje svih pretpostavki za novi sud koji bi trebao odlučivati o žalbama na sve najvažnije presude u kaznenim predmetima. Također je napomenuo da odluka nije jednoglasna te da su tri suca bila protiv i pisat će izdvojeno mišljenje.
- Suspendira se izvršenje svih radnji vezanih uz Visoki kazneni sud do konačne odluke Ustavnog suda o tome da li Visoki kazneni sud s ovako definiranom nadležnosti i sustavom izvanrednih pravnih lijekova narušava ustavnu poziciju Vrhovnog suda kao najvišeg suda koji osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni - rekao je Šeparović i napomenuo da je donesena odluka o suspenziji Visokog kaznenog suda do konačne odluke Ustavnog suda, jer se ona ne može donijeti u ovako kratkom vremenu, a nastupila bi velika šteta kad bi Visoki kazneni sud započeo s radom, počeo donositi odluke, a onda bi se, eventualno, utvrdilo da je neustavan.
Vladavina prava
- Nije bilo vremena da se donese odluka o pitanju ustavnosti Visokog kaznenog suda jer prethodno treba pribaviti mišljenje Vlade, koja je predložila njegovo osnivanje, mišljenje pravnih eksperata te općenito proučiti ovu materiju. Odgodom se sprečava nastajanje teških i nepopravljivih posljedica - rekao je predsjednik Ustavnog suda.
Prijedlog za ocjenu ustavnosti Visokog kaznenog suda, čije je osnivanje ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković povjerio predsjedniku Županijskog suda u Zagrebu Ivanu Turudiću, podnijeli su bivši SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić i njegov stranački kolega, saborski zastupnik Peđa Grbin.
- Smatramo da je oduzimanjem nadležnosti Vrhovnom sudu da odlučuje o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim stvarima ozbiljno dovedena u pitanje mogućnost Vrhovnog suda da ispunjava svoju zadaću iz članka 119. stavka 1. Ustava, a time i njegova mogućnost da osigurava vladavinu prava u Republici Hrvatskoj, kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka i temelja za tumačenje Ustava. Zadaća je Vrhovnog suda osigurati jedinstvenu primjenu prava. Međutim, ta zadaća ne može biti na isti način sagledana u svim sudskim postupcima koji se vode u Republici Hrvatskoj - naveli su Grbin i Miljenić u prijedlogu ocjene ustavnosti članaka ZKP-a i Zakona o sudovima koji predviđaju osnivanje Visokog kaznenog suda.
U srž su stavili činjenicu da se Vrhovnom sudu oduzima nadležnost odlučivanja o žalbama u drugom stupnju protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima, i to se prepušta Visokom kaznenom sudu.
Iskusni suci
Grbin i Miljenić ukazuju na to da je zakonom nadležnost sudova uređena tako “da je nadležnost za odlučivanje o najtežim kaznenim djelima, za koja su propisani duga kazna zatvora ili dugotrajni zatvor, te kaznenim djelima koja je zakonodavac smatrao posebno opasnima, poput kaznenih djela protiv Republike Hrvatske, zakonodavac prepustio županijskim sudovima”.
“Takvu odluku zakonodavac nije donio olako i bez razloga: radi se o takvim kaznenim djelima koja su posebno opasna za društvo i društveni poredak, zbog čega je nužno da o njima odlučuju suci koji posjeduju veće znanje i iskustvo. Istom logikom, u potpunosti usklađenom s Ustavom, zakonodavac je odlučivanje o žalbama protiv takvih odluka županijskih sudova prepustio Vrhovnom sudu”, ističe se u prijedlogu za ocjenu ustavnosti.
Predsjednik Ustavnog suda Šeparović kaže da se ne dovodi u pitanje valjanost svih radnji koje su do sada poduzete kako bi profunkcionirao novi sud, ali su suspendirane, s time da je poduzimanje novih zaustavljeno.
Obavijest o pokretanju postupka ocjene ustavnosti Visokog kaznenog suda poslana je Državnom sudbenom vijeću, kako ne bi organizirali davanje prisege sucima izabranim u takozvani Turudićev sud, te Vrhovnom sudu.
Koraci koje je Ministarstvo pravosuđa poduzimalo kako bi se formirao Visoki kazneni sud osporavaju se praktički od prvog dana. Dio pravnih stručnjaka tvrdio je kako je odluka ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića da osnivanje novog suda povjeri sucu Turudiću nezakonita jer ju je trebalo povjeriti sucu višeg suda (Visoki kazneni sud će u sudačkoj hijerarhiji biti pozicioniran iznad županijskih sudova, pa se smatralo da je osnivanje trebalo povjeriti sucu Vrhovnog suda).
Nadalje, raspisan je bio natječaj za 15 sudaca Visokog kaznenog suda, a DSV je odlučio izabrati samo njih 11. Dugo je bilo otvoreno pitanje prostora u kojem će raditi novi sud, a onda se donijela odluka da se smjesti u potkrovlje Županijskog suda u Zagrebu, koje tek treba temeljito preurediti. U međuvremenu će se dio građanskih sudaca izmjestiti iz svojih ureda, što je kod njih izazvalo revolt koji su nedavno iskazali ukazujući na to da će zbog Visokog kaznenog suda biti prisiljeni raditi u neprimjerenim uvjetima.