Povjerenstvo za unapređenje reforme odgoja i obrazovanja na čelu s Matkom Glunčićem s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i rektoricom Sveučilišta u Zadru Dijanom Vican, planira ubrzo predati novom ministru znanosti Pavi Barišiću analizu provedbe reforme školstva.
Analiza donosi deset zaključaka Povjerenstva o kurikularnoj reformi i Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije (na kojoj počiva reforma), a ključna premisa je: “Postoji niz propusta u pisanju, planiranju i izvedbi cjelovite kurikularne reforme koje treba ispraviti da bi reforma bila primjenjiva u školama”.
Povjerenstvo koje je imenovao bivši ministar Predrag Šustar u srpnju time sugerira da se u reformu od početka krivo krenulo, zbog čega je - kaže Matko Glunčić - “dio sadašnjih dokumenata popis lijepih želja bez mogućnosti primjene i kao takav mrtvo slovo na papiru”.
U dokumentu Povjerenstva navodi se niz primjedbi na način donošenja Strategije prihvaćene prije dvije godine u Saboru, rokova provođenja Strategije, ali i kurikularne reforme te ustroja bivše ekspertne radne skupine, kao i stručnih radnih skupina.
Njih objašnjava Glunčić riječima: - Ustroj ERS-a je dvojben jer Strategija nalaže izradu kriterija i načela formiranja, kao i raspisivanje javnoga natječaja. No, naše Povjerenstvo nije pronašlo ni kriterije ni načela izbora, a jasno je da je većina članova ERS-a iz istoga područja - društvenog. Nije raspisan javni natječaj, nego javni pozivi, koji su jednosmjerni, za razliku od natječaja na koji je moguća žalba.
Njihov je zaključak da izbor ERS-a nije bio transparentan, jednako kao ni izbor svih osoba u stručne radne skupine.
Po Glunčiću, i tu je trebao biti napravljen javni natječaj umjesto poziva.
No, osnovna je zamjerka ulazak u reformu: kako nije napravljena analiza stanja i potreba sustava obrazovanja, po procjeni Matka Glunčića nije stvoren temelj za reformu.
- S obzirom na to da to nije napravljeno, imamo velik problem i ne možemo alocirati novac iz europskog Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala od 2014. do 2020. jer nemamo projekt koji bi uključio bazno istraživanje, očekivane rezultate i promjene te mjerenje rezultata eksperimentalne provedbe, rokove, nositelje i financijski plan. Zato se ta sredstva ne mogu povući - tvrdi Glunčić.
Povjerenstvo u analizi problematizira i metodologiju pisanja kurikularnih dokumenata. Tako se spominje prenormiranost kurikuluma na 4241 stranici, što - zaključili su članovi Povjerenstva - dovodi u pitanje funkcionalnost i primjenjivost djela u praksi.
Povjerenstvu nije jasno zašto se išlo metodom donošenja novog Okvirnog nacionalnog kurikuluma (ONK), ako je 2011. prihvaćen Nacionalni okvirni kurikulum (NOK). Spominju zanemarivanje starijeg dokumenta Hrvatski nacionalni okvirni standard (HNOS).
Uz zamjerku što predmetni kurikulumi nisu usklađeni s gimnazijskima, ni onima za strukovno obrazovanje, zamjeraju i što rokovi iz Strategije znanosti (naknadno izdvojeni u drugi dokument Akcijski plan) - kako tvrde - nisu isti kao rokovi koje je sadržala Strategija u fazi javne rasprave. Svi su skraćeni od nekoliko mjeseci do godine dana pa su postali nerealni i neostvareni - navodi voditelj Povjerenstva.
U Povjerenstvu razmatraju dvije mogućnosti koje bi predložiti ministru: jedna podrazumijeva objavu kriterija i načela izbora, a potom raspisivanje javnoga natječaja za izbor nove ekspertne skupine. Druga je da ministar sam imenuje ekipu stručnjaka koja bi se dulje vrijeme sustavno bavila provedbom reforme. To bi bilo stručno tijelo unutar ministarstva, isključivo zaduženo za reformu.
Na upit koliko takve zamjerke odgađaju primjenu reforme u školama, Glunčić tvrdi da odgoda u tom smislu nije nužna.
- Ako nakon ispravaka i popravaka javnost zaključi da su dokumenti primjenjivi, tada eksperimentalna primjena reforme nije nužna. Primjena može ići postupno, pa od iduće jeseni možemo u škole pustiti dio novih predmetnih kurikuluma koji su dobri. Ne moramo se žuriti da bi sve išlo u komadu - zaključio je Matko Glunčić.
-------------------------
'Ponovo su na djelu osobne taštine i nestručnost'
Akcijski je plan dogovoren upravo s Ministarstvom znanosti, slijedeći njihove prijedloge i zahtjeve. Ako plan ne valja, to bi bio znak da službe u ministarstvu nisu u stanju planirati, što nema veze s time tko je ministar, komentira zamjerke Neven Budak, voditelj posebnog povjerenstva za Strategiju znanosti. Prema njemu, plan osnivanja stručnog tijela za reformu unutar ministarstva znači potpuno nerazumijevanje zadaća koje takvo povjerenstvo mora imati, a to je povezivanje različitih ministarstava na provedbi Strategije.
- Pitanje HNOS-a i NOK-a riješeno je javnom raspravom i prihvaćanjem Strategije u Saboru. Promašeno je nakon dvije godine ponovno otvarati istu raspravu, jer tako nikada nećemo napraviti niti koraka naprijed. Nažalost, osobne taštine i nestručnost ponovo prijete zaustavljanjem procesa koji je od ključne važnosti za napredak Hrvatske - zaključuje Budak. (M.L.)