Krizi na istoku Europe ne nazire se kraj. Dok zapadni saveznici Rusiji prijete "nezapamćenim sankcijama" u slučaju invazije na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimr Putin i dalje gomila vojsku kod granice, testirajući tako odlučnost i zajedništvo NATO saveza i članica Europske unije.
A hrvatski državni vrh već je ranije pokazao da nema ni odlučnosti niti zajedništva kad je riječ o pitanjima vezanima uz eskalaciju krize i odgovoru na mogući napad Rusije na Ukrajinu. Dok se Vlada Andreja Plenkovića drži smjera kojeg određuju najvažnije države NATO-a i EU-a, predsjednik države Zoran Milanović "pliva uzvodno".
- Ako dođe do eskalacije, povući ćemo i zadnjeg vojnika - poručio je predsjednik Milanović nakon što je za Ukrajinu rekao da je jedna od najkorumpiranijih država i da joj nije mjesto u NATO-u.
Agresivan istup
- Hrvatska od toga (zaoštravanja sukoba zapadnih saveznika i Rusije, nap. a.) treba pobjeći. Kad je požar - zatvaraj vrata. Mi s tim nemamo ništa niti ćemo imati. To garantiram - rekao je. Premijer Plenković ispričao se Ukrajini, a Milanovićeve izjave nazvao je nestvarnima: "U prvi tren sam pomislio da to govori nekakav ruski dužnosnik". Nakon otvorene svađe s predsjednikom Vlade oko stava i uloge koju bi Hrvatska trebala igrati u ukrajinsko-ruskoj krizi, Milanović je postao junak Putinovih režimskih medija, a saveznici iz NATO-a i EU-a ostali su u najmanju ruku zbunjeni porukama iz Hrvatske.
Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova te potpredsjednica Milanovićeve vlade, kaže da za Hrvatsku, kao (malu) članicu EU i NATO-a, pitanje zauzimanja stava oko rusko-ukrajinske krize, odnosno ruske prijetnje invazijom, nije trebalo biti teško - ali je postalo takvo zbog sukoba predsjednika države i premijera.
- Načelno, zašto Hrvatska uopće jest članica NATO-a? Pa zato što je pripadnost velikim savezima jedino na što se male zemlje u kriznim vremenima mogu osloniti. Hrvatska pozicija u ovoj krizi nije trebala biti teška, ali je postala takva. Sami smo si zakomplicirali situaciju činjenicom da je predsjednik države vrlo agresivno istupio u pravcu "to se nas ne tiče", što, naravno, nije istina. Pogrešna je ta ideja da je to nešto što je daleko od nas i da nas se to ne tiče.
Saveznici su čuli
Prijetnja napada na Ukrajinu sigurno nije pitanje koje se tiče samo Ukrajine. To je puno širi problem jer je to prijetnja ukupnom europskom sigurnosnom aranžmanu. Naše postavljanje u ovoj krizi je važno. Jer, koliko god zapadni saveznici pokušavaju ignorirati tu činjenicu, to naše "iskakanje", ne treba imati iluzije da toga nisu svjesni. Upravo suprotno. S druge strane, Rusi, naravno, to naše iskakanje žele prikazati kao neslaganje i nejedinstvo među članicama NATO-a. Bez obzira na to što se radi o maloj zemlji kao što je Hrvatska - kaže Pusić.
Svađi predsjednika i premijera nije pridavala veliku pažnju dok "stvar nije postala ozbiljna".
- Njihova svađa prelazi granice rivalstva i polako postaje nešto što je štetno za hrvatske nacionalne interese. Problem je što Hrvatska ostavlja dojam da se poigrava vlastitim statusom u ovom opasnom trenutku. To se odražava na našu reputaciju. Jer doći će i druga vremena i druge situacije kada će nama trebati sva ta savezništva - kaže bivša ministrica vanjskih poslova.
Izvor iz hrvatske diplomacije tvrdi da će od sukoba predsjednika države i premijera najveću štetu imati upravo Milanović.
- Premijer ima sjajnu poziciju u inozemstvu. Njemu u Europskoj uniji i NATO-u apsolutno vjeruju. A ovo što predsjednik RH govori je začuđujuće. Time ruši vlastiti kredibilitet kod naših saveznika. Tko "iskače" sada kad je na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji postignuto zajedništvo unutar NATO-a i EU? Nitko jasnije od njega. Posljedice će slijediti po modelu izolacije. Prema Milanoviću će se postupati tako da nigdje neće biti pozvan - kaže.