SLIKA NAŠEG DRUŠTVA

Svaki deveti Hrvat pripada eliti, a radničkoj klasi skoro svaki drugi, provjerite gdje ste vi

Svaki drugi ispitanik smatra da je hrvatska klasna struktura sačinjena od male elite, male srednje klase i velike većine na samom dnu
Sociologinja Karin Doolan
 Tomislav Kristo/Cropix

Josip živi u Zagrebu i radi u uredu jedne velike strane kompanije. Ima 31 godinu i mjesečnu plaću od 8000 kuna. Završio je menadžment tržišnih komunikacija, a prije toga je pohađao gimnaziju. Govori dva strana jezika, prema vlastitom priznanju, engleski jezik vrlo dobro, a njemački osnovno. Ušteđevina mu, kaže, iznosi oko 30.000 eura, većim dijelom riječ je o obiteljskom nasljedstvu, a stan u kojem živi procjenjuje na 120.000 eura. U stanu ima i više od stotinu knjiga, uglavnom stručne literature. Oba roditelja su mu visokoobrazovana, majka je liječnica, a otac ekonomist. Ima široki krug poznanika, a član je i jednog udruženja ljubitelja automobila. U kazalište, kaže, ne odlazi, češće u kino i povremeno na stand-up zagrebačkih komičara.

Josip je, naime, prema nalazima novog istraživanja o klasama u Hrvatskoj, elita. Riječ koju bismo prije pripisali onoj šačici na vrhu, poslovično rečeno, onih 1 posto koji drže 99 posto cjelokupnog bogatstva. Međutim, za voditeljicu novog projekta "Društvena stratifikacija u Hrvatskoj", sociologinju dr. sc. Karin Doolan, to može funkcionirati jedino kao natpis na transparentu, ali, zapravo, ne stoji. Prema njoj, hrvatska su elita svi oni "u značajno boljem položaju od velikog broja ostalih stanovnika u Hrvatskoj".

- U našem imaginariju elitom uglavnom smatramo tajkune, ali s obzirom na klasnu podjelu u Hrvatskoj, a klasa je uvijek relacijska i gleda se u odnosu, elita je puno šira. Prema tome, elita može biti netko i s plaćom od 8000 kuna ako imamo, s druge strane, najveći broj ljudi u nižoj klasi koji iskazuje primanja do 1900 kuna. No, tu nije važan samo ekonomski aspekt, već i društveni i kulturni - pojašnjava Doolan, inače profesorica na odjelu sociologije Sveučilišta u Zadru.

image
Sociologinja Karin Doolan bila je na čelu tima koji je, nakon trogodišnjeg rada, prezentirao prvo istraživanje u Hrvatskoj koje pokušava provjeriti kako izgleda klasna hijerarhija u društvu
Tomislav Kristo/Cropix

U Hrvatskoj, dakle, neočekivano kako jest, elitu čini 12 posto stanovništva. Točnije, svaki deveti Hrvat je dio elite, a on ne mora nužno biti bogataš, tajkun ili vlasnik Atlantic grupe. Inače, ovo je prvo istraživanje u Hrvatskoj koje pokušava provjeriti kako izgleda klasna hijerarhija. Trajalo je tri godine, od srpnja 2016. do lipnja 2019., unutar kojih je ispitano tisuću ljudi i intervjuirano njih 78. Financirala ga je Hrvatska zaklada za znanost, a ukupno je na njemu radilo 13 sociologa, psihologa i političkih ekologa. Osim Doolan, sudjelovali su i njezina kolegica s odjela sociologije Željka Tonković i Branko Ančić, znanstvenik sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja.

Uglavnom, istraživanje je pokazalo ono što većina i sluti, a to je da hrvatsko društvo ima malu elitu na vrhu, nešto veći broj ljudi u sredini i većinu na dnu klasne hijerarhije. U postocima to izgleda ovako: elita 12 posto, srednja klasa 29 posto, radnička klasa 44 posto i niža klasa 15 posto. Ukratko, iako je svaki deveti Hrvat elita, njih 90 posto smatrat će da su srednja klasa.

Pritom, klasa je "sklizak" pojam, upozorava Doolan, ali usprkos svim konotacijama i tome što će većini prva asocijacija uz "klasu" i "radništvo" biti socijalizam, ona kaže da je istraživanje klasa i danas aktualno u međunarodnim istraživanjima, a ona mogu pružiti uvid u društvene razlike, nejednakost na tržištu rada i tko to u društvu drži većinu ekonomskog, društvenog i kulturnog kapitala. Napominje ipak, da ne bi došlo do zabune, istraživanje o društvenoj stratifikaciji ne bavi se "odnosom bogatih i siromašnih".

- Cilj je pokazati kakva je točno klasna podjela u Hrvatskoj, a to ne uključuje samo prihode, odnosno što si netko može ili ne može priuštiti. Dakle, kada koristimo pojam elita, onda ne mislimo samo na one financijski 'dobrostojeće' Hrvate, već na one s najvećom količinom svih kapitala, ekonomskog, društvenog i kulturnog - pojašnjava.

Uglavnom, što je to što elitu čini elitom i koji su to kapitali? Elita, ne iznenađuje, u velikoj mjeri ima iznadprosječne plaće (više od 6800 kuna, koliko je hrvatski prosjek), ima štednju (njih 60 posto) i nekretnine vrednije od 108.000 eura (svaki treći). Obično su visokoobrazovani (47 posto) i žive u velikim gradovima. Roditelji hrvatske elite su u također u većoj mjeri visokoobrazovani, a često i sami elita. Elita više koristi privatne zdravstvene usluge, ima široke mreže poznanstava, a češće su i pripadnici profesionalnih, sportskih i kulturnih organizacija.

image
Hanza Media

Platni razredi

Na pitanje gdje bi, primjerice, pripadao novinar, Doolan odgovara da i tu valja pripaziti. Tako, recimo, postoji razlika između novinara u nekoj velikoj televizijskoj kući koji bi vjerojatno bio dio elite prema kapitalima, jer ima veću plaću, visoko obrazovanje i društveni utjecaj te, s druge strane, honorarno zaposlenog novinara na lokalnom portalu koji bi vjerojatno bio dio srednje klase.

Prema zanimanjima, odnosno tzv. EseG metodi, eliti najčešće pripadaju menadžeri (3 posto) i stručnjaci (9,6 posto) - kategorija u koju spadaju liječnici, pravnici, inženjeri i sveučilišni profesori.

- Klasna podjela i podjela po zanimanjima se preklapaju. Tako možemo reći da menadžeri i stručnjaci zajedno tvore elitu iako se u nekim stvarima razlikuju. Primjerice, menadžeri u prosjeku imaju veće plaće od stručnjaka, a stručnjaci u prosjeku imaju više razine obrazovanja od menadžera - napominje Doolan, dodajući da su menadžeri u njihovu istraživanju uglavnom odabirali najveći platni razred, onaj mjesečne plaće iznad 10.000 kuna neto. Jasno je, uzgred rečeno, da menadžeri zarađuju i više, ali u Hrvatskoj onih s plaćom iznad 21.000 kuna ima tek 0,5 posto i oni zbog malog uzorka nisu obuhvaćeni istraživanjem.

Ako se opet vratimo na primjer novinara, tumači, on će recimo biti klasificiran kao "stručnjak" bez obzira na to koliko zarađuje. Stručnjaci su također učiteljica, programer i glumac. Političari, s druge strane, kao i članovi Vlade ili saborski zastupnici, klasificiraju se pod "menadžere". S tim u vezi zanimljivo je zaviriti i u drugi segment istraživanja koji se bavi samoidentifikacijom, odnosno kako ispitanici sami gledaju na svoju pripadnost klasi. Iako bi rijetko tko sporio da su političari, zbog ekonomskog, društvenog i kulturnog kapitala elita, oni se sami s time vjerojatno neće složiti.

Prema istraživanju, tek 0,6 posto Hrvata izjašnjava se kao elita. Većina bježi u srednju klasu (57 posto). Simptomatično je pritom da pripadnici radničke klase nemaju dvojbe oko svoje pozicije u društvu, tako se većina radnika izjašnjava - radnicima (32 posto).

Iako će se, u samoprocjeni, gotovo dvije trećine Hrvata izjasniti srednjom klasom, njoj zapravo pripada čak dvostruko manje ljudi, oko 29 posto, odnosno nešto manje od trećine. Razlog to introspektivnog promašaja jest što se, kako smo naveli, većina elite doživljava srednjom klasom, a toj skupini gravitira i jedan mali dio radništva. Uglavnom, srednja klasa ima manje razine ekonomskog, kulturnog i društvenog kapitala od elite, ali bolje stoje od radnika, prema istraživanju. Tako, primjerice, svaki deseti Hrvat u srednjoj klasi ima visoko obrazovanje.

image
Hanza Media

Također, u odnosu na elitu, dvostruko manji broj njih posjeduje štednju i ima nekretninu vredniju od 108.000 eura. No, primjetne su tu i razlike između mlađe i starije srednje klase. Očekivano, među mlađom srednjom klasom veći je broj onih s visokim obrazovanjem (12 posto), također više njih ima neki oblik štednje (44 posto), a i veća primanja. Imaju, usto, više knjiga u svojim bibliotekama i govore više stranih jezika. Razbija to donekle onaj mit mlađih generacija da žive lošije od svojih roditelja. Naime, to pravilo vrijedi tek za jednu stavku - nekretnine. Tako unutar starije srednje klase njih 23 posto procjenjuje svoje nekretnine iznad 108.000 eura, a to čini samo 14 posto mlađe srednje klase.

- Općenito znamo da je za mlađe generacije kupnja nekretnine pa čak i iznajmljivanje veliki problem i tu su zamjetne razlike u odnosu na stariju srednju klasu, a posebno elitu među kojima trećina posjeduje vrijednu nekretninu. Međutim, mlađa srednja klasa se u jednoj stvari posve približila elitama, a to je po opsegu i varijabilitetu prijateljskih mreža. Tu prednjače - govori Doolan.

Uglavnom, nisu klase nikad čiste kategorije. Vidi se to i na zanimanjima. Iako u ovu klasu spadaju, primjerice, medicinske sestre, činovnici i mali poduzetnici (plaće u razredu do 6800 kuna), na potonjima se dobro vidi kako srednja klasa uvijek pokušava stremiti prema eliti.

- U podjeli prema zanimanjima mali poduzetnici u Hrvatskoj, a ima ih oko 4,4 posto, pripadaju srednjoj klasi, ali oni imaju neke odlike ponašanja elite. Primjerice, u većoj mjeri koriste privatne zdravstvene usluge, imaju veće štednje… - napominje Doolan. Razlog tome može biti, među ostalim, to što je istraživanje u obzir uzimalo mjesečne prihode od plaća, ali ne i druge izvore prihoda poput najma nekretnine, bonuse, dividende ili kamate od ušteđevina.

U skladu sa slikom klasne piramide, na dnu se nalazi radnička i niža klasa. Zajedno oni čine najbrojniju skupinu kojoj pripada svaki drugi Hrvat, odnosno čak 58,8 posto ljudi. Preciznije, radničkoj klasi pripada oko 44 posto Hrvata, a nižoj klasi oko 15 posto. Ove dvije skupine u hrvatskom društvu posjeduju najmanje društvenog, kulturnog i ekonomskog kapitala. Tako, prema istraživanju, nitko od ispitanika pripadnika radničke klase nije imao visoko obrazovanje, vrlo mali postotak govori strane jezike (2 posto) i ima više od stotinu knjiga u svojem domu.

Iako hrvatsko društvo nije egalitarno, ono je ipak više egalitarno od toga kako ga vide ispitanici. U subjetktivnoj procjeni hrvatsko društvo građani vide izrazito nejednakim

Uglavnom imaju prihode ispod hrvatskog prosjeka, a tek jedan na sto ispitanih ima nekretninu vredniju od 108.000 eura. Ipak, Hrvatska je prema radničkoj klasi slična drugim postsocijalističkim zemljama, poput Slovenije, Mađarske, Slovačke i Češke jer sve one imaju veći udio radničke klase u odnosu na EU prosjek (43 posto). Zemlje koje recimo imaju manji udio u odnosu na EU prosjek, napominje, su skandinavske zemlje, Njemačka i Francuska.

- Naše istraživanje pokrivalo je i još jedan segment tzv. afektivne dimenzije klasne pripadnosti, odnosno kako se osjećaš u klasi kojoj pripadaš. Problematično je što se radnička klasa koja obavlja zanimanja koja su ključna za funkcioniranje društva češće od drugih klasa osjeća neuspješno i anksiozno u odnosu na druge u pogledu svog rada ili plaće. Smatram to ogromnim problemom i nepravdom u našem društvu - navodi Doolan.

Žene u nižoj klasi

U zanimanjima, radničku klasu čine industrijski i poljoprivredni djelatnici, uglavnom strukovnog obrazovanja. U istraživanju su se uglavnom izjašnjavali unutar platnog razreda od 4500 kuna do 6000 kuna. Pripadaju tu svi oni s nekom vrstom stručnog, zanatskog rada i znanja, ali i zanimanja poput čistačice i dostavljača. Međutim, veliki broj upravo čistačica, prema svemu radnička klasa, može se naći i u nižoj klasi. Razlog tome je što radničkim zanimanjima odlaskom u mirovinu prihodi dramatično padnu.

Prema istraživanju stoga nižu klasu, koja čini 15 posto hrvatskog društva, uglavnom čine starije osobe i umirovljenici, a od njih je gotovo 70 posto žena. Uz to, gotovo dvije trećine ima više od 61 godinu, a 55 posto ih živi u ruralnim dijelovima i manjim naseljima. Nitko u ovoj skupini nema visoko obrazovanje, jedan od stotinu ima prihode veće od prosjeka, a njih tek pet od stotinu ima nekretninu vredniju od 108.000 eura.

- U nižoj klasi je najveći udio onih s najnižim prihodima do 1900 kuna, a njih je čak 41 posto. Jednako tako, gotovo 40 posto ispitanika niže klase procjenjuje vrijednost svoje nekretnine do maksimalno 40.000 eura. Važno je i naglasiti da su u nižoj klasi većinom žene, što potvrđuje i nalaze izvješća Državnog zavoda za statistiku. Žene u prosjeku imaju višu stopu rizika od siromaštva - navodi Doolan.

Usprkos svemu, kaže Doolan, iako hrvatsko društvo nije egalitarno u klasnom smislu, ono je ipak više egalitarno od toga kako ga vide naši ispitanici. Naime, Hrvatska slijedi sliku piramide, mala elita, veća srednja klasa i najveći broj na dnu. Ali Hrvati u subjektivnoj procjeni hrvatsko društvo vide nejednakim. Tako svaki drugi ispitanik (53,8 posto) smatra da je hrvatska klasna struktura sačinjena od male elite, male srednje klase i velike većine na samom dnu. Tako se čini.

Provjerite u koju klasu spadate...

Koliku mjesečnu plaću primate?
A. više od 10.000 kuna neto
B. između 6800 i 8000 kuna neto
C. između 4500 i 6800 kuna neto
D. ispod 4500 kuna neto

Na koliko procjenjujete svoju nekretninu?
A. Više od 108.000 eura
B. Od 60.000 eura do 100.000 eura
C. Ispod 50.000 eura
D. Nemam nekretninu, u najmu sam

Koju razinu obrazovanja imate?
A. Visoko obrazovanje, fakultet
B. Srednja stručna sprema
C. Strukovno obrazovanje
D. Niska kvalifikacija

Koliko mjesečno uspijete uštedjeti?
A. Više od 2500 kuna
B. Dovoljno da supruga/suprugu odvedem na večeru
C. Od čega da uštedim?!
D. Ništa, a i još sam u minusu

Gdje živite?
A. U Zagrebu
B. U gradovima oko Zagreba
C. U gradu s više od 100.000 stanovnika
D. U gradu s manje od 50.000 stanovnika

Koliko knjiga imate u svojem domu?
A. Više od 100
B. Do 80
C. Manje od 50
D. Nemam knjiga

Koliko stranih jezika govorite?
A. Dva ili više
B. Jedan, ali vrlo dobro
C. Jedan, ali osnovno
D. Nijedan, osim materinjeg

Koliko često posjećujete kulturna događanja, koncerte, kazališta, izložbe, kina?
A. Nekoliko puta mjesečno
B. Barem jedanput u nekoliko mjeseci
C. Vrlo rijetko
D. Gotovo nikad

Jeste li član/članica neke organizacije?
A. Član/ica sam političke stranke
B. Član/ica sam strukovne organizacije
C. Član/ica sam sindikata
D. Ništa od navedenog

Koje zdravstvene usluge koristite?
A. Isključivo privatne
B. Državne, u privatne ordinacije u iznimnim okolnostima
C. Samo one koje pokriva zdravstveno osiguranje
D. Jao meni ako se razbolim

Kojoj klasi smatrate da pripadate?
A. Srednjoj klasi
B. Klase ne postoje, to je socijalistička izmišljotina
C. Radničkoj klasi
D. Ovisi koliko je još ostalo do plaće

Ako je većina odgovora A

Vi pripadate eliti. U Hrvatskoj je takvih 12 posto i imaju najveću količinu ekonomskog, kulturnog i društvenog kapitala, a mislite da ste srednja klasa

Ako je većina odgovora B

Vi pripadate srednjoj klasi. U Hrvatskoj je takvih 29 posto. Zapravo imate radničku plaću, a životni stil elite

Ako je većina odgovora C

Vi pripadate radničkoj klasi. Najbrojnija skupina kojoj pripada 44 posto Hrvata. U kući imate manje knjiga od srednje klase, ali zato znate sami popraviti vešmašinu

Ako je većina odgovora D

Vi pripadate nižoj klasi. U Hrvatskoj je takvih 15 posto i najčešće joj pripadaju umirovljenici. Većina, 41 posto, se izjasnila da ima mjesečna primanja ispod 1900 kuna

Ova anketa nije dio istraživanja, nego novinska prilagodba

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. prosinac 2020 14:48