NIKAD VEĆE BROJKE

Svaki je radnik u Hrvatskoj lani na bolovanju proveo prosječno 13,5 dana. Doznajemo koliko je to HZZO platio

Najbolesniji su radnici, barem kada se gleda po otvorenim bolovanjima, u Rijeci

Gužve u ambulantama, ilustracija



 

 Jakov Prkic/Cropix

Svaka osoba zaposlena u Hrvatskoj prošle je godine na bolovanju provela dva tjedna, a to su poslodavci i država platili tri milijarde kuna. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), tijekom prošle, 2021. godine ostvaren je nikad veći broj dana bolovanja, odnosno čak 20,1 milijun. Godinu prije zaposleni su na bolovanja potrošili 17,8 milijuna dana, u pretpandemijskoj 2019. - 17,57 mil., a 2018. godine 16,9 milijuna dana. Samo HZZO je bolovanja platio 1.601,249.934 kune, odnosno 11,12% više nego godinu prije.

Naravno, treba uzeti u obzir i činjenicu da je riječ o dvjema pandemijskim godinama, kada su brojni građani bili u izolaciji i samoizolaciji. Kada se gleda na dnevnoj bazi, od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, njih 33 tisuće dnevno nije dolazilo na posao jer su bili na bolovanju, a većim dijelom to su bile žene, 62 posto, no u obzir treba uzeti činjenicu da je dio njih bio na bolovanju vezanom uz komplikacije u trudnoći.

Trošak pola-pola

Od ukupno 32.686 osoba prosječno dnevno bolesnih na teret HZZO-a, muškarci čine 37,61 posto. Ako usporedimo ukupan broj dana privremene nesposobnosti za rad i broj aktivnih osiguranika, proizlazi da je svaki zaposlenik na razini Hrvatske tijekom 2021. godine bolovao prosječno 13,5 dana, dok je u 2020. to bilo dan kraće, odnosno 11,31 dan. Najbolesniji su radnici, barem kada se gleda po otvorenim bolovanjima, u Rijeci, gdje je svaki zaposlenik tog primorsko-goranskoga grada na bolovanju bio 14 dana. Bolovali su i Zagrepčani, svaki po 14 dana, zatim radnici u Gospiću 13,83 i u Čakovcu 13,44 dana.

- Prema podacima o ukupnom broju dana privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a i sredstvima za refundaciju, može se zaključiti da je prosječni iznos naknade po danu 156,51 kunu ili mjesečno 4069 kuna - navode iz HZZO-a.

Iz HZZO-a za Jutarnji list kažu da je riječ o prevelikom broju dana bolovanja na razini Hrvatske i smatraju da je dio bolovanja neopravdan.

- Logično je da smo u pandemijskim godinama imali više dana bolovanja, ali isto tako je činjenica da je i u pretpandemijskim godinama tih dana bilo nerealno puno. Ne želimo reći da svi neopravdano koriste bolovanja, ali tu postoje zanimljivi trendovi da je više bolovanja u prazničko vrijeme, tijekom ljeta... - kažu nam iz HZZO-a i navode da je riječ o iznimno velikim financijskim izdacima za poslodavce, ali i za HZZO.

Primjerice, od ukupnog broja lanjskih dana bolovanja polovica je bila na teret poslodavca, a polovica na račun države. Inače, najviše bolovanja tijekom prošle godine koristili su djelatnici iz sektora zdravstvene skrbi i socijale, što je povezano s covidom, a zatim djelatnici iz trgovine, te prerađivačke industrije. Upravo zbog tih pokazatelja, kažu nam u HZZO-u, u planu je izmjena zakonskih regulativa prema kojima bi kontrolori Zavoda mogli zaključiti bolovanja.

- U ovom trenutku to mogu napraviti samo liječnici, dok naši kontrolori sugeriraju, kada uoče nepravilnosti, da se bolovanje zaključi. Nadamo se da će Zakon o zdravstvenom osiguranju biti završen, kako je predviđeno, do kraja ove godine kako bi uz ostale izmjene zaživjela i ova - kažu u HZZO-u.

Kraće trajanje

Analizom podataka uz pomoć osnovnih parametara privremene nesposobnosti za rad više od 42 dana, čija se naknada isplaćuje na teret HZZO-a, proizlazi da je bio ukupno 347.991 slučaj i 10,230.717 dana. Od ukupnih dana privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a (10,230.717 dana), na bolest otpada 6,749.681 dan, izolaciju 709.993 dana, pratnju i njegu člana obitelji 697.788 dana, dok je broj izostanaka zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom 2,072.581 dan.

Nadalje, od 32.686 dnevno privremeno nesposobnih za rad na teret HZZO-a, najviše ih izostaje zbog bolesti (21.567 osoba), zatim zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom (6622 osobe), izolacije (2268 osoba) te njege člana obitelji i pratnje (2229 osobe).

Broj slučajeva zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom u 2021. godini iznosio je 26.389 i smanjen je 2,79% u odnosu na 2020., kada je bilo 27.145 slučajeva. Na teret poslodavca dnevno s posla zbog bolesti izostaju 31.744 osobe, što je 18,76% više u odnosu na prethodnu godinu, kada je izostajalo 26.729 osoba te se može zaključiti da izostaje prosječno više osoba, ali je manji prosjek trajanja privremene nesposobnosti za rad.

Pojačan nadzor: Djelatnici HZZO-a proveli su ukupno 12.195 redovitih i izvanrednih kontrola bolovanja

Prema podacima Službe za kontrolu, ovlašteni djelatnici HZZO-a u 2021. proveli su ukupno 12.195 redovnih i izvanrednih kontrola bolovanja, kao i kontrola na zahtjev poslodavca pri ugovornim subjektima HZZO-a. Pritom su pregledali 49.265 osiguranika i zaključili 17.366 bolovanja ili 35% kontroliranih bolovanja, što u odnosu na isto razdoblje 2020. znači da je u 2021. pregledano 26.283 ili 114% više osiguranika te zaključeno 11.497 ili 196% više bolovanja.

Potrebno je napomenuti da su se kontrole bolovanja u 2021. zbog epidemiološke situacije izazvane covidom-19 provodile na tome prilagođen način (prijenosom informacija preko CEZIH portala, prijenosom osobnih zdravstvenih kartona i prateće medicinske dokumentacije za koje postoje tehnički preduvjeti uz korištenje informatičke podrške HZZO-a).

BROJKE:

20,166.483 dana ukupno su proveli radnici na bolovanju

3 milijarde kuna utrošene su na bolovanja

13,5 dana u prosjeku bio je svaki radnik na bolovanju

14 dana bolovali su Riječani i Zagrepčani

156,51 kuna prosječni iznos naknade po danu

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:47