Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik Domovinskog pokreta, za N1 je govorio o presudi Ratku Mladiću, koji je za zločine počinjene tijekom rata u BiH pravomoćno osuđen na doživotni zatvor, te o obilježavanju obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja.
Hasanbegović je kazao da je presuda Mladiću utemeljena, ali nedostatna, zakašnjela i selektivna. Kazao je da tužiteljstvo nije inkriminiralo Mladića i za druge zločine koje je počinio za vrijeme agresije na Hrvatsku.
- Nedostaci su i to da se ključno pitanje utvrđivanje genocida počinjenog u BiH i dalje ograničava na nešto što bi mogli nazvati općinskim genocidom u Srebrenici, previđajući činjenicu da je taj genocid tek vrhunac genocidnog postupanja, koje je u BiH začeto u ljeto 1992. godine. Tu su zločini počinjeni u Prijedoru, Sanskoj dolini, Podrinju - kazao je Hasanbegović.
Srbija na presudu gleda drugačije od RH i BiH. Kazao je da je to ključni poučak i da zadovoljštine nema jer je presuda donesena više od četvrt stoljeća nakon kraja rata.
- Ne mogu se povlačiti usporedbe između Nürnberškog suda, ni po pozadini ni po akterima. No, možemo li zamisliti međunarodni poredak nakon Drugog svjetskog rata da su se presude na Nürnberškom sudu, za najodgovornije zločince u tom ratu, izricale ne neposredno nakon rata, nego 1971. godine? Ključna pouka su reakcije u Beogradu i njegovim prekodrinskim ispostavama, Banja Luku, reakcije Dodika, Vučića… Ta politika ugrožava i Hrvatsku, a to je jedna vrsta povijesnog paradoksa. Čedo te politike i zločina je nepravednim mirovnim ugovorom stvoren entitet Republike Srpske koja je danas legalizirana. To nije samo povjesničarska epizoda, kod Mladića je činjenica da je jedini uoči počinjenja genocida priznao genocid na jednoj skupštini srpskog naroda u BiH u svibnju 1992. godine - kazao je Hasanbegović.
'To je pravosudna bomba'
Komentirao je i uhićenje osječkih sudaca Darka Krušlina, Zvonka Vekića, Ante Kvesića i poduzetnika Drage Tadića koje je bivši čelnik Dinama Zdravko Mamić prozvao za korupciju.
- To je pravosudna bomba, a hoće li biti bomba koja treba stvoriti pretpostavke za korjenite, ne reforme, nego pravosudni prevrat, koji se može izvršiti samo izravnom intervencijom zakonodavstva, hoće li to ostati samo farsa? O stanju hrvatskom pravosuđu govori i to što je to morao pokrenuti ‘bjegunac od pravosuđa koji figurira kao ključni reformator pravosuđa’ – Zdravko Mamić - kazao je Hasanbegović.
Hasanbegović se u razgovoru osvrnuo i na Tomislava Tomaševića te komentirao hoće li novi gradonačelnik dobiti potporu u Skupštini.
- Nema sumnje da Tomašević koji ima autentičan rezultat i legitimitet ima skupštinsku većinu. Radi se o nekim nedoumicama u krugu SDP-a, na koji će način pristupiti toj suradnji. Nema nikakvih zastoja, to su unutarnja, tehnička pitanja među koalicijskim partnerima. 17. lipnja će se konstituirati Skupština - kazao je Hasanbegović.
Komentirao je i Tomaševićev potez obustave javne nabave.
- Postoji razlika između postojećih ugovora i postupaka javne nabave. DP je o dosezima platforme Možemo! rekao sve što je mislio u kampanji. Tomašević ima jasnu skupštinsku većinu i za sve postupke će oni snositi odgovornost - kazao je.
'Oluja treba biti u Kninu'
Što se tiče prijedloga predsjednika Zorana Milanovića da se Oluja obilježava u drugim gradovima, a s čim se Generalski zbor ne slaže, Hasanbegović po tom pitanju smatra da bi središnja manifestacija Oluje trebala biti u Kninu.
- Pretpostavljam da bi gospodi iz Generalskog zbora odgovaralo međuresorno tijelo, jer sebe vide u tom tijelu – koje je potpuno nepotrebno. U RH postoji zakon o državnim praznicima, postoji stanovita običajnost i trajnost. Milanović se na kraju povukao i rekao kako je on samo izrekao svoje mišljenje, a o organizaciji proslave nadležna je Vlada. Ne bih sudjelovao u toj jalovoj i nepotrebnoj raspravi. Središnja manifestacija treba bi biti, bila je i bit će u Kninu. I predsjednika mogu podsjetiti da se u različitim oblicima u kolovozu obilježava godišnjica Oluje i u drugim gradovima. Ova rasprava govori o nedoraslosti hrvatske državne i političke elite koja nije u stanju i četvrt stoljeća od uspostave države pronaći jedan obljetničko – komemorativni obrazac u kojem će se prepoznavati cijela hrvatska nacija - kazao je Hasanbegović za N1.