Najprije iz zabave, ali i s primislima da bi mi moglo podebljati novčanik ako pogodim hoće li pobijediti Hajduk ili Dinamo, krenuo sam s kolegom s faksa u kadionicu. U početku je to bila pokoja kuna ‘ukradena’ od ručka ili doručka. Na nesreću, jednom sam ‘dobio’ čak 3000 kuna. Valjda tako uvijek bude s mladima i zelenima, uvjerenima da znaju izračunati što donosi dobitak.”
Opisuje nam tako Marko svoj put u pakao ovisnosti o klađenju koji je trajao oko tri godine i za koji kaže da se u njemu našao prije nego što je ičega postao svjestan. “Vjerovao sam da sam Superman. No, svaki dan trebalo mi je sve više novca da ‘vratim’ izgubljeno.
Ono što su mi slali roditelji nije bilo dovoljno za novi život kakav sam želio. Posuđivao sam od kolega, no, kako ništa nisam v...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....