BURNA POVIJEST

Sve pucnjave i atentati na Markovu trgu: Najkrvaviji napad dogodio se 1845. godine

Suradnik Jutarnjeg lista pobrojao je sve oružane napade na središnjem trgu hrvatske vlasti
Raketiranje Banskih dvora (lijevo), napad iz listopada 2020. (sredina), ban Cuvaj (desno)

Markov trg više je puta u povijesti, kao i danas, bio je poprište pucnjave. Prvi poznati atentat bio je onaj na bana Slavka Cuvaja 1912. godine. 

Cuvajev će auto, i to prigodom prvoga svečanog javnog nastupa, biti naime poprište prvoga političkog atentata u modernoj hrvatskoj povijesti, kada je na bana u Mesničkoj ulici, pri povratku u Banske dvore, pucao (i promašio) Luka Jukić.

Taj će čin imati i kratkoročne posljedice na vladin vozni park s obzirom na to da je dotadašnji 'upravljač', kako se nazivalo službenoga vozača, a kojega je Vlada jedva našla, nakon atentata dao ostavku ne želeći nositi glavu u torbi.

image
Ban Slavko Cuvaj
Wikipedia

Poprište atentata ubrzo će postati i sam Markov trg na kojem je iste godine navodno još jedanput neuspješno pucano na Cuvaja, a navodni se atentator Stjepan Planinšak na licu mjesta ubio.

Novi se atentat zbio već iduće 1913. godine kada je Stjepan Dojčić u Markovoj crkvi pucao u komesara/bana Ivana Skerlecza. Tom je prigodom crkva bila desakralizirana pa ju je trebalo ponovno posvetiti.

Zadnji, i to neuspješan politički atentat na trgu bilo je zrakoplovno raketiranje Banskih dvora koje je godine 1991. izvela JNA.

image
Raketiranje Banskih dvora
Arhiva Cropix

Događaj s najvećim brojem smrtno stradalih na Markovu trgu jest događaj poznat kao “srpanjske žrtve” 1845. godine. S prozora kuće mađarona Tadije Ferića na uglu Markova trga i Mletačke ulice ispaljen je prvi hitac koji je potaknuo pokolj tijekom demonstracija na kojima su se sukobili mađaroni i simpatizeri Narodne stranke, kad je na potonje pucala vojska. Ubijeno je petnaest osoba, što na samom trgu, što u okolnim ulicama.

Ne samo politička važnost već i njegova uloga glavnoga gradečkog trga uvjetovala je da je upravo Markov trg bio mjesto na kojem je na Uskrs 1794. godine u anonimnoj noćnoj akciji koja je uzbudila čitav grad osvanulo 'drvo slobode' s jakobinskom kapom na vrhu i okićeno s 40 strofa revolucionarne pjesme na hrvatskom jeziku, koji tada još uvijek nije bio službeni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2020 06:00