ZAGREB - Ministarstvo zdravlja spremno je vratiti staru organizaciju rada u bolnicama i odjelima u kojima je uvođenje smjenskog rada izazvalo probleme, poput povećanja lista čekanja.
Ministarstvo u današnjem priopćenju naglašava da će zajedno sa sanacijskim upraviteljima bolnica analizirati učinke uvođenja smjenskog rada.
S obzirom da je KBC Rijeka prva uvela smjenski rad u svim klinikama i odjelima, te da na taj način rade 45 dana, razmotrit će se u kojim je djelatnostima smjenski rad donio poboljšanja, a u kojima se eventualno nije pokazao opravdanim.
U zdravstvenim ustanovama u kojima je smjenski rad pridonio povećanju opsega rada, boljoj iskorištenosti medicinske opreme i smanjenju listi čekanja, te u kojima za takvu organizaciju rada ima dovoljno liječnika i drugog medicinskog kadra, smjenski rad će ostati.
Ako analiza pokaže da, primjerice, u dijelu kirurgije i u intenzivnoj njezi smjenski rad utječe na povećanje lista čekanja ili je pala kvaliteta usluge, predložit će se poboljšanja. Ukoliko to ne bude moguće, vratit ćemo staru organizaciju rada, poručuju iz Ministarstva zdravlja.
Ministarstvo ističe da je za kvalitetnu organizaciju smjenskog rada potrebno duže vremensko razdoblje. S obzirom da je uvođenje smjenskog rada u bolničkim zdravstvenim ustanovama u različitim fazama, za ocjenu učinka trebat će još neko vrijeme.
Organizacija rada u svakoj zdravstvenoj ustanovi u nadležnosti je sanacijskog upravitelja a sve specifičnosti u pojedinim ustanovama sanacijski upravitelj rješava u suradnji sa Stručnim vijećem ustanove, kaže se u priopćenju.
KAOS U ZDRAVSTVU 'Zbog uvođenja smjena nemamo osoblja. Operiramo samo najhitnije slučajeve'
Protiv uvođenja smjenskog rada od samog početka se bunio Hrvatski liječnički sindikat, a njegovi članovi - internist Božo Bota iz splitskog KBC-a, anesteziologinja Ljiljana Lovrić i kirurg Leonardo Patrlj iz KB Dubrava tvrde da smjenski rad izravno ugožava prava pacijenata, opseg poslova je smanjen, a kvaliteta usluga je pala.
Zdravstveni sustav, u situaciji kada nedostaje 4000 liječnika, bez prekovremenog rada može rezultirati samo velikim problemima i nekvalitetnom zdravstvenom zaštitom, ističe Bota. Napominje da je taj model osobito neprimjenjiv u malim bolnicama, jer bi one u nekim razdobljima trebale ostati bez ijednog liječnika.
"Smjenski rad je održiv, ali pod koju cijenu - produženjem listi čekanja i manje dostupnom zdravstvenom zaštitom. Već sada se za neke pretrage pacijenti naručuju za 2015. godinu", kaže Lovrić.
Najdramatičnijim smatra da problemi nisu mimoišli ni zloćudne bolesti pa se, primjerice, na operaciju karcinoma dojke pacijenti naručuju za tri mjeseca.
"Cilj im je samo našu plaću smanjiti na osnovnu, pa makar i tri do četiri operacijske sale tog dana ne radile u bolnici", tvrdi Lovrić koja smatra da ima puno drugih mogućnosti uštede.
Pročelnik Odjela za abdominalnu kirurgiju KB-a Dubrava Leonard Patrlj kaže da se od 1. veljače, otkad su uveli smjenski rad na njegovu odjelu, puno manje radi, a 20 liječnika nakon rada vikendom nedostaje početkom tjedna jer koriste slobodne dane.
"Nedostatak liječnika prije se ublažavao time da su pojedinci imali i do 100 prekovremenih sati mjesečno, a sada se u kontinuitetu ne smije raditi više od 16 sati", kaže Patrlj.
Poseban je problem što liječnik ne može više pratiti svojega pacijenta, a ne može ni sastaviti tim jer su mu svaki dan na raspolaganju drugi zaposlenici. "Puno se manje radi, tako da ne možemo ni organizirati rad u svim salama koje su nam na raspolaganju, kaže Patrlj.