PRODUŽENJE MJERA

Svi detalji novog kruga mjera za spašavanje radnih mjesta - još 800 milijuna za 70.000 radnika!

Poslodavci u ugroženim djelatnostima dobit će od 2000 do 4000 kuna po zaposleniku

Premijer Andrej Plenković u uvodnom dijelu jučerašnje sjednice Vlade najavio je da se sve postojeće mjere za očuvanje radnih mjesta produljuju do 31. prosinca, odnosno za još četiri mjeseca, što će koštati dodatnih 800 milijuna kuna, a izvori sredstava tražit će se iz europskih mehanizama i programa za izlazak iz koronakrize.

Novost je da će sve te mjere moći koristiti i oni poduzetnici koji će možda biti zatvoreni zbog odluka lokalnog ili Nacionalnog stožera, a uz sve mjere veže se i otpis pripadajućih doprinosa na plaću.

Vlada računa da će mjere koristiti od 60.000 do 70.000 radnika mjesečno u najugroženijim djelatnostima, što bi trebalo spriječiti porast broja nezaposlenih i očuvanje zaposlenosti. Hrvatski zavod za zapošljavanje u ponedjeljak će donijeti odluku o nastavku mjera pomoći gospodarstvu zbog koronakrize.

Za sve mjere pomoći od ožujka do danas isplaćeno je 6,3 milijarde kuna. Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo rada, najveći je iznos isplaćen za travanj, i to gotovo 2,3 milijarde kuna za 100.581 poslodavca i 581.783 radnika, dok je za ožujak potporu u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi kuna dobilo 84.757 poslodavaca za 502.570 radnika. Za svibanj je isplaćeno 1,9 milijardi kuna za 98.878 poslodavaca i 489.004 radnika, u lipnju se taj broj smanjio nakon otvaranja gospodarstva pa je isplaćeno 303,6 milijuna kuna za 17.938 poslodavaca i 78.034 radnika, dok je u srpnju iznos od 209,1 milijun kuna isplaćen za 17.907 poslodavaca i 64.374 radnika. Za kolovoz se planira isplatiti 270 milijuna kuna, a mjeru skraćenog radnog vremena od lipnja do kraja kolovoza koristilo je oko 25.000 radnika.

Premijer Plenković naglasio je kako su sve te mjere utjecale na zadržavanje zaposlenosti pa u ovom trenutku imamo više od 1,5 milijuna zaposlenih i 150.000 nezaposlenih te ispada, kaže Plenković, da na kraju kolovoza imamo 16.000 više osiguranika.

- Uspjeli smo održati i sasvim solidnu turističku sezonu, što će se osjetiti u prihodima državnog proračuna, a pad BDP-a bit će manji nego što su bile prognoze - poručio je Plenković. Najavio je temeljitu raspravu sa sindikatima i poslodavcima. Ujedno je najavio nastavak “Covid” kreditiranja putem HAMAG-BICRO-a i programa HBOR-a. Ovo su ključne mjere:

Mjera 1: Skraćeno radno vrijeme

Mjera je namijenjena svima koji mogu dokazati pad prihoda od 20 posto ili više u mjesecu korištenja potpore u odnosu na usporedno razdoblje lani. Maksimalna potpora iznosi do 2000 kuna neto po radniku, a mjera je već definirana da traje do kraja godine. Mogu je koristiti poslodavci koji zapošljavaju od deset do 50 radnika ako je skraćenje za najmanje 20 posto radnika te poslodavci koji zapošljavaju više od 50 radnika ako je skraćenje za najmanje deset posto radnika. Ograničava se isplata dividendi do kraja iduće godine. Potpora se dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, ali ne kraćem od polovice mjesečnog fonda sati. Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti doprinose na iznos potpore koju isplaćuje radniku, a Zavod će izvršiti povrat uplaćenih doprinosa. Pad prometa poslodavac dokazuje ako ima pad narudžbi, ako ne može ugovarati nove poslove tijekom epidemije, isporučivati proizvode ili sirovine ili nema nove narudžbe za proizvode i sirovine. Iznimno, poslodavci koji djeluju u sektoru prerađivačke industrije mogu ostvariti potporu i ako je pad prometa u promatranom razdoblju manji od 20 posto, ali moraju dokazati jedan od navedenih razloga.

Mjera 2: Mjera za mikropoduzetnike

Odnosi se na sve poslodavce koji zapošljavaju devet ili manje radnika i koji imaju pad prihoda veći od 50 posto, bez obzira na to je li radnik na određeno ili neodređeno, uključujući i osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste te vlasnike obrta. Maksimalna potpora iznosi 2000 kuna po radniku, a otpisivat će se i doprinosi na plaću. Iznos od 2000 kuna isplaćuje se po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu. U potporu ulaze radnici koje je poslodavac naveo u trenutku podnošenja zahtjeva, a poslodavci koji prije nisu isplaćivali propisanu plaću ne mogu koristiti mjeru, niti privatni iznajmljivači, kao ni OPG-ovi koji nisu u sustavu poreza na dobit ili dohodak. Tvrtke u stečaju mogu koristiti ovu mjeru ako su poslovno aktivne, imaju zaposlenih i podmiruju svoje obveze. Ako je došlo do otkaza ugovora o radu krivnjom poslodavca, taj ne ostvaruje pravo na isplatu za radnika kojem je otkazan ugovor za odrađeni mjesec ili dane u mjesecu koji dospijevaju za isplatu.

Mjera 3: Subvencija za ugrožene djelatnosti

Mjera se odnosi na ugrožene djelatnosti koje imaju pad prihoda od najmanje 60 posto, i to na trgovačka društva, obrte, OPG-ove, fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i ostale koji su obveznici poreza na dobit. Sufinancira se mjesečno 4000 kuna neto po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu. Uz to se otpisuju i doprinosi na plaću. Mjera se odnosi i na one djelatnosti koje će biti zatvorene zbog odluka lokalnih ili Nacionalnog stožera civilne zaštite zbog širenja zaraze. Mjera se odnosi na djelatnosti iz prijevoza i skladištenja, i to prijevoza putnika kopnom, zrakom i vodom, zračnog prijevoza robe, kao i na uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom. Tu su i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, odnosno turizam i ugostiteljstvo, od hotela i kampova do restorana, kafića i cateringa. Mjera se odnosi i na administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti - iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) automobila i motornih vozila lake kategorije, plovnih prijevoznih sredstava, zračnih prijevoznih sredstava te putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori), ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima. Mjeru mogu koristiti i djelatnosti u umjetnosti, zabavi i rekreaciji - kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti, zabavne i rekreacijske djelatnosti, proizvodnja i prikazivanje filmova, videofilmova i TV programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa te distribucija. Također je mogu koristiti i organizatori kulturnih, poslovnih i sportskih događanja, organizatori sajmova i vjenčanja te prateće djelatnosti poput tvrtki za najam opreme, audio i video snimanje, prodaju ulaznica, najam dvorana te ostale tvrtke koje većinu prihoda ostvaruju od događanja i javnih okupljanja.

Isplaćeno:

ožujak 1,6 milijardi kuna za 84.757 poslodavaca i 502.570 radnika

travanj 2,3 milijarde kuna za 100.581 poslodavca i 581.783 radnika

svibanj 1,9 milijardi kuna za 98.878 poslodavaca i 489.004 radnika

lipanj 303,6 milijuna kuna za 17.938 poslodavaca i 78.034 radnika

srpanj 209,1 milijun kuna za 17.907 poslodavaca i 64.374 radnika

kolovoz 270 milijuna kuna (planirano)

Koronakriza je Hrvatsku do sada stajala 21 milijardu kuna


Koronakriza Hrvatsku je dosad stajala oko 21 milijardu kuna ako se zbroje potpore gospodarstvu, otpisi poduzetnicima te rupa u proračunu zbog smanjenih prihoda od poreza, rekao je jučer ministar financija Zdravko Marić.

Više od šest milijardi kuna otišlo je za potpore za plaće, za mjere odgode, odnosno oprosta poreznih dugovanja izdvojeno je oko 5,3 milijarde kuna, a zasad je otpisano između 2,3 i 2,4 milijarde kuna, dok je od početka godine do kraja kolovoza manjak poreznih prihoda u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje oko 12 posto, a doprinosa između 9 i 10 posto.

- Ne možemo zanemariti ni čitav niz dodatnih rashoda, poglavito u sektoru zdravstva za borbu protiv pandemije. Imali smo i druge izdatke koje nismo planirali, kako za lokalnu samoupravu tako i za HZZO i ostale entitete gdje smo rekli da ćemo im olakšati barem likvidnosno ovu situaciju - poručio je Marić.

Kada su porezni prihodi u pitanju, srpanj i kolovoz, rekao je Marić, nisu bili toliko loši, ali protekla dva tjedna vidljiv je pad u segmentu turizma, što se vidi kroz fiskalizirane račune.

- Sada smo na razinama ispod 50 posto. Dotad smo bili na razinama između 65 i 70 posto prošlogodišnjeg iznosa - istaknuo je ministar.

Otkrio je i da bi se u iduća dva tjedana trebale usvojiti smjernice ekonomske i fiskalne politike, a gdje će biti ažurirana i projekcija BDP-a za ovu godinu. Procjena pada bit će nešto bolja od dosadašnjih predviđanja od 9,4 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 03:28