“Hajde, pustimo sad to. Znate kakav je smjer kompanije: otkup Ine od Mola”, govorio je tadašnji ministar Tomislav Ćorić članovima Uprave INA-e sugerirajući im da ne prave probleme oko Memoranduma koji je omogućio gašenje sisačke rafinerije, svjedočio je bivši član Uprave INA-e Davor Mayer na sjednici Antikorupcijskog vijeća ustvrdivši da je to gašenje iz mađarskih cipela značilo optimizaciju, a za Sisak je značilo gašenje grada premda je rafinerija bila zastarjela.
Pojasnio je da su im s raznih strana govorili, ne samo ministar Ćorić, da vode računa o tome da Hrvatska mora ući u Schengen i OECD: “Ne bih pristao zbog Schengena, ali jesam zbog modernizacije riječke rafinerije na koju su Mađari nerado pristali. Nismo mi bili ničim ucijenjeni, ali kontekst je bio - vodite o tome računa. Time je članu uprave smanjen manevarski prostor, jer ne možete štititi ovaj interes kad nad glavom imate viši državni interes. Tada je bilo rečeno da će se napraviti sve za modernizaciju rafinerije u Rijeci. Da smo prekoračili rok od šest mjeseci i da to nismo ugovorili, strateški partner u jeku covid krize sigurno ne bi dozvolio modernizaciju. U odnosima s ministrom Ćorićem nije bilo disonantnih tonova jer smo mi očito krivo razumjeli da Ina ide u smjeru povratka”.
Tako je Mayer objašnjavao na maratonskoj sjednici Antikorupcijskog vijeća koju je vladajuća većina na Odboru za Ustav proglasila nezakonitom. Od pozvanih pojavio se samo Mayer, Ivan Krešić poslao je mejl, a poziv su ignorirali premijer Andrej Plenković kao i bivši članovi Niko Dalić, Barbara Dorić i Darko Markotić.
Mayer je detaljno opisao način poslovanja i kriterije odlučivanja u INA-I, kao i utjecaj politike na upravljanje tvrtke od geostrateškog interesa. Mađari su još 2014. hrvatskim članovima Uprave poslali ultimativni prijedlog o trenutnom zatvaranju sisačke rafinerije o kojemu su morali odlučiti preko noći. Održali su hitan sastanak s ministrom u pola jedan u noći, te zaključili da je jedini način da spriječe donošenje takve odluke da sruše kvorum, ispričao je Mayer. Govorio je o ucjenama koje su uslijedile godinama poslije, “tražilo se pokretanje pojedinih sudskih postupaka, vukla su se suđenja Sanaderu I Hernadiju”. MOL je bio nezadovoljan s investicijom u Rijeci: “To što smo mi tada uspjeli dobiti, da to nismo dobili, mi bi danas trebali biti osuđeni zato što smo ugrozili interes hrvatske države. To je kao u onoj dječjoj igri Hugo, izaberi jedan broj, sigurno ćeš pogriješiti. Jasno smo komunicirali potpredsjedniku Vlade, ako ovo ne prođe da se mi sami povlačimo iz uprave Ine, rekao je Mayer.
Pojasnio je da niti jedan od članova Komisije za izbor članova Uprave nije imao ni dana iskustva u naftnom biznisu. Markotić je 2020. izabran da zastupa interese Hrvatske premda je 2008. godine bio predstavnik MOL-a u upravi Ine. Odnos INA-e I MOL-a opisao je kao težak i toksičan na što ima najveći utjecaj činjenica da Mađari imaju odlučujući glas u upravljanju iako nitko nema više od 50 posto udjela. Ustvrdio je da sigurno nitko od članova uprave nije bio upozoren na bivšeg direktora Damira Škugora, glavnog aktera u aferi Ina, koji je ranije potpisao sumnjiv ugovor s Talijanima.
Mayer je satima opširno odgovarao na pitanja zastupnika. A njih je bila gomila. SDP-ovu Mirelu Ahmetović zanimalo je tko odlučuje po kojim cijenama Ina dobavlja derivate iz MOL-a.
"To je javni dokument sa suđenja Ivi Sanaderu, tada me sudac Turudić oslobodio davanja poslovne tajne. Rekao sam da nažalost to ne dolazi na upravu, iako smo mi držali da to nije banalan podatak. Kad smo inzistirali da takav podatak mora doći na upravu Ine vrlo često su nam prigovarali da nismo kapacitet za članove Uprave. Kolege su objašnjavali da ovako velike korporacije sve puštaju na niže razine. Ja sam radio u puno većim korporacijama pa sam znao da to nije tako. Mi smo tražili da se tako uredi i u Ini", pojasnio je Mayer. Ocijenio je da se poslovni procesi nisu namjerno htjeli mijenjati, podsjetio je na izjavu jednog državnog dužnosnika da nije bitno tko Inom upravlja nego je bitno ostvaruje li Ina dobit na kraju godine. “To su smiješne teze. Ako je pregovarano i ako je cijena nečega danas bila tržišno 100, a oni su s nekim ugovorili 20, to bi u svim korporacijama izazvalo paljenje crvenih gumbi.”
Kad je tražio uvid u ugovore odvraćali su ga uz objašnjenje da bi to bilo uznemiravanje izvršnih direktora: “Ja sam član uprave, ja sam njemu nadređen, a ja njega uznemiravam kad ga pitam kako radi. To sam rekao i na suđenju u Ženevi. Isto tako, kad sam tražio cijenu nafte, onda mi je bilo ponuđeno da siđem kod izvršnog direktora pa da slobodno izračunam. Pa za izračunati cijenu nafte trebate biti stručnjak. Meni bi trebalo dva-tri dana i rekao sam da mi je to ispod časti. Država je trebala reagirati…”, upozorio je Mayer.
HSS-ov Krešo Beljak problematizirao je genezu vlasništva, zanimalo ga je tko je devedesetih bio jači Mol ili Ina. Mayer je ustvrdio da je Ina je bila puno jača od MOL-a. “Što je MOL, tko stoji iza otkupa austrijskog udjela u MOL-u od strane ruske kompanije? Je li rezon bio da se Putinov novac iskoristi za kupovinu strateških naftnih poduzeća u okolici Mađarske, Slovačkoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj?”, pitao je Beljak, a Mayer je pojasnio:
"MOL je tih godina, kako ste rekli, prvo pokušao postupak neprijateljskog preuzimanja od strane OMW-a. MOL je tada zaštitio svoj menadžment i odlučio da bez obzira na dionice nitko ne može imati više od 10 posto glasova. Napravljena je transakcija dogovor Putin-Orban, MOL je otkupio taj svoj dio i platio ga dvostruko više, jer je premijer htio vratiti u mađarsko vlasništvo.”
Sjednica je započela s izbacivanjem Hrvoja Zekanovića kojeg je predsjednik Vijeća Nikola Grmoja nazvao HDZ-ovim provokatorom. Zekanović je prozvao Mayera da godišnje iz proračuna dobiva dva milijuna kuna, pitao ga je li točno da je za njega Most urgirao 2016. da ostane član Uprave. Kad je pokušao odgovoriti Zekanović mu je stalno upadao u riječ sve dok i sam nije bez nje ostao, a Grmoja mu je izrekao i mjeru udaljenja sa sjednice. Zekanović se u povišenom tonu na saborskom hodniku obrušio i na Miru Bulja te je zamalo došlo do fizičkog obračuna.