Nakon što je u ponedjeljak ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izvijestio javnost da je u pojačanoj kontroli mesa obavljen nadzor deset velikih distributivnih centara trgovačkih lanaca i u svima su utvrđene nepravilnosti, jučer iz Ministarstva poljoprivrede nismo dobili ni jedan odgovor na naša pitanja o ovoj akciji. A pitanja su bila sljedeća:
jesu li u kontroli uz veterinarsku inspekciju bili i sanitarni inspektori, jesu li inspektori ciljano nadzirali meso iz uvoza, poput Poljske ili sve meso koje su zatekli, koliko je uzoraka uzeto pod sumnjom na salmonelu, ako je bilo sumnje na salmonelu, zašto ti objekti odmah nisu zatvoreni, jesu li sada stavljeni pod pojačani nadzor, te kada će biti gotovi rezultati laboratorijskih analiza i kada će javnost doznati koje je meso u pitanju, koje količine i iz kojih centara?
Od nadležnih službi iz Ministarstva dobili smo odgovor da će nam odgovore na sva ova pitanja poslati kada budu gotovi rezultati laboratorijskih analiza, ali nam nisu znali reći hoće li to biti u srijedu ili koji drugi dan. Pa zašto je onda ministar Tolušić spominjao ovu akciju dok još nema nikakve rezultate nego samo sumnje na prepakiravanje mesa s istekom roka, što se i inače radi u distributivnim centrima?
Salmonela
Naime, u europskom, pa i hrvatskom Zakonu o hrani usvojenom 2007. godine rok trajanja mesa više ne postoji kao kategorija nego zdravstvena ispravnost mesa. Dakle, kada mesu istekne rok koji je naznačen za prodaju svježeg mesa, njega se može prepakirati, zamrznuti ili od njega praviti prerađevine poput ćevapčića, pljeskavica, kobasica...
Mate Brstilo, bivši dugogodišnji ravnatelj Uprave za veterinarstvo sa 30-godišnjim iskustvom u kontroli sigurnosti hrane, kaže da se danas meso kojemu je istekao rok trajanja, a zdravstveno je ispravno može opet staviti na tržište.
- Danas rok trajanja mesa više nije propisan zakonom kao prije, kada se znalo da je svježoj piletini rok tri dana, svinjetini pet, a govedini oko tjedan dana. Sumnjam da su sve zemlje ulaskom u EU ispoštovale pravnu regulaciju i osigurale visoku razinu kontrole. Ulaskom u EU nama je dozvoljeno donijeti propise za strožu kontrolu hrane, ali mi to nismo napravili. Trebalo je donijeti stroži Nacionalni program uzorkovanja i kontrole proizvoda uvezene hrane iz EU i nacionalni monitoring kojim će se neselektivno propisati uzimanje uzoraka pošiljaka iz zemalja za koje smatramo da su sumnjive - kaže Brstilo. Komentirajući mjere pojačane kontrole u distributivnim centrima bivši šef hrvatskih veterinara kaže da je trebalo pričekati s objavljivanjem akcije dok nisu poznati rezultati.
- Ako je uzet uzorak zbog sumnje na salmonelu, onda je taj objekt trebalo izolirati da takvo meso ne dođe na tržište. U slučaju da se potvrdi salmonela, objekt se odmah mora zatvoriti, ali pitanje je što će se dogoditi s mesom koje se u tim centrima rasjeca i šalje na tržište - upozorava Brstilo. Dakle, ako je kontrola bila u subotu, a rezultati će biti objavljeni u srijedu, što je s potrošačima koji su meso kupili u ova tri dana nesvjesni mogućeg rizika?
Ministar Tolušić jučer u Sisku nije želio govoriti o dodatnim detaljima cijele istrage, ali kako neslužbeno doznajemo, do okončanja postupka centri ipak neće slati svoje meso u dućane.
Staro više godina
Na problem prijevara s uvozom smrznutoga mesa, prepakiravanja i netočnog informiranja potrošača europarlamentarka Marijana Petir ukazuje od početka mandata 2014. godine. Upozorila je na problem plasmana svinjskog mesa koje je smrznuto skladišteno više godina, odmrzavano, prepakiravano i naknadno smrzavano.
- Tražila sam da se na etikete uz cijeli ciklus sljedivosti stavi i datum klanja te da nadležne inspekcijske i carinske službe kontroliraju meso koje dolazi iz uvoza, no reakcija hrvatskih vlasti je izostala. Reagirala sam i podnošenjem amandmana na Rezoluciju EP-a o označavanju zemlje podrijetla mesa u prerađenoj hrani iz veljače 2015. (nakon afere konjetina u lazanjama) kojim sam tražila da se potrošačima osigura dostupnost pune informacije o proizvodima označavanjem porijekla mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i informacije o cijelom ciklusu mesa i mesnih proizvoda, što uključuje podatke o datumu, mjestu rođenja i uzgoja, datumu klanja te datumu i mjestu prvog smrzavanja. Ali i to je odbijeno - kaže Petir.
- Na inicijative i upite dobivala sam odgovor EK da su za kontrole proizvoda i zaštitu potrošača nadležne članice te bi svako nametanje uvjeta prouzročilo nepotreban trošak proizvođačima u većini drugih država članica. Od nadležnih hrvatskih vlasti nikada nisam dobila odgovor niti su poduzete akcije. Upozoravala sam da se nad domaćim proizvođačima mlijeka i mesa trenira strogoća, a nama hrana iz uvoza prolazi ispod radara, te sam tražila strožu kontrolu za sve ono što dolazi iz uvoza jer je to i nelojalna konkurencija domaćim proizvođačima - nabraja M. Petir. Zaključuje da “ako su točne objave u medijima da je više slučajeva povezano s istim dobavljačem, to zvoni na uzbunu, i iziskuje uključenje i drugih nadležnih državnih tijela poput USKOK-a i DORH-a”.
Za zaraženu perad znalo se još 2014.
Službenu kontrolu hrane prilikom uvoza provodi sanitarna inspekcija koja je 2015. godine pregledala 18.081 pošiljku, a na analizu poslala 522 uzorka. Tako su tijekom prošle godine analizirano samo dva uzorka mlijeka i mliječnih proizvoda iz uvoza, četiri gotova jela, 30 alkoholnih pića... Osam je bilo neispravno. Ministarstvo zdravlja provelo je uzorkovanje na 2838 uzorka hrane, a od toga je 1081 uzorak uzet s ciljem provjere mikrobioloških kriterija. U izvješću je vidljivo kako je salmonela u poljskoj peradi spomenuta još 2014. godine. U izvješću stoji: “Kako se 2014. godine pojavio veliki broj notifikacija na smrznutom mesu peradi z raznih zemalja EU proveden je monitoring na prisutnost salmonele”.
Od ukupno 480 analiziranih uzoraka, 53 su bila kontaminirana salmonelom, dakle više od 11 posto je bilo zdravstveno neispravno.