1. Mate, nedavno ste objavili dojmljivo pismo orlu Pašku kojem poručujete da dobro razmisli prije nego što se odluči vratiti u Hrvatsku. Tko je orao Paško?
- Paško je, prije svega, pripadnik ugrožene vrste Hrvati. Uz to je i orao zmijar, kojih kod nas ima jako malo pa smo ga obilježili uređajem za praćenje, da saznamo migrira li preko Bliskog istoka ili Gibraltara. Star je godinu dana. Svi zainteresirani mogu ga pratiti na web stranici http://pasko.biom.hr.
2. Gdje se on sada nalazi i kada bi ga geni mogli uputiti u zavičaj?
- Trenutno je u Turskoj. Budući da zmijari tek sa 3-4 godine starosti postanu spolno zreli, sad je još uvijek u fazi koju stručno zovemo švrljanje uokolo. Kad stasa i odluči naći partnericu, očekujemo da će doći pameti i vratiti se u rodni kraj, negdje u blizinu Telašćice, ali ne možemo biti sigurni.
3. U pismu spominjete brojne opasnosti koje ga čekaju kada umoran doleti. Koliko njegovih rođaka strada od žica dalekovoda, koliko od vjetroelektrana?
- Ono što saznamo zahvaljujući dojavama i obilasku terena sasvim sigurno je samo vrh dubokog i depresivnog ledenjaka. Uzmimo na primjer vjetroelektrane: prati se utjecaj na prirodu samo kroz prve dvije godine rada, i to uglavnom vrlo traljavo, ali ono što je još gore - kad se i utvrdi katastrofalan pomor, što je bio slučaj sa šišmišima na vjetroelektrani Jelinak kod Trogira, ne postoji nikakav način da država odreagira i spriječi daljnju štetu. VE Jelinak se i dalje veselo okreće, a ako pitate nadležno ministarstvo za mrtve šišmiše, slegnut će ramenima prije nego što kažete ‘Kafka’.
3a) A koliko od lovaca?
- Napominjem da od lovaca i lova ne strada niti jedna ptica grabljivica, budući da nijedna ne spada u divljač. Na grabljivice i zaštićene vrste pucaju krivolovci. Važno mi je da se zna da etični lovci, kakvih je većina, imaju odgovornost počistiti vlastitu butigu i voditi računa o tome što rade svi koji imaju lovačku iskaznicu te da im mi zaštitari u tome možemo biti saveznici.
4. Vaše upozorenje Pašku je zbog novog Zakona o lovstvu koji planira odobriti odstrel kormorana koji obitavaju u ribnjacima. Je li se čuo glas zaštitara prirode kada je pisan taj zakon?
- Na zakon smo, zajedno s drugim udrugama, odreagirali u fazi javnog savjetovanja, a Ministarstvo poljoprivrede odbacilo je više-manje sve naše komentare na paušalan i poprilično sramotan način, ili bez obrazloženja ili uz nepristojno i neprofesionalno obrazloženje. Osim toga, najapsurdniji detalj ovog prijedloga zakona, a to je činjenica da je veliki vranac na popisu divljači, prvi je put osvanuo tek nakon javnog savjetovanja.
5. Član ste udruge BIOM koja već 12 godina upozorava na krivolov u kojem godišnje strada oko pola milijuna ptica. Na što se sve i gdje nezakonito puca?
- Treba imati na umu da krivolov nije samo ubijanje strogo zaštićenih ptica. Ako u lovište stavite zvučnik koji vabi prepelice ili koristite plastične makete patki, također se bavite krivolovom, jer kršite zakon. Na Neretvi se liske masovno lovi ilegalnim alatima te unutar ornitoloških rezervata. Na šaranske ribnjake u kontinentalnoj Hrvatskoj dolazi puno stranih lovaca koji pucaju po svemu, uključujući strogo zaštićene vrste. Nije uvijek riječ o pucanju - divlje pjevice se ilegalno lovi u mreže i prodaje žive za držanje u kavezima, a po otocima se ponegdje još uvijek ubija drozdove kamenim zamkama koje ih naprosto zgnječe.
6. Koliko vaše akcije, kontrole lovočuvara, zaštitara prirode i policije uspiju to spriječiti?
- Policija je uvijek zatrpana poslom, a krivolov kao aktivnost ponekad je i teško prepoznati. Lovci uglavnom jako dobro vode računa o krupnoj divljači, ali krivolov na migratorne ptice, koje dolaze i odlaze iz lovišta kako im se svidi, puno je teže primijetiti. Moj je dojam da smo tek zagrebali po površini problema krivolova.
7. Prema vašim spoznajama, gdje krivolovci pronalaze najveći biznis; u krađi jaja rijetkih ptica, samih ptica ili poput prepelica za kulinarstvo?
- Financijski je sigurno najunosniji krivolov na liske u delti Neretve. Tome svjedoči i broj ubijenih ptica i koliko se pucanja čuje u rezervatima gdje je lov zabranjen - kad je sezona liske, tamo zaista steknete dojam općeg ratnog stanja.
8. I EK je nedavno pokrenuo dva postupka protiv Hrvatske zbog kršenja njihovih odredbi. Kako to da se pravila EU i dalje krše?
- Mislim da nam treba još malo vremena za prilagodbu. Kad nas par puta opale po džepu, doći ćemo pameti.
9. No, vlastodršci uporno ponavljaju da “naša rigorozna pravila u zaštiti prirode” koče investicije, poput Omble. Gdje smo mi sa zaštitom u odnosu na EU?
- EU propisuje visoke i stroge standarde zaštite prirode, ali ih se stvarno može primijeniti na fleksibilan i pametan način. Za rigidnost i birokratizaciju tog sustava krivi smo mi Hrvati, to nema veze s Unijom.
10. Što bi se trebalo promijeniti pa da poručite Pašku da će mu “naša stina ipak biti dobar kušin”?
- Da ne ispadne da samo prozivam druge, naglašavam da smo svi suučesnici u ovoj katastrofi, uključujući i nas u sektoru zaštite prirode koji često ne znamo izvući glavu iz vlastite guzice i prestati baljezgati o opažanjima gnijezdećih parova. Da bi se stanje poboljšalo trebat će suradnja svih: kako institucija, tako i udruga zaštite prirode i lovaca