Hoće li građani ići na referendum na kojem bi odlučivali o mirovinskoj reformi koja predviđa rad do 67. godine ili će Vlada nakon sindikalne akcije “67 je previše” i prikupljenih oko 700.000 potpisa odustati od spornih dijelova reforme?
Ovo je pitanje, očito, podijelilo i Vladu, a većina koalicijskih partnera HDZ-a sada smatra da treba odustati od reforme i ne ići na referendum.
S jedne strane, HNS-ovi ministri smatraju da ne treba trošiti novac kad je ionako velika vjerojatnost da bi na referendumu ovakva mirovinska reforma pala, dok s druge strane neki HDZ-ovi ministri, poput Lovre Kuščevića, smatraju kako bi građani sami trebali na referendumu odlučiti o svojoj sudbini.
sporne točke HNS-ov potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar jučer je izjavio kako je bolje odustati od četiri sporne točke Zakona o mirovinskom osiguranju koji je na snazi od 1. siječnja nego ići na referendum koji će koštati.
- Mislim da ne bi trebalo biti referenduma nego bismo trebali sjesti i dogovoriti se o pitanjima zbog kojih su prikupljani potpisi. Trebalo bi uštedjeti novac i od toga sagraditi vrtiće, škole ili stanove - poručio je Štromar, koji je zapravo iznio stav HNS-a.
“Štromar je jasno komunicirao stav HNS-a - volju građana treba poštovati i umjesto troška referenduma i ulaganja u birokraciju, smatramo da je bolje uštedjeti sredstva građana, ponovno sjesti za stol sa sindikatima i ispuniti ono što građani zahtijevaju. HNS će o svojem prijedlogu razgovarati s koalicijskim partnerima iz HDZ-a s ciljem da se pronađe najbolje rješenje za nastavak provedbe reforme, za koju držimo da je nužna, ali imajući u vidu i sve zahtjeve koje je pred Vladu postavilo 700.000 građana”, poručuju iz HNS-a.
Štromar je pak dodao kako treba slušati glas tih građana, jer ako su oni potpisivali, onda bi ta odluka trebala proći i na referendumu.
- Građani su dali svoje mišljenje i mi ih trebamo slušati. Ipak treba raditi i na reformama, a velik dio reforme već je napravljen u mirovinskom sustavu - rekao je.
Kada je riječ o drugim koalicijskim partnerima, već je poznato da su manjinski zastupnici, točnije SDSS, sada protiv rada do 67. godine, što je, zapravo, uvela SDP-ova Vlada, kao i Klub zastupnika stranke Milana Bandića, iako su svi oni glasali za ovakvu reformu. Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac kaže kako socijalna prava treba pravednije raspodjeljivati, što vrijedi i za mirovinsku reformu, jer su mnogi stekli ta prava radom, a mnogi nisu. On smatra da je bolje postići dogovor da se na referendum ne ide.
- Mi ćemo biti za one koji smatraju da o tome treba razgovarati i da se, ako je moguće, postigne dogovor da se ne ide na referendum - kaže Pupovac.
kako vjetar puše HSLS, kaže njegov predsjednik Darinko Kosor, jest za ovakvu reformu, smatra da treba raditi do 67. godine i ne mijenja stavove kako vjetar puše, ali je mišljenja da volju građana treba poštovati - bilo na referendumu, bilo izmjenom dijela zakona.
- Treba prvo pričekati da se predaju potpisi, a onda treba sazvati sastanak koalicije i vidjeti što dalje. Ako imamo toliki broj potpisa, to jednostavno treba poštovati, a u kojoj formi - preko saborske procedure, referendumom ili izmjenom zakona da referenduma ne bude - to treba raspraviti na koaliciji, a ne politizirati - poručuje Kosor.
HDZ-ovi su ministri, pak, na potpuno suprotnim stajalištima od HNS-a. Tako ministar uprave Lovro Kuščević smatra da bi bilo dobro da dođe do referenduma te da građani sami odluče o mirovinskoj reformi.
- Ako je već prikupljen respektabilan broj potpisa, smatram da se onda o tako važnom pitanju treba donijeti odluka na referendumu. Štromarova izjava je njegov stav i možda stav HNS-a, a ne cijele Vlade. Ali, pustimo prvo da se potpisi predaju Saboru, a na njima je onda da donesu odluku o daljnjem postupanju - kaže Kuščević.
“Zašto su partneri na Vladi i u Saboru podržali reformu, a danas pjevaju neku drugu pjesmu, to pitajte njih. Možda jer su u kampanji”, neslužbeno kažu u Vladi.
I iz resornog Ministarstva mirovinskog sustava ponavljaju rečenicu koju stalno izgovara i premijer Andrej Plenković: “Na Saboru je da odluči što dalje”.
Svi na Plenkovića
Jasno je da, očito, ni premijer Plenković ne zna što je bolje ili pak čeka da završe europski izbori, pa se previše niti ne izjašnjava o daljnjim koracima i ponavlja kako je sada sve na Saboru, koji može tražiti provjeru potpisa, uputiti zahtjev Ustavnom sudu da provjeri ustavnost pitanja ili jednostavno raspisati referendum. Neki naši sugovornici iz HDZ-a otkrivaju nam kako je premijer prilično tajnovit oko ovog pitanja. Jedan naš izvor kaže kako vjeruje da i Plenković misli kako bi građani na referendumu trebali odlučiti, ali ne može to sa sigurnošću tvrditi.
- Vjerujem da razmišlja u smjeru da se referendum održi, ali ne mogu to garantirati. Mislim da bi to bilo jedino ispravno jer bismo onda imali pravu referendumsku kampanju za i protiv, u kojoj bi građani imali punu informaciju i sami bi na temelju činjenica mogli odlučiti o budućnosti mirovinskog sustava - kaže ovaj HDZ-ovac.
Jedan član vladajuće koalicije kaže, pak, da je Plenkovića sigurno pogodio ovolik broj potpisa jer je morao shvatiti poruku da je ovaj referendum bio većim dijelom uperen i protiv njega - angažirali su se svi u oporbi, od SDP-a do Živog zida i Željke Markić.
- Sve opcije su se objedinile da skupe što više potpisa protiv Vlade i premijera, ne samo protiv Zakona. Kampanja protiv sindikata dodatno je iziritirala ljude koji su onda i potpisali. A premijer se ne izjašnjava jer bi sve što bi sada rekao išlo protiv njega - ako sada odustane od reforme, ispao bi gubitnik pred izbore. Stoga vjerujem da će on nakon izbora proglasiti pobjedu i tek se onda osvrtati što dalje - kaže nam ovaj član vladajuće koalicije.