Koliko su učitelji u hrvatskim školama sposobni za obavljanje zadataka u radu s djecom, mladima, ali i odraslima? Na to pitanje odgovaraju rezultati istraživanja provedenog 2024. godine o pedagoškim kompetencijama nastavnika u Hrvatskoj. Prema istraživanju, pedagoška znanja naših nastavnika su zadovoljavajuća. Najpripremljeniji su učitelji stranih jezika i hrvatskoga jezika. No, rezultati istraživanja bilježe određeni deficit pripremljenosti nastavnika tjelesne kulture i informatike te matematike, fizike, kemije i biologije.
Trećina učitelja na naprednoj razini pedagoških kompetencija
Istraživanje hrvatskih učitelja provodilo se u proljeće 2024. godine, od veljače do ožujka. Poziva za sudjelovanje u online ispitivanju zaprimilo je 3187 učitelja iz 296 osnovnih škola. Na poziv se odazvalo njih 72,2 posto, odnosno 2282 iz 293 škole. Ispitivanje, podijeljeno na dva dijela - ispit i popratni upitnik - trajalo je sveukupno 45 minuta po nastavniku.
Radi se o širem istraživanju u kojem je sudjelovalo čak osam zemalja. Osim Hrvatske, ispitivanju su se pridružile i Čile, Južnoafrička Republika, Maroko, Poljska, Portugal, Saudijska Arabija i SAD, i to u okviru Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Međunarodnog istraživanja o učenju i poučavanju TALIS 2024.
Glavni cilj istraživanja bio je prikupiti usporedive pokazatelje o općem znanju učitelja iz područja opće pedagogije, didaktike i obrazovne psihologije koje je svim nastavnicima potrebno za poučavanje.
U 5 dana 500 dojava, konfuzija je sve veća, a slučaj zagrebačke škole otvara brojna pitanja
Najbolji prosječan rezultat u istraživanju postigli su učitelji iz Portugala s 274 boda, a najlošiji učitelji iz Saudijske Arabije s 218 bodova. Prosječan rezultat hrvatskih učitelja iznosi 269 bodova, što je na razini prosjeka OECD-a. Rezultati su to koje je predstavio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO).
- U ostalim zemljama pomanjkalo je hrabrosti da se suoče s istinom koja je vrlo egzaktna i relevantan pokazatelj pripremljenosti naših učitelja po pitanju njihovih pedagoških znanja - poručio je prilikom predstavljanja.
Hrvatska se pritom statistički ne razlikuje od Poljske i Sjedinjenih Američkih Država. Prosjek svih država sudionica je 250 bodova, čime su naši nastavnici iznad tog prosjeka.
Prema razinama postignuća, 14,3 posto hrvatskih učitelja je na osnovnoj razini općega pedagoškog znanja, 51,9 posto na srednjoj, a trećina njih na naprednoj razini. Ti rezultati uglavnom odgovaraju prosjeku OECD-a, pri čemu Hrvatska ima veći udio učitelja na srednjoj i naprednoj razini te manji udio na osnovnoj razini u odnosu na prosjek svih zemalja sudionica.
Najbolji prosječan rezultat od 286 bodova ostvaruju učitelji stranih jezika, a najlošiji prosječan rezultat od 258 bodova učitelji tjelesne i zdravstvene kulture.
U odnosu na učitelje svih drugih predmeta, učitelji stranih jezika u Hrvatskoj ostvarili su 14 bodova više, a učitelji iz područja čitanja, pisanja i književnosti (hrvatski jezik i materinski jezici) 7 bodova više. S druge strane, u odnosu na učitelje koji poučavaju sve druge predmete, učitelji matematike ostvarili su 7 bodova manje, učitelji tehničke kulture 9 bodova manje, učitelji informatike 12 bodova manje, učitelji grčkoga i latinskoga jezika 14 bodova manje, učitelji tjelesne i zdravstvene kulture 19 bodova manje. Prosječni rezultati učitelja iz područja prirodnih znanosti (biologija, kemija, fizika i priroda), učitelja iz područja društvenih znanosti (povijest i geografija), učitelja iz područja religije i etike (vjeronauk) te učitelja umjetničkih predmeta (likovna i glazbena kultura) statistički se značajno ne razlikuju od rezultata učitelja koji ne poučavaju te predmete.
Također, bolje su rezultate ostvarili učitelji sa završenim diplomskim studijem od učitelja sa završenim preddiplomskim studijem.
Najbolji rezultat ostvarili su učitelji sa završenim redovnim nastavničkim programima (272 boda) te učitelji s kraćim programima osposobljavanja nakon stjecanja nenastavničke diplome određene struke (274 boda), pri čemu nije zabilježena statistički značajna razlika u prosječnom rezultatu između tih dviju skupina učitelja.
Istraživanje donosi još neke zanimljive brojke, poput onih koje pokazuju koliko vremena nastavnici zapravo ulože u stvarno poučavanje učenika te koliko izgube vremena na administrativne zadatke u sklopu svog posla.
U Hrvatskoj se 79,4 % vremena tijekom nastavnoga sata utroši na stvarno poučavanje i učenje, 11,5 % vremena na održavanje discipline, a 8,8 % vremena na administrativne poslove. Učitelji na trećoj, odnosno naprednoj razini općega pedagoškog znanja utroše više vremena na stvarno poučavanje i učenje (+9,1 %) te manje vremena na održavanje discipline (–4,3 %) i na administrativne poslove (–4,3 %) od učitelja na prvoj, odnosno osnovnoj razini.
Učiteljice znaju bolje od učitelja
Istraživanje je pokazalo i zanimljive razlike nastavnika prema spolu. Rezultati pokazuju da učiteljice u prosjeku posjeduju veće opće pedagoško znanje od učitelja. Ta je razlika najizraženija u Hrvatskoj i Saudijskoj Arabiji.
Prosječna razlika OECD-a iznosi +5,3 % u korist učiteljica, dok prosječna razlika svih zemalja sudionica iznosi +7,6 % u korist učiteljica.
S obzirom na distribuciju učitelja i učiteljica po razinama općega pedagoškog znanja, u Hrvatskoj se na prvoj, osnovnoj razini nalazi veći udio učitelja nego učiteljica (razlika iznosi 14,2 %). Ista je razlika, iako nešto manja, prosječno zabilježena i u zemljama OECD-a (razlika iznosi 6,3 %).
Uhićenja diljem Hrvatske zbog prijetnji bombama, privedene najmanje tri osobe, imamo detalje
U Hrvatskoj je također zabilježena najveća razlika između udjela učitelja i udjela učiteljica na trećoj, naprednoj razini, na kojoj se nalazi više učiteljica nego učitelja (razlika iznosi 15,6 %). Na drugoj razini u Hrvatskoj nisu zabilježene statistički značajne razlike u udjelima učitelja i učiteljica.
"Prikupljeni podaci i pokazatelji vrlo su vrijedni za odgojno-obrazovni sustav i donositelje obrazovnih politika jer omogućuju utvrđivanje jakih i slabih područja u bazi znanja učiteljske profesije u kontekstu suvremenoga poučavanja te analizu utjecaja različitih čimbenika na opće pedagoško znanje učitelja", poručuju iz NCVVO-a te dodaju da se rezultati istraživanja mogu upotrijebiti u svrhu unaprjeđenja inicijalnog obrazovanja i programa profesionalnog razvoja učitelja.
Cijelo izvješće istraživanja dostupno je na službenim stranicama NCVVO-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....