KRIMINAL NA OBALI

TAMNO NALIČJE TURISTIČKOG BUMA: U ŠPICI SEZONE KRIMINAL RASTE ZA ČAK 134%! S drogom i krađama imamo najviše posla, na Jadran dolaze organizirane bande

    AUTOR:
    • Boris Orešić

  • OBJAVLJENO:
  • 22.07.2018. u 14:30

Damjan Tadić / CROPIX

Ljetna sezona jadranskoj regiji Hrvatske donosi golem porast kriminalnih aktivnosti. Na vrhuncu sezone u srpnju bilježi se 134 posto više prijavljenih kaznenih djela nego u siječnju, a poseban su izazov masovna događanja poput velikih glazbenih festivala. Može li Hrvatska sačuvati imidž jedne od najsigurnijih europskih turističkih destinacija?

Hrvatska je nepobitno postala jedna od najatraktivnijih europskih destinacija za odmor i zabavu. Mala zemlja koju godišnje posjeti triput više turista nego što ima stanovnika u svim je relevantnim turističkim vodičima na glasu kao veoma sigurna, čak i u špici ljetne sezone. Takav pozitivan imidž nisu uspjeli narušiti ni sve brojniji festivali elektroničke glazbe, poput splitske Ultre ili Hideouta na Zrću, na kojima se okupe tisuće mladih partijanera, kao nekad na španjolskoj Ibizi ili sličnim destinacijama koje su upoznale i mračniju stranu turizma obilježenu nasiljem, drogom, prostitucijom…

Ni kod nas situacija nije posve bezazlena. Na Zrću je krajem lipnja Englez nožem ubio svojega sunarodnjaka, navodno zbog droge, a njoj je, prema dostupnim informacijama, podlegao i mladi Amerikanac koji je s Poljuda u splitsku bolnicu za vrijeme Ultre doveden u komi. Pred policijom i drugim službama težak je zadatak brinuti da takvih slučajeva bude što manje i da na krilima turizma, koji se nezaustavljivo širi i po kojem je Hrvatska sve više međunarodno prepoznatljiva, ona ne postane i novo europsko žarišta kriminala.

Opasnost od nereda

MUP je prvi put ove godine osnovao Stožer za provedbu mjera sigurnosti u turističkoj sezoni koji, sa sjedištem u Zadru, pokriva cijelu obalu, a vodi ga Željko Prša, inače zamjenik ravnatelja Policije za kriminalitet, koji u skladu sa svojom funkcijom može donositi i taktičke i operativne odluke, pa tako i naložiti preusmjeravanje bilo kojih policijskih snaga s jednog na drugo mjesto.

“Odlučili smo osnovati stožer koji će nadzirati, koordinirati i usmjeravati sve aktivnosti koje policija provodi tijekom sezone i biti novi doprinos sigurnosti. Pratimo sva kaznena djela, sva značajnija narušavanja javnog reda i mira, sve prometne nesreće u kojima sudjeluju stranci, slučajeve nestanaka…. Recimo u Novalji je prošli tjedan bio Fresh Island Festival na kojom je bilo 6 do 7 tisuća Engleza i procijenili smo da bi na Zrću moglo doći do nereda za vrijeme utakmice Hrvatska-Engleska. Zato su ličko-senjskoj policiji u pomoć priskočili i kolege iz policijskih uprava primorsko-goranske i šibensko-kninske te smo tamo imali osam interventnih grupa od sveukupno 50-ak policajaca i situacija ni u jednom trenutku nije izmakla kontroli. Dovodimo policajce odakle god je potrebno. Ako treba i iz Slavonije.

Prije nekoliko tjedana na Zrću je bio Hideout Festival na kojem je bilo oko 15 tisuća partijanera, zbog čega smo doveli 20-ak krim policajaca koji su tamo bili u trenutku kad se dogodilo ubojstvo stranog državljanina za koje je bio osumnjičen drugi strani državljanin. Bez dovoljno ljudi teško bismo na vrijeme skupili sve informacije i otkrili identitet počinitelja, koji je uhićen u roku od 28 sati i predan sucu istrage koji mu je odredio istražni zatvor. Pokazali smo da je turizam u Hrvatskoj siguran, da turisti ne moraju brinuti da će biti žrtve kaznenoga djela i da je statistička mogućnost za to vrlo mala, a ako se nešto i dogodi, imamo dovoljno snaga da riješimo slučaj.

Da to nismo uspjeli u slučaju ubojstva na Zrću, bojim se da bi se to loše odrazilo na nastavak turističke sezone”, govori Prša i otkriva da od 15. lipnja, kada je Stožer uspostavljen, do 10. srpnja, nije zabilježen velik broj kaznenih djela. Najviše je riječ o imovinskim deliktima, odnosno krađama i provalama na štetu stranih turista, kojih je dnevno u prosjeku 10, što, smatra Prša, i nije puno s obzirom na to da se dnevno u prosjeku u Hrvatskoj dogodi sveukupno 200-tinjak kaznenih djela. Od ostalih djela - poput razbojništva, nanošenja teških tjelesnih ozljeda, pokušaja ubojstva - na Jadranu zabilježe u prosjeku jedno dnevno.

Kriminalci sele na more

“U ljetnim mjesecima kriminalitet se seli na more. Dijelom su počinitelji domicilni, no dio stiže iz unutrašnjosti, i to su organizirane mobilne supine koje se bave provalama i krađama te koje smo već prije identificirali pa ih pratimo. A imamo i počinitelje strance, najviše iz Rumunjske i Bugarske, lopove koji najčešće kradu i provaljuju po plažama, kampovima, iz vozila i apartmana. I njih smo detektirali i mnoge procesuirali. Nedavno smo proveli kriminalističko istraživanje kojim smo riješili 22 teške krađe provaljivanjem u apartmane tijekom prošlog i ovog ljeta. Policijski istražitelji posumnjali su da iza toga stoji jedan njihov stari znanac kojeg su tri dana pratili, držali zasjede, čak došli u civilu privatnim automobilima i vidjeli ga na balkonu apartmana te krenuli u intenzivnu potragu te ga pronašli s dijelom ukradenih predmeta i novca.

Priznao je 22 provale i krađe”, ističe Prša pa prepričava i događaj s nedavne splitske Ultre koja je, kaže, prošla bez većih incidenata. Tamo je u jednom trenutku otkrivena skupina od desetak počinitelja koji su ciljano došli iz Italije s namjerom da prilaze ljudima i istrgnu im lančiće s vrata. Policajci u civilu otkrili su ih, evidentirali pet kaznenih djela i nakon toga nije bilo sličnih incidenata. Na Ultri je zabilježeno 260 prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Prša potvrđuje da su upravo takvi veliki partiji najrizičnija mjesta za počinjenje kaznenih djela jer je na malom mjestu puno ljudi, od kojih su mnogi pod utjecajem alkohola i lakih droga, i u takvim je slučajevima prisutnost policije najbolja prevencija da ne dođe do tučnjava, pokušaja ubojstva… A policija tamo ima posla i na otkrivanju lanaca krijumčara i dilera droga, u koje su uključeni i strani i domaći počinitelji. Oni su policiji trenutačno mnogo zanimljiviji od malih konzumenata opojnih droga.

“Teško je reći je li na Zrću došlo do ubojstva zbog obračuna dviju stranih dilerskih skupina jer nitko od njih neće reći da je došao s namjerom da preprodaje drogu. Jednu smo uspjeli identificirati. Ako uz pomoć engleske policije, kojoj smo poslali snimke, uspijemo identificirati sve počinitelje, znat ćemo što se dogodilo, no definitivno je u pozadini nešto ozbiljnije od obične svađe. Pratimo i iskustva drugih turističkih zemalja. Pozdravljamo sve veći broj turista. Neka ljudi samo dolaze, neka se zabavljaju i uživaju, ali nećemo dopustiti da ovdje dolazi do obračuna i da postanemo sjecište kriminalnih puteva. Trenutačno je na moru na ispomoći oko 250 policajaca iz unutrašnjosti. To je optimalna brojka za koju smo procijenili da ćemo držati situaciju pod kontrolom”, govori Prša i odbacuje nagađanja da u turističkim središtima nedostaje policajaca jer su prebačeni na granicu s BiH koju treba čuvati od ilegalnih ulazaka izbjeglica.

“Imamo dovoljno granične policije kojoj u pomoć po potrebi priskače i interventna policija. Imamo i mobilnu graničnu i prometnu policiji. Tamo gdje procijenimo da bi moglo biti problema, prebacujemo snage. Za sada jako dobro reagiramo i Hrvatska je sigurna i kao turistička destinacija i kao zemlja koja neće dozvoliti nekontrolirane ulaske migranata. Kriminal u Hrvatskoj ne utječe na turizam i cilj je da tako i ostane. Osim represije, puno radimo i na prevenciji. Tiskali smo letke na više od 10 jezika, u kojima goste upućujemo na samozaštitu da izbjegnu probleme i bolje čuvaju svoje stvari. Iz 18 država ove godine u Hrvatsku stiže ukupno 89 policajaca, uključujući i 6 kineskih, koji će našoj policiji pomagati u komunikaciji sa stranim turistima”, kaže Prša koji je uvjeren da će broj kaznenih djela ovoga ljeta biti manji nego prošloga, iako je izgledno da će turista biti osjetno više.

Je li zahtjevnije očuvati javni red i mir na velikom nogometnom derbiju ili na techno partiju?

“Više posla policija ima na partijima. Na utakmicama nam je cilj spriječiti navijačka divljanja, a na partijima je problem i droga, s kojom se na utakmicama gotovo ne susrećemo. Tražimo dilere koji dolaze iz Hrvatske, ali sve više iz raznih drugih zemalja, iz svih zemalja iz kojih dolaze i turisti. Mjesecima provodimo operacije, nadziremo skupine dilera, pratimo ih, provodimo posebne dokazne radnje… I tako dolazimo do zapljena droge”, kaže Prša pa odgovara na pitanje što je s tzv. seks turizmom?

“To je sve malo prenapuhano. Seks turizam nije rasprostranjen i nije u porastu. Toga ima, ali u malim razmjerima, poput prostitucije po jahtama. Teško je otkriti počinitelje jer nema klasične oštećene strane koja će prijaviti kazneno djelo. Javljaju nam se pružateljice usluga samo kada su teško fizički napadnute ili prevarene za ozbiljan novac. Dakle, moramo koristiti neke druge izvore informacija da bismo doznali da se to negdje događa i tada reagiramo”, govori Prša dodajući da je na Jadranu rijetka organizirana prostitucija, nego joj se osobe odaju individualno.

“U odnosu na broj turista i usporedbi s drugim zemljama Hrvatska je najsigurnija turistička destinacija u Europi, a možda i u svijetu. Turisti se mogu sigurno kretati po cijelom teritoriju bez velike zabrinutosti da će biti žrtve kaznenog djela. To je posljedica rada policije, ali i općeg stanja u društvu. Sigurnost će i u narednim godinama biti čimbenik zbog kojeg će nam dolaziti sve više turista”, kaže Prša i otkriva da je, kao i prijašnjih godina, kriminalnih djela najviše na području Istre, gdje je i najviše turista, ponajviše u Poreču i Rovinju. Slijede zadarsko i splitsko područje, a, otkriva Prša, u Dubrovniku s obzirom na broj turista gotovo da nema kriminala, odnosno teških krađa i provala jer su hoteli posljednjih godina mnogo uložili u sigurnost, od nadzornih kamera do zaštitara. Još uvijek je, dodaje, dosta krađa u kampovima i apartmanskim naseljima.

Osim Zrća, odnosno Novalje, ima još mjesta gdje policija ljeti šalje dodatne snage, a to su svakako Poreč, Rovinj, Biograd, čija policija pokriva i otok Pašman na kojem je mnogo turista, Zadar, Split, Dubrovnik… Policajcima koji stižu iz unutrašnjosti osigurani su, tvrdi, kvalitetan smještaj i prehrana. Kao pozitivan primjer ističe omiljenu turističku destinaciju otok Hvar, u kojem su u prvih 24 dana glavne sezone zabilježene samo dvije krađe i niti jedno drugo teže kazneno djelo.

Subvencije za policiju

Prša ističe primjer grada Novalje koji već sada subvencionira smještaj policajcima iz drugih gradova, a koji trajno rade u njihovim policijskim postajama. I Dubrovnik će 2019. subvencionirati smještaj policijskim službenicima u iznosu do 2000 kuna. U Istri i Dubrovniku se, naime, već tradicionalno za rad u policiji javlja manje ljudi nego što je potrebno pa moraju dolaziti iz drugih dijelova Hrvatske i unajmljivati stanove, što im povećava troškova života.

“Ako policajac nije zadovoljan, kako od njega možemo očekivati da će kvalitetno raditi svoj posao? Sigurnost košta, ona je naš brend koji moramo održati i zato trebamo svi u to ulagati. Policija nema dovoljno novca za realizaciju svih potrebnih preventivnih programa i zato smo osnovali vijeća za prevenciju, koja financiraju jedinice lokalne samouprave. Na identičan način treba na gradove, općine i županije gledati kao na naše partnere u postizanju sigurnosti”, govori Prša koji se nada da će i drugi gradovi pratiti primjer Novalje i Dubrovnika koji ulažu u sigurnost kao prioritet u svojoj lokalnoj zajednici. Ministarstvo je po pitanju opremanja policije, podizanju plaća i obnovi prostora u protekloj godini napravilo mnogo, ali naravno da se uključivanjem i drugih partnera, može postići još više.

“S obzirom na broj gostiju, sigurnosna situacija u Novalji zadovoljavajuća je”, ističe gradonačelnik Ante Dabo koji smatra da bi moglo biti još bolje kad bi lokalna samouprava imala određene alate da nešto dodatno učini po tom pitanju. Današnji je turizam, kaže Dabo, bez sigurnosti nezamisliv, i to je sve veći problem u mnogim turističkim zemaljama. Naglašava izvrsnu suradnju s MUP-om, no svejedno se ponekad pokaže da je policije premalo. Stoga predlaže izmjene zakona kojima bi se omogućila osnivanja komunalne ili gradske policije koju bi financirali gradovi i općine, iako bi u njezinim redovima i dalje glavnu riječ vodila država, odnosno MUP, ali bi, prema njegovu mišljenju, tako ipak oni koji se na licu mjesta suočavaju s određenim problemima, imali više prostora za djelovanje.

“Ovogodišnji smrtni slučaj na Zrću je, izgleda, bio obračun stranih kriminalnih skupina, ali se nažalost sve više osjeti da se i dio naših mladih ljudi upušta u dilanje narkotika. Ako tome ne stanemo na kraj, imat ćemo veliki problem, i to ne samo u ljetnim mjesecima. Kod domicilnog stanovništava sve više mladih koji dobro žive od turizma pada u ralje narkomanije i dilanja narkotika jer im to pruža brzu zaradu i lagodan život. Na meni kao gradonačelniku, ali i na regionalnim i državnim vlastima je da povučemo poteze, na što već neko vrijeme upozoravam. Policija bi se cijele godine trebala ozbiljnije obračunavati s dilerima”, govori Dabo koji je posjetio Ibizu i tamo se uvjerio kako je policije mnogo više nego u Novalji i nema većih sigurnosnih problema. Stoga smatra da bi u njegovu gradu trebalo biti više policajaca, iako je svjestan da je trenutačno prioritet čuvanje državnih granica od moguće izbjegličke krize.

“Ibiza je, rekla mi je tamošnja gradonačelnica, prije 20-ak godina imala slične probleme kao mi sada. Turizam na Zrću održiv je jer se većina mladih ljudi ovdje dolazi zabaviti, a ne praviti probleme. Uniforma sve rješava. Angažirali smo brojne zaštitare i komunalne redare te smo mnogo uložili u sigurnost, ali nemamo više ovlasti. Treba nam gradska policija koja bi mogla legitimirati i kažnjavati prijestupnike”, tvrdi Dabo koji nedopustivim smatra da ljudi po gradu šeću u kupaćim kostimima, što je i ove godine bio čest slučaj dok se na Zrću održavao Hideout.

“Rekao sam organizatorima festivala da izvole gostima objasniti da grad nije plaža. Iduće im je godine zadnja šansa. Ako opet gradom turisti budu šetali polugoli, 2020. neće biti Hideouta. To je ove godine prešlo sve granice javnoga morala”, ističe Dabo i priznaje da zbog Zrća Novalju sigurno izbjegavaju obitelji, odnosno gosti koje ne zanima partijanje. A budući da zna da niti jedna monokultura nije dugo održiva, Dabo u svojem gradu potiče izgradnju hotela visoke kategorije i marine, čime će se podići kvaliteta ponude, što je jedini način da se uz mlade partijanere, koji trenutačno čine 40 posto svih gostiju, privuku i drugi gosti.

Dr. sc. Ivica Rubil i dr. sc. Vedran Recher sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upravo kraju privode prvo ozbiljno istraživanje o sezonalnosti kriminala u Hrvatskoj. Usporedili su MUP-ove statistike od 1998. do 2016. godine kako bi objasnili koliko turistički dolasci utječu na kretanje kriminala.

Kriminala kao 1998.

“Jasno se vidi značajno povećanje kriminala tijekom ljetnih mjeseci. Krađa, provala i ostalih kaznenih djela vezanih uz materijalnu štetu u srpnju je u odnosu na siječanj više za 134 posto. To je ogroman skok. U svibnju ih je više za 5 posto, u lipnju za 30, u srpnju za 134 i u kolovozu za 127 posto nego u siječnju. Intenzitet kriminala se, dakle, poklapa s turističkim sezonom. Povećanje je najvidljivije u morskim županijama. Kada je riječ o nasilju, primjerice tučnjavama i silovanjima, također u udarnim ljetnim turističkim mjesecima broj kaznenih djela na obali naglo poraste”, otkriva Rubil koji je izračunao da porast broja turista za jedan posto za sobom vuče povećanje broja imovinskih kriminalnih djela za 0,16 posto, a nasilja za 0,11 posto.

“Očekivali smo da nećemo utvrditi značajnu vezu turizma i kriminala za kontinentalne županije, no i tamo se ljeti poveća broj kaznenih djela, i to ne samo u Zagrebu. Da nije bilo utjecaja drugih faktora i poduzetih preventivnih mjera, ponajprije od policije, povećanje kriminala u ljetnim mjesecima sigurno bi bilo još veće. Broj kriminalnih djela u Hrvatskoj 2016. podjednak je onomu iz 1998. godine. Dakle, to što nam turizam raste, ne znači da raste i kriminal. Kriminal je rastao i vrhunac dosegao 2003. i 2004. i od tada pada i danas je na razini iz 1998., dok se u turizmu događa kontinuirani rast.

Očito su ljudi, i turisti i turistički djelatnici, sve oprezniji, a ispada da i policija dobro radi svoj posao”, objašnjava Rubil i zaključuje da u Hrvatskoj kriminal nema negativna utjecaja na turizam, kao u nekim drugim državama. Daje primjer Kariba koji su zbog brojnih krađa i nasilja došli na loš glas među turistima, što je negativno utjecalo na njihov broj.

Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo