U Podravci, najvećem hrvatskom prehrambenom izvozniku u Rusiju, jučer su dobar dio dana proveli uspoređujući carinske kodove za poljoprivredne i prehrambene proizvode čiji je uvoz premijer Vladimir Medvedev dekretom zabranio na sjednici vlade udarivši protusankcije Europskoj uniji.
- Razradili smo nekoliko scenarija za sankcije s obje strane, EU i Rusije, kao i nekoliko scenarija kojima ćemo umanjiti negativne učinke - kaže nam predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić, koji tvrdi kako, ako je suditi po carinskim brojevima, njihovi proizvodi ipak nisu na popisu. No, ističe kako način na koji će se u praksi interpretirati novi propisi ostaje upitno.
- Rusija je jedno od tržišta na koje smo stavili poseban naglasak i na koje smo ozbiljno računali ove godine. Ondje smo lani ostvarili 20-postotni rast, a istu stopu rasta imali smo i u prvoj polovici ove godine, ali je rublja u šest mjeseci oslabila 24 posto pa to nije bilo vidljivo u kunskim vrijednostima. Takav rast velikim je dijelom rezultat marketinških ulaganja koje smo u Rusiji pokrenuli dvije godine - kaže predsjednik Uprave Podravke koja je u prvoj polovici ove godine na ruskom tržištu ostvarila 70 milijuna kuna prihoda.
Umaci najvažniji
Hrvatski izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prošle je godine dosegao 20,9 milijuna dolara, a daleko najveći iznos otpada na kategoriju “umaci i pripravci za umake, miješani začini” čija je vrijednost lani dosegla 6,9 milijuna dolara.
Iz Agrokora, najvećeg hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog koncerna u Hrvatskoj, kažu kako “do sada nisu izvozili značajnije količine na rusko tržište tako da sankcije neće imati direktnog utjecaja”.
U Atlantic Grupi, koja u Rusiji ostvaruje 5,6 posto prihoda, ali nisu zahvaćeni sankcijama, napominju kako je, s obzirom na dnevni razvoj situacije u ovom trenutku, još uvijek teško govoriti o konkretnim posljedicama zaoštravanja diplomatskih i trgovinskih odnosa između EU i Rusije, iako je jasno da one neće biti beznačajne.
U Vindiji Dragutina Drka kažu kako oni iz Hrvatske ne izvoze u Rusiju.
Spas iz regije
Kako se sankcije ne odnose na Srbiju, gdje Vindija ima tvornicu proizvoda od mesa peradi u vojvođanskom Plandištu, piletina s oznakom Cekin može na rusko tržište. Na sličan će način i druge hrvatske tvrtke s tvornicama u susjednim zemljama izbjeći sankcije.
Na Rusiju otpada manje od 1,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pa cjelokupno gospodarstvo neće osjetiti velike posljedice. No, kao što primjećuju u HGK, “na razini pojedinačnih izvoznika ovaj paket sankcija mogao bi prouzročiti ozbiljne poteškoće”.
Neretvu čeka kaos
Razorne posljedice osjetit će prije svega hrvatski proizvođači i otkupljivači mandarina, kojima je to glavno izvozno tržište. Lani je na njega otišlo 40 posto ukupne proizvodnje, a ove se godine očekuje rekordan urod od 80 tisuća tona.
Procjenjuje se da je ukupna vrijednost tržišta mandarina u Hrvatskoj oko 50 milijuna eura, a otkupom se bavi 12 tvrtki, pri čemu ih je sedam-osam orijentirano isključivo na rusko tržište. Izgube li ga, morat će se orijentirati na europsko tržište, ali tu su im veliki konkurenti Španjolci koji proizvode skoro deset puta više i prodaju po nižim cijenama.
- Budu li sankcije na snazi, to će za prodaju neretvanskih mandarina značiti kolaps. U Rusiju se izvozi lakše, u rinfuzi, i to je manje zahtjevno tržište od zapadnoeuropskog gdje je izvoz skuplji i kompliciraniji jer se mandarine moraju pakirati. Ove godine bi moralo barem 30 tisuća tona od ukupnog uroda biti plasirano u Rusiju ili EU jer hrvatsko tržište, kao ni ono bivše Jugoslavije, toliku dodatnu količinu ne može apsorbirati - tumači Deak.
Ruske sankcije osjetit će i proizvođači jabuka, kaže Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice. Kaže kako se u Rusiju izvozi oko 500 tona jabuka, ovisno o godini.
Kud s jabukama?
Iako je riječ o razmjerno malom udjelu u ukupnoj hrvatskoj proizvodnji jabuka - koja je lani dosegnula rekordnih 120 tisuća tona, Ivković upozorava kako se izvoz jabuka u Rusiju svakako trebao povećavati zbog novih nasada koji ulaze u rodnu fazu. Poseban zamah izvozu slavonskog voća u Rusiju trebala je dati rusko-hrvatska investicija u Lipiku.
Naime, splitska tvrtka Frutarija, čiji su vlasnici Zlatko Matijašević i Rus Andrej Citrinović, završava tri milijuna eura vrijednu hladnjaču u Lipiku. Već su za ovu godinu ugovorili otkup 5000 tona jabuka.
Neretvanski plantažeri u šoku zbog potpune zabrane uvoza: Baš vadimo vize za sajam u Rusiji. Imamo rekordan urod, a sad katastrofa
- Zbog rekordnog uroda upravo vadimo vize i spremamo se na moskovski sajam voća i povrća, ali ako se dogodi zabrana izvoza mandarina, nećemo ni ići - kaže nam Damir Deak, direktor opuzenske Kor Neretve, najvećeg otkupljivača neretvanskih mandarina u 100-postotnom vlasništvu Konzuma. Njima izvoz na rusko tržište čini 10 do 15 posto prihoda.
Jednog od neretvanskih otkupljivača mandarina koji u Rusiju plasira većinu uroda zatekli smo u lošem raspoloženju.
- Što sada reći kooperantima kojima smo cijelo vrijeme govorili kako je sve riješeno, kako su ugovori potpisani. U repromaterijal su već uložili goleme iznose, a sada je pitanje koliko ćemo moći otkupiti - kaže nam sugovornik koji je želio ostati anoniman. Procjenjuje kako o mandarinama ovisi i do 10.000 ljudi kojima je to stalni ili dodatni izvor prihoda te dodaje kako se ove godine u dolinu Neretve trebalo sliti 30 do 40 milijuna eura.
- Ovo miriše na tragediju - zaključuje. Upozorava da je teško u nekoliko mjeseci izaći na novo tržište, slaže se da je EU zahtjevan kupac. - Ne možeš tamo s kamiona prodavati. Mi možemo kao Totto Cottugno pjevati ‘Unite, unite Europe’, ali bojim se da nema pomoći. Turski proizvođači trebali podići spomenik Putinu.
Europska komisija prijeti osvetničkim mjerama
Moskovskoj srednjoj klasi uskoro će nedostajati talijanski sirevi i američki bifteci, zamijenit će ih brazilska govedina i novozelandski sir.
Siromašnijim Rusima nedostajat će poljske jabuke i grčki krastavci na tržnicama. Rusija je najveće europsko izvozno tržište hrane i sankcije će nesumnjivo pogoditi EU. “Nadam se da će ekonomski pragmatizam naših partnera nadvladati njihove loše političke motive”, rekao je premijer Medvedev. Ali mogle bi jače pogoditi ruske potrošače. Cijene hrane rasti će 1,5 posto. Europska komisija dočekala je ruske sankcije prijetnjom: “Kad ocijenimo situaciju, pridržat ćemo pravo da prikladno odgovorimo.” Rusi su na društvenim mrežama poručivali premijeru što da zabrani, spremni odreći se McDonald’sa a europsko mijeko zamijeniti kazahstanskim. Ruska središnja banka upozorila je da zabrana uvoza jeftinih proizvoda može otežati kontrolu inflacije koja je pala na 7,5 posto godišnje.
“Iako s ruskog stajališta ova mjera izgleda prikladno i zasigurno će pogoditi izvoznike hrane, ona će vjerojatno pojačati učinak dosadašnjih sankcija nametnutih Rusiji”, ocijenio je za Euractiv Dmitrij Polevoj, glavni ekonomist ING-a za Rusiju i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza.