POBJEDA NEVE TOLLE

Težak udarac za domaće pravosuđe: Hrvatska izgubila spor pred Europskim sudom za ljudska prava

Sud u Strasbourgu uputio zvučnu pljusku Hrvatskom pravosuđu baš na Međunarodni dan ljudskih prava
Neva Tolle, koordinatorica Autonomne ženske kuće Zagreb
 Boris Kovacev/Cropix

Republici Hrvatskoj, točnije hrvatskom pravosuđu je danas stigla još jedna zvučna pljuska s Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. I to baš na Međunarodni dan ljudskih prava. Hrvatska je izgubila spor koji je protiv nje 2013. pokrenula Neva Tolle, bivša koordinatorica, a danas aktivistica Autonomne ženske kuće iz Zagreba. Sud u Strasbourgu je danas na svojim stranicama objavio presudu da su hrvatski nacionalni sudovi, uključujući i Ustavni sud povrijedili pravo Neve Tolle na slobodu govora  o temi koja je od velikoj javnog interesa - a to je zaštita žrtava obiteljskog nasilja. Hrvatska joj mora platiti 6.600 eura odštete i podmiriti sudske troškove. Sloboda govora zajamčena je člankom 10 Konvencije o ljudskim pravima i slobodama.

Sve je počelo 2003. kad je Autonomna ženska kuća osigurala sigurno sklonište ženi C.O. i njezinom maloljetnom djetetu koja im se obratila za pomoć tražeći zaštitu od nasilnog muža. Nakon nekoliko mjeseci boravka u autonomnoj ženskoj kući, C.O. je s djetetom  nestala iz skloništa ostavivši  na krevetu pismo zahvale Autonomnoj ženskoj kući za pruženu pomoć. Nedugo potom D.O. suprug te žene u jednom je tiražnom dnevnom listu javno je optužio Nevu Tolle da je pomogla njegovoj supruzi koja je inače bila strankinja s Tajvana da krišom pobjegne iz Hrvatske i kidnapira njihovu kćer.

Šokirana takvim optužbama Tolle je gostujući u radijskoj emisiji  oštro  odbacila te optužbe te objasnila da Autonomna ženska kuća ženama koje im se obrate za pomoć pruža privremeno sklonište od muževa zlostavljača, ne nadzire ih i ne ograničava im kretanje dok su u skloništu, te da one u svakom trenutku svojevoljno mogu napustiti sklonište. Oštro je opovrgnula da Autonomna ženska kuća ima bilo kave veze s odlaskom te žene iz Hrvatske. D.O. se prema presudi iz Strasbourga nije odazvao gostovanju u istoj emisiji u koji mu je bilo ponuđeno da iznese svoju stranu priče, već je protiv  Neve Tolle  pokrenuo privatni kazneni progon za djelo uvrede jer ga je Tolle  u radijskoj emisiji okarakterizirala kao obiteljskog nasilnika.

Uslijedio je šest godina dug sudski proces pred Općinskim i Županijskim sudom u Zagrebu u kojem je Tolle pravomoćno osuđena za kazneno djelo klevete D.O. Iako je troje svjedoka u tome postupku izjavilo da je prije nego je C.O zatražila pomoć Autonomne ženske kuće policija u više navrata intervenirala u  dom supružnika C.O i D.O. zbog obiteljskog nasilja, a Neva Tolle u radijskoj emisiji govorila i o drugim slučajevima i važnosti reagiranja na obiteljsko nasilje, sud je pravomoćno osudio za kazneno djelo uvrede i izrekao joj opomenu. Ključni argument hrvatskom je pravosuđu bio taj da D.O. nije pravomoćno osuđen za obiteljsko nasilje pa ga se ne može javno karakterizirati kao nasilnika. U pravomoćnoj presudi se navodi da  da se osuđujućom presudom Nevu Tolle želi  spriječiti da ubuduće čini kazneno djelo te da će takva presuda odgojno djelovati na druge da se okanu kršenja zakona i da svoj život usklade s pozitivnim normama.

Kako je presudu smatrala kršenjem svog prava na slobodu govora kojom ju se kao ljudsko pravašku aktivisticu želi zastrašiti i odvratit da javno govori o temi od javnog interesa kao što je obiteljsko nasilje, Tolle je podnijela ustavnu tužbu. Ustavni je sud, međutim, njezinu  tužbu u prosincu 2012. odbacio  kao neutemeljenu. Da paradoks bude veći, osuđujuću presudu na zagrebačkom Općinskom sudu u ovom slučaju donijela je žena, a članice tročlanog vijeća zagrebačkog Županijskog suda  koje su osuđujuću presudu potvrdile su također žene. Na čelu Ustavnog suda koji je 2012. odbacio ustavnu tužbu Neve Tolle također je bila žena.

Nakon 9 godina pravne bitke u Hrvatskoj, Tolle  je 2013. tužila Hrvatsku odnosno njezino pravosuđe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourugu. Sedam godina kasnije taj je sud presudio da je hrvatsko pravosuđe  povrijedili njezino pravo na slobodu govora zajamčeno člankom 10. Konvencije o ljudskim pravima. U presudi  Europskog suda stoji da su nasilje nad ženama i nasilje u obitelji važan predmet društvene rasprave od javnog interesa. Stoga je kod tih pitanja, ističe Sud, vrlo malo prostora za ograničavanje slobode izražavanja.  Iz transkripta radijske emisije zbog koje je Tolle u hrvatskoj osuđena, stoji dalje u presudi Suda iz Strasbourga, vidljivo je da je ona u toj emisiji pričala ne samo o slučaju D.O. nego i o drugim medijski praćenim slučajevima obiteljskog nasilja. 

Rasprava u ovom slučaju - o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji - svakako  je jedna od važnijih tema od javnog interesa i predmet društvene rasprave, kako u tadašnje vrijeme, tako i danas, stoji u presudu Europskog suda za ljudska prava. Taj sud posebno ističe da je Članak 10. Konvencije  štiti ne samo pravo na javno iznošenje informacija ili ideja koje su pozitivno primljene ili se ne smatraju uvredljivima, već i pravo na iznošenje  i onih informacija i ideja koje vrijeđaju, šikaniraju ili uznemiruju, ako je to u javnom interesu. Osuđujuća  hrvatska presuda ističe Sud u Strasbourgu predstavlja neku vrstu cenzure i mogla je obeshrabriti aktivisticu Tolle da u budućnosti promiče ciljeve svoje udruge.

Iz odvjetničkog ureda Jelavić i partneri  koji je zastupao Nevu Tolle pred Europskim sudom za ljudska prava ističu kako je ova presuda poslala vrlo važne poruke kad je u pitanju sloboda govora o temama od javnog interesa, a osobito kad je riječ pokušajima cenzuriranja aktivista  za ljudska prava.

Neva Tolle: ova presuda šalje jasnu poruku da s hrvatskim sudovima nešto „ne štima“

'Nakon 17 godina dugog suđenja pred hrvatskim sudovima i pred Europskim sudom ovo je prekrasna vijest za Međunarodni dan ljudskih prava', kazala nam je Neva Tolle.

'Današnja presuda', dodaje, 'šalje ovoj državi jasnu poruku da s hrvatskim pravosuđem nešto debelo 'ne štima' ako svi sudovi od najnižeg općinskog  do Ustavnog suda smatraju da  aktivistikinju koja govori o temi od javnog interesa kao što je  nasilje nad ženama i obiteljsko nasilje, treba osuditi  i izreći joj ukor za primjer  i opomenu drugima. Danas kad sam čula za nju samo i pred očima idu te slike iz hrvatskih sudnica, neizvjesnost i osjećaj nepravde koje sam imala'.

Tolle kaže da je presuda iz 2009. kojim je osuđena za kazneno djelo uvrede utjecala na način na koji je u zadnjih 11 godina  javno govorila o problemu nasilja u obitelji.

'To može uočiti svatko tko je  pratio moje izjave prije i poslije nje. Zato mi je ova presuda Europskog suda za ljudska prava ogromna satisfakcija i doživljavam je kao ostvarenje pravde. Nadam se da će ona osloboditi aktiviste za ljudska prava straha i biti im ohrabrenje da djeluju neometano', kazala nam je Tolle.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. prosinac 2020 11:26