ZAKONSKI PROCES

TKO ĆE ZAUSTAVITI REFERENDUM O ĆIRILICI Vukovarski stožer danas predaje 650.000 potpisa

 Arhiva CROPIX

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara od 17. studenoga do 1. prosinca uspio je prikupiti više od 650 tisuća potpisa građana za raspisivanje referenduma za drugačije reguliranje prava nacionalnih manjina na dvojezičnost.

U ponedjeljak 16. prosinca predstavnici Stožera predat će potpise predsjedniku Sabora Josipu Leki, čime počinje proces procedure za raspisivanje antićiriličnog referenduma.

Referendumom se želi promijeniti Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji sada propisuje da se dvojezičnost uvodi kada broj pripadnika nacionalne manjine u općinama i gradovima iznosi više od trećine stanovništva.

Stožer taj postotak želi povećati na 50 posto i tako onemogućiti uvođenje ćirilice u Vukovaru i još nekoliko naselja.

Pitanje je, međutim, hoće li se referendum doista i održati jer je protiv toga ne samo vladajuća koalicija, nego i glavnina opozicije, na čelu s Hrvatskom demokratskom zajednicom.

Postoji pet glavnih razloga zbog kojih je uspjeh Stožera upitan.

SABORSKI ZASTUPNICI SU PROTIV

Gotovo sve stranke su protiv referenduma, osim HSP-a Ruže Tomašić i dijela HDZ-a koji predvodi Josip Đakić. To znači kako postoji konsenzus oko opasnosti koju referendum protiv ćirilice predstavlja za Hrvatsku, što je, naposljetku, potvrdio i Tomislav Karamarko. Najbenignija reakcija bio bi zahtjev Odbora za Ustav prema Ustavnom sudu od kojega bi se očekivalo odbacivanje referendumskog pitanja. U tijeku je i promjena Ustava kojom se žele zabraniti referendumi koji smanjuju ljudska i manjinska prava, iako je pitanje može li se budući Ustav primjenjivati na referendum koji je već u proceduri.

MILANOVIĆ OBEĆAO DA ĆE GA SPRIJEČITI

Sve je više naznaka da će zastupnici vladajuće koalicije odbiti raspisati referendum, čak i po cijenu ustavne krize. - Prije ću podnijeti ostavku na zastupničku dužnost, nego što ću glasati za ovaj referendum - rekao je Igor Kolman iz HNS-a. U političkom smislu još je važnija nedavna izjava premijera Zorana Milanovića koji je kazao da se po pitanju referenduma o ćirilici radi o “otvorenoj diskriminaciji”, o čemu Sabor može i sam odlučiti, a ne “skrivati se iza Ustavnog suda”. Nakon što su poraženi na referendumu o braku, u Milanovićevoj su koaliciji svjesni da bi novi trijumf desničarskih radikala nanio neprocjenjivu štetu.

KARAMARKOVO POLITIČKO SAMOUBOJSTVO

To je potvrdio i Tomislav Karamarko kada je prošli tjedan izjavio kako “nije vrijeme da se taj referendum održi”. HDZ je reterirao pod pritiskom pučana i demokršćana iz EU, bez čije potpore Karamarko može izgubiti ulogu šefa oporbe koji namjerava postati premijer. Otud i izjava Davorina Mlakara iz HDZ-a: - Ovako postavljeno pitanje mislim da neće proći provjeru Ustavnog suda. Bez obzira na teoriju stečenih prava i koliko ona vrijedi, činjenica je da je pravo nacionalnih manjina dostiglo stanovite standarde u Hrvatskoj i mislim da bi teško bilo tko odlučio na štetu tako dostignute razine njihovih prava.

USTAVNI SUD NEĆE POTVRDITI PITANJE

Ustavni zakon o Ustavnom sudu regulirao je da je postupak ocjene validnosti referendumskog pitanja isključiva nadležnost Ustavnog suda. Ustavni je sud institucija koja može i treba odlučiti je li nešto ustavno ili nije. Zahtjev za ukidanje ćirilice duboko je politički motiviran i udara na srpsku manjinu, odnosno krši pravo na dvojezičnost, a prema stavovima ustavnopravnih stručnjaka, i načelo nacionalne ravnopravnosti zajamčeno čl. 3. Ustava. Potvrdom referenduma ustavni suci bi se kompromitirali kao protivnici manjinskih prava i izazvali nezapamćenu krizu, a čini se da su toga i oni svjesni.

EU neće dati da se ukine dvojezičnost

Hrvatska se obvezala poštovati prava manjina u pregovorima s EU, a tu je i Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina koju je Hrvatska kao članica Vijeća Europe usvojila 1997. godine. U članku 11. navodi se da “na područjima tradicionalno nastanjenima znatnijim brojem osoba koje pripadaju nacionalnoj manjini, stranke će u okviru svojih pravnih sustava uznastojati istaknuti tradicionalne lokalne nazive, nazive ulica i druge topografske oznake namijenjene javnosti i na manjinskom jeziku kad za to postoji dostatno zanimanje”. Usto, podrška dvojezičnosti stigla je i od predstavnika Europske komisije i OESS-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. svibanj 2024 08:31