PAVO BARIŠIĆ

TKO JE BUDUĆI MINISTAR ZNANOSTI Dio znanstvenika u HDZ-u lobirao protiv njegova imenovanja, upućeni tvrde da je blizak Vladimiru Šeksu

 Vojko Bašić / CROPIX

Pavo Barišić, bivši pomoćnik ministra znanosti u Vladi Ive Sanadera, najizvjesniji je kandidat za funkciju ministra znanosti i obrazovanja. Dio akademske zajednice, prije svega iz Barišićeva znanstvenog područja (filozofija), mogućnost njegova izbora smatra neprihvatljivim: riječ je o osobi koja je prije 10 godina razriješena s pozicije pomoćnika ministra zbog više afera.

Aktivniji dio znanstvenika upustio se tijekom dana u agitiranje među HDZ-ovcima apelirajući na odustajanje od Barišića po svaku cijenu. Iako se u jednome trenutku činilo da su uspjeli odmaknuti Barišića od nove funkcije, na kraju se ispostavilo da je on ostao jedini kandidat. Od prethodnih imena, uključujući fizičarku Ivanu Mrkonjić, postupno se odustajalo.

Pavo Barišić (57) znanstveni je savjetnik u Institutu za filozofiju u Zagrebu i redoviti profesor Sveučilišta u Splitu. U nizu funkcija koje je obnašao je i ona predsjednika Hrvatske paneuropske unije. Barišić je, tvrde upućeni, blizak Vladimiru Šeksu, kojemu je potpisao uredništvo knjige "Temelji hrvatske državnosti".

Dnevnice iz 2 izvora

- Radi se o osobi za koju se zna da je kao zamjenik ministra Dragana Primorca iskoristila svoj položaj za krajnje nemoralne poslove. Jedna od tih je bila da je zloupotrijebio ovlasti kako bi, nakon što su prijave bile službeno zaključane, modificirao prijavu vlastitog znanstvenog projekta MZOS-u. Druga je da je otputovao sa svojom suradnicom na simpozij u Dubrovnik te za to naplatio putne troškove i dnevnice iz dva izvora: i od Ministarstva i od organizatora simpozija - podsjeća Tomislav Bracanović s Odjela za filozofiju Hrvatskih studija u Zagrebu.

Bracanoviću je gotovo nevjerojatno da se osoba razriješena dužnosti u Ministarstvu uopće pojavljuje kao kandidat za ministra ili bilo koju funkciju u bilo kojem ministarstvu.

- To je krajnje neprihvatljivo u državi od koje se očekuje da poštuje određene europske standarde i vrijednosti, osobito u području znanosti i visokog obrazovanja - smatra.

Budući da je Barišiću bio zamrznut radni odnos u Institutu tijekom rada u MZOS-u, akademska mu je zajednica zamjerila što je u najmanju ruku prekršio dobre uzuse i kao pomoćnik ministra odradio napredovanje u više zvanje.

- Izbor u zvanje trebao je biti na čekanju, no mimo svih mogućih pravila Barišić je ipak bio izabran - prisjeća se Stipe Kutleša, znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju, koji je za Barišićeva mandata bio ravnatelj Instituta.

- To se naprosto ne radi i osoba takvog profila ne može voditi znanstvenu politiku u Hrvatskoj. To je naprosto nedopustivo. Ako prakticiramo takve standarde, nikada nećemo doći do zdrave države - kaže Kutleša. Na upit kakva je reakcija ostalih zaposlenika na Institutu na kojemu je Barišić zaposlen, odgovara: - Triput gora od moje.

Nerazborito rješenje

Ipak, Institut je Barišiću lani dodijelio nagradu za znanstvenu izvrsnost.

Prema mišljenju Tomislava Janovića s Odjela za filozofiju Hrvatskih studija, nevjerojatno je da HDZ nema boljeg čovjeka od bivšeg razriješenog pomoćnika ministra.

Ni još jedan bivši pomoćnik ministra znanosti, profesor filozofije sa Sveučilišta u Zadru i znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju Jure Zovko ne slaže se s potencijalnim odabirom HDZ-ova ministra.

- Sigurno nije dobar kandidat za ministra netko tko je razriješen s pozicije pomoćnika ministra. To nije razborito rješenje - kaže Zovko.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. prosinac 2022 12:35