ZAGREB - Dragan Lozančić, pomoćnik ministra obrane Ante Kotromanovića, spominje se kao izgledni kandidat za novog ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA-e), doznao je Jutarnji list od izvora bliskih hrvatskoj Vladi. Mandat sadašnjem šefu SOA-e Josipu Buljeviću, bliskom suradniku Tomislava Karamarka, završava 10. listopada.
Izvori Jutarnjeg lista tvrde kako Lozančić, jedan od važnijih kandidata premijera Milanovića, ne stoji loše ni kod predsjednika Ive Josipovića koji supotpisuje imenovanje budućeg šefa civilne obavještajne službe.
Zanimljiva je priča kako je Lozančić, potpuni autsajder u obavještajnom poslu, došao u kombinaciju za taj važan posao.
Premijer Milanović bio je nadređeni Draganu Lozančiću prije 12 godina, kada je Račanova Vlada izvlačila zemlju iz snažne međunarodne izolacije. Njih dvojica blisko su surađivala na izradi segmenata dugoročne strategije nacionalne sigurnosti RH. Loznačić je, inače, američki Hrvat koji se desetak godina ranije, početkom 90-ih, vratio iz SAD-a.
Zanimljiva simbioza
Oni su predstavljali zanimljivu simbiozu: Milanović, ljevičar koji tada nije želio ući u SDP, i Lozančić, dvojni državljanin, član HDZ-a i, kako se govorilo, prijatelj obitelji Gojka Šuška, koji ga je i postavio na mjesto zamjenika ravnatelja tadašnjeg Vojno-tehničkog savjeta.
Premda su neki predlagali Lozančićevu smjenu zbog njegovih veza s HDZ-om, Milanović se tome protivio. Smatrao je da se radi o odličnom stručnjaku koji se uvijek držao podalje od politike i nikad nije sudjelovao u raznoraznim aferama u koje su bili upleteni brojni tzv. Šuškovi kadrovi.
Otkako se 1991. vratio u Hrvatsku, Lozančić je obavljao niz poslova u obrambenom sektoru. Bio je načelnik Odjela za međunarodnu suradnju, zamjenik načelnika za obrambenu politiku, a vodio je i MORH-ov odjel multilaterale, koji je uključivao održanje mira u regiji, ali i specijalizirane programe NATO pakta. Lozančić je stekao i doktorat iz mehanike na Columbia Universityju u New Yorku.
Politika imenovanja
Kada je potkraj 2002. Željka Antunović postala ministrica obrane, Dragan Lozančić je radio kao vršitelj dužnosti šefa Uprave za međunarodnu suradnju. Ministrica Antunović odmah ga je smijenila uz formalno obrazloženje da na tako važnoj funkciji ne može biti američki državljanin. Poslije nekoliko godina Loznačić postaje predavač na centru za sigurnosnu politiku George C. Marshall u Garmisch-Partenkirchenu.
Čini se da Milanović ima izuzetno pozitivno mišljenje o Lozančićevim profesionalnim sposobnostima i upravo je premijer presudno utjecao na to da ga ministar obrane Ante Kotromanović imenuje pomoćnikom u Ministarstvu obrane.
Mogući prelazak Lozančića u SOA-u jasna je potvrda nove, promijenjene Vladine politike imenovanja čelnih ljudi obavještajne zajednice. Milanović i suradnici s kojima se konzultira oko tih pitanja vjeruju da kandidati ne trebaju nužno biti dio obavještajno-sigurnosnog miljea.
Suglasje s Pantovčakom
Inzistira se, primjerice, na odličnom poznavanju stranih jezika i stručnom obrazovanju izvan specifičnih obavještajnih ili vojnih struktura. Takvi ljudi, vjeruje se, mogu lakše reorganizirati službe, pogotovo SOA-u, nakon osam godina Karamarkova i Buljevićeva mandata.
Ipak, neki od sugovornika Jutarnjeg lista prilično su skeptični prema takvoj strategiji. Pitanja koja postavljaju su logična: koliko je SOA, nakon osam godina strogog HDZ-ova kadroviranja, spremna na takve promjene? Može li službu reorganizirati bilo koja osoba koja iznutra ne poznaje sustav i, pogotovo, ljude koji su dovodeni na položaje prije svega stranačkim, a najmanje profesionalnim kriterijima?
S druge strane, oko ovoga je potrebno jasno suglasje premijera s predsjednikom. Činilo se da su ga u jednom trenutku i postigli, ali je izabrani kandidat odbio svaku mogućnost da preuzme mjesto šefa SOA-e.