ZAGREB - Policija posjeduje niz dokumenata i bilješki pronađenih u stanovima i uredima uhićenih u “aferi HAC” koji će, kako doznajemo, biti korisni istrazi. Osim dijelova ugovora i službenih troškovnika, pronađene su i neslužbene bilješke o troškovima na gradnji autoceste. Najzanimljivije su, tvrde izvori Jutarnjeg lista, bilješke iz notesa koji je pronađen u stanu uhićenog Slavena Žužula, vlasnika tvrtke Skladgradnja.
Sanaderovi prijatelji
Žužul je u svoj poslovni notes s tvrdo uvezanim crnim koricama zapisivao brojne podatke o različitim poslovima, pa je sada na istražnim tijelima da utvrde o čemu se zapravo radi. Izvori bliski istrazi nadaju se da će se u tom crnom notesu naći odgovori na pitanje kako su braća Žužul posljednjih godina tako lako dobivali unosne poslove i kako su se eventualno oduživali onima koji su im omogućili da u kratkom roku steknu tako veliko bogatstvo.
DOSSIER HAC: 'Nesklad' izazvan farbanjem tunela
Slavena Žužula i njegova brata Jozu mediji su u više navrata povezivali s Ivom Sanaderom, čiji su dugogodišnji prijatelji i s kojim su se, tvrde njihovi zajdnički poznanici, često sastajali. Braća Žužul inače su u rodu s bivšim, smijenjenim ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom. Osim što su ugovore u brodogradilištima i autocestama dobivali kao povlašteni kooperanti po iznimno visokim cijenama, Žužuli su posljednjih godina bili zaštićeni i od hrvatskog pravosuđa.
Zatajio porez
Tako na Županijskom sudu u Splitu već devet godina stoji kaznena prijava koju je protiv Joze Žužula podnio Mladen Bajić, tada zamjenik županijskog državnog odvjetnika. Kaznena prijava protiv Joze Žužula, direktora tvrtke Sklad 92 d.o.o., i Andrije Jelića, potpredsjednika solinske Hvidre, podnesena je u veljači 2001. zbog pranja novca preko računa Hvidrine podružnice u Sinju tijekom 1996. g. Žužula se sumnjiči da kao vlasnik tvrtke Sklad 92 nije prijavio dobit poduzeća od približno 3 milijuna kuna, na što nije platio ni porez, nego je isti iznos “oprao” preko žiroračuna solinske Hvidre predstavljajući ga kao donaciju.
Prema prijavi, Žužul je tu operaciju dogovorio s Andrijom Jelićem, uplativši na račun solinske Hvidre novac iz poslovanja u dvije rate: prvu od 2,422.600,00 kuna i drugu od 198.400,00 kuna. Prvu isplatu je dobio natrag od Jelića, dok je drugu Žužul prepustio dopredsjedniku solinske Hvidre. Tužiteljstvo tereti Žužula da je uz štete proračunu od 2,69 milijuna kuna skrivio i štetu na ime neplaćenog poreza na dobit za 1996. u iznosu od 820.736 kn.
Kupio državnu imovinu
Protiv Žužula je u Splitu pokrenut još jedan kazneni postupak, i to zbog kupoprodaje bedema Priuli u centru grada. Taj je gradski objekt u vlasništvu države poduzeću Slavena Žužula za 4,5 milijuna kuna nezakonito prodala Ana Knežević, predsjednica SSSH, predstavljajući ga kao vlasništvo Sindikata. Županijsko tužiteljstvo u Splitu početkom godine podiglo je kaznenu prijavu protiv oba potpisnika ugovora, a prvo ročište još nije održano.
Mala tvrtka za korozivnu zaštitu dobila ugovore vrijedne milijarde
To da Žužuli uživaju zaštitu u dijelu hrvatskog pravosuđa, najbolje pokazuje parnica za naknadu štete vrijedna 15 milijuna kuna koju je protiv države lani pokrenuo Jozo Žužul kao zakonski zastupnik Sklada 92. Iako je tužiteljstvo upozoravalo da je riječ o spornom potraživanju, sudac Općinskog suda u Imotskom dosudio je naknadu štete Jozi Žužulu dan prije odlaska u sudačku mirovinu. Osim u navedenim aferama, Slaven i Jozo Žužul nalaze se pod istragom zbog prodaje Robne kuće u Imotskom, koju je tvrtka Sklad 92 u vlasništvu Joze Žužula u stečajnom postupku kupila od tvrtke Napredak, a potom, dan prije proglašenja svog stečaja, prodala tvrtki Skladgradnja Slavena Žužula.
Svi kazneni postupci protiv braće Žužul i dalje stoje u ladicama sudaca. Nakon stečaja tvrtke Sklad 92 Žužuli su pokrenuli Skladgradnja group, obrt za korozivnu zaštitu koji je u samo šest godina od tvrtke sa 7 zaposlenih narastao na giganta čiji ugovori s državom vrijede milijardu eura i koji je registriran za gradnju brodova.