ANDREJ ABRAMOVIĆ

TKO JE USTAVNI SUDAC KOJI JE 'PODIGAO PRAŠINU' U DOBA KORONE? Usprotivio se Lex Agrokoru, na posao dolazi biciklom i voli citirati Kanta

 Marin Tironi / CROPIX

Jedan ustavni sudac odlučio se početkom ovog tjedna na dosad neviđen potez - javno se oglasiti o pitanjima o kojima su njegovi kolege ustavni suci odlučili šutjeti te ih prozvati zbog šutnje. Ustavni je sudac Andrej Abramović, podsjetimo, u stručnom članku javno iznio svoju zabrinutost zbog činjenice da hrvatske vlasti u uvjetima pandemije koronavirusa bez dvotrećinske potvrde Sabora donose odluke kojima se ograničavaju ljudska prava. Izravno je prozvao Ustavni sud zbog guranja glave u pijesak. Svojim je kolegama ustavnim sucima poručio da ne bi smjeli šutjeti u okolnostima u kojima se ljudska prava ograničavaju mimo predviđenih Ustavnih procedura. Abramovićevo mišljenje, kao doznajemo, dijeli još dvoje ustavnih sudaca, Lovorka Kušan i Goran Selanec, ali se ne oglašavaju javno. Ostalih desetero ustavnih sudaca, među kojima i šef Suda Miroslav Šeparović, od Abramovićevih su se stavova javno ogradili.

Tko je, dakle, 54-godišnji ustavni sudac koji se odlučio javno oglasiti o ustavnosti u doba virusa?

U Ustavni sud Abramović je došao 7. lipnja 2016., za velike smjene ustavnih sudaca. Do izbora na Ustavni sud, koji se na profesionalnom putu jednog suca smatra krunom karijere, Andrej Abramović nije imao velikih karijernih "skokova". Za razliku od većine sadašnjih ustavnih sudaca, koji su u taj sud došli iz državne uprave ili Sabora, Abramović je do dolaska na današnju dužnost radio kao sudac. I to punih 20 godina. Nakon stažiranja u odvjetničkom uredu i pravosudnog ispita, 1996. se zaposlio na zagrebačkom Općinskom sudu, na kojem je ostao punih 16 godina. Tijekom karijere općinskog suca sudio je u vrlo širokom spektru sporova, a na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu bio je i voditelj grupe za medijske sporove. U ožujku 2010. donio je presudu kojom je odbio tužbu tadašnje sutkinje Ustavnog suda Slavice Banić koja je za nanošenje duševnih boli tužila Jutarnji list jer je problematizirao način na koji je izabrana u Ustavni sud. U obrazloženju presude Abramović je istaknuo da je za demokraciju važno da mediji smiju i mogu propitivati odluke najviših tijela vlasti te da odluke Ustavnog suda nisu dogme, nego su podložne kritici.

Sredinom 2012. nakon reorganizacije upravnih sudova Abramović je raspoređen za suca Upravnog suda u Zagrebu, a potkraj te godine DSV ga je imenovao predsjednikom tog suda. U intervjuu pred tadašnjim članovima DSV-a citirao je Immanuela Kanta i njegov kategorički imperativ "radi tako da princip tvoga rada može postati princip rada i svih drugih". Kolege ga se sjećaju kao suca koji se "zbigecan" u odijelo i kravatu na posao dovozio biciklom. U proljeće 2016. javio se na natječaj za Ustavni sud i bio jedan od osmero novoizabranih sudaca tog suda. U političkim je kuloarima u vrijeme tog izbora slovio za kandidata koji uživa podršku lijevo liberalnog političkog bloka u Saboru. Međutim, za razliku od Ingrid Antičević-Marinović i Josipa Leke, koji su u Ustavni sud došli ravno iz saborskih klupa, te bivšeg SDP-ovca Mate Arlovića i kandidata lijevo liberalnog bloka Ustavnog Rajka Mlinarića, koji su se u Sudu brzo i oportunistički konformirali sa stavovima većine, sudac Abramović se i na dužnosti ustavnog suca pokazao kao žilav i neovisan igrač.

U prvoj polovici mandata na Ustavnom sudu (mandat traje osam godina), što sam, a što zajednički s još dvoje kolega, Lovorkom Kušan i Goranom Selancem, donio je niz zapaženih izdvojenih mišljenja od većinskih odluka Ustavnog suda. Izdvojena mišljenja mijenjaju uvriježene poglede na ustavnopravna pitanja i dotadašnju dugogodišnju praksu uspostavljenu pod predsjedanjem Jasne Omejec, tijekom koje je Ustavni sud gotovo sve svoje odluke donosio jednoglasno. Abramović se, primjerice, tako nije složio s odlukom većine u Ustavnom sudu koja je zaključila da u lex Agrokor nema ničeg ustavno spornog. Imao je izdvojeno mišljenje i u slučaju odluke Ustavnog suda o Statutu grada Vukovara jer je smatrao da se konzumacija Ustavom zajamčenih manjinskih prava ne može unedogled odlagati političkom voljom većine u vijeću toga grada. Zajedno sa sucima Selancem i Kušan izdvojenim mišljenjem oštro se suprotstavio odluci većine u Ustavnom sudu kojom je taj sud odlučio da Vlada ne mora objaviti iznose plaćene američkoj odvjetničko-lobističkoj tvrtki Patton Boggs za haašku obranu generala Gotovine i Markača.

Jedna od inicijativa suca Abramovića izazvala je oštre kritike dijela sudačke i odvjetničke struke. Riječ je o njegovoj nedavnoj inicijativi da posebno tijelo HOK-a svake godine bira najbolju prvostupanjsku presudu, a suca koji ju je donio nagradi sa 700 eura iz neformalne zaklade nazvane po uglednoj dugogodišnjoj općinskoj sutkinji Sanji Đanović. Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontrec i potpredsjednik Vrhovnog suda Marin Mrčela nazvali su Abramovićevu inicijativu bizarnom, a ideju da sudac od neformalne zaklade primi i novčanu nagradu ugrožavanjem sudačke neovisnosti.

Iako je većina ustavnih sudaca 2017. zaključila da je izraz "Tako mi Bog pomogao" u tekstu svečane predsjedničke prisege u skladu s Ustavom, sudac Abramović i sutkinja Kušan su u izdvojenom mišljenju istaknuli da je taj izraz koji je predsjednik Tuđman 1992. svojevoljno dodao u prisegu - protuustavan. On, zaključilo je to dvoje sudaca, u nejednak položaj dovodi ateiste i agnostike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. veljača 2024 20:41