ANALIZA

TKO MOŽE POBIJEDITI BANDIĆA Nakon Milanovićeve pobjede postalo je jasno da politička suradnja s gradonačelnikom Zagreba nije više nikome poželjna

Zagreb, 311219.
Gradonacelnik grada Zagreba Milan Bandic obisao je sve dezurne sluzbe za Novu godinu, beskucnike u Kosnici, hitnu sluzbu. vatrogasce, policiju...
Na fotografiji: Milan Bandic s beskucnicima u Kosnici.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Milan Bandić

SDP, kao najjača oporbena stranka u Zagrebu i koja je stala iza Zorana Milanovića, zasigurno ima pravo tražiti da ima svog kandidata. Pitanje je samo može li Gordan Maras, predsjednik zagrebačke organizacije, okupiti iza sebe sve druge oporbene stranke na ljevici. Čak i u SDP-u postoje oni koji smatraju da Maras nema taj kapacitet

Dok je Kolinda Grabar-Kitarović, kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu Republike, čvrsto stala iza svog podupiratelja Milana Bandića, pjevala mu na rođendanu, slala tortu i šokirala javnost s izjavom da bi USKOK-ovom optuženiku u slučaju da završi opet u zatvoru slala kolače, Zoran Milanović, predsjednički kandidat SDP-a, žestoko se obrušio na zagrebačkog gradonačelnika, posebice u zadnjim danima kampanje i u televizijskim sučeljavanjima.

Rezultat je taj da je Milanović izabrani predsjednik Republike, a Kolinda Grabar-Kitarović broji zadnje dane na Pantovčaku.

I ne samo da je sa značajnom prednošću bivši SDP-ov premijer i predsjednik stranke pobijedio Grabar-Kitarović, nego ju je u glavnom gradu potukao s čak 74.000 glasova više, što je očito bilo ključno da će 18. veljače postati peti predsjednik Republike od osamostaljenja Hrvatske.

Milanović je dobro procijenio da je u Zagrebu sazrela atmosfera u kojoj Bandić više nije nedodirljivi vladar, čija moć i utjecaj nakon 20 godina na čelu metropole vidno slabe, a građani Zagreba nisu ostali ravnodušni na afere koje ga prate, posebno na zadnju s adventskim kućicama.

Bandić zadnjih dana prolazi najteže dane u svojoj dugogodišnjoj političkoj karijeri, vjerojatno najteže od onda kada je pod sumnjom na korupciju završio u zatvoru i grad prepustio svojoj tadašnjoj zamjenici Sandri Švaljek. Tisuće građana u vrijeme predizborne šutnje prosvjeduje na ulicama zbog poskupljenja odvoza otpada, smeće se i u vrijeme dok Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije i dalje gomila po gradu, u Gradskoj skupštini ne uspijeva progurati kontroverzne izmjene GUP-a, polako ga napuštaju i “žetončići” u Saboru - pa smo tako prije neki dan svjedočili da je njegov Klub napustila bivša SDP-ovka Ana Komparić Devčić, a i njegov najvjerniji koalicijski partner lagano mu okreće leđa.

Da je HDZ-u dosta suradnje s Bandićem prvi je nakon predsjedničkih izbora dao naslutiti potpredsjednik stranke i ministar gospodarstva Darko Horvat, koji je izjavio da je očito došlo vrijeme za mlađe osobe na čelu grada. Sada se javljaju i istaknuti zagrebački HDZ-ovci koji su u petak za Jutarnji neslužbeno poručili kako HDZ mora raskinuti koaliciju s Bandićem i glasati protiv GUP-a, jer se od njih ne mogu očekivati rezultati ako sve ove godine, što javno, što “ispod stola” podržavaju svemoćnog gazdu Zagreba.

Politički mrtvac

No, koaliciju s Bandićem nije lako raskinuti, unatoč činjenici da mu građani okreću leđa. Naime, HDZ u Zagrebu podržava Bandića, a Bandić zauzvrat Plenkoviću drži većinu u Saboru. I ta je korist obostrana. Iako su mnogi u HDZ-u svjesni da im ta suradnja šteti i na nacionalnoj i lokalnoj razini, predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković, koji je na Bandićeve afere dosad odmahivao rukom, nije spreman još uvijek zatražiti rastavu sa zagrebačkim gradonačelnikom, jer kada bi s njime raskinuo koaliciju u Zagrebu, dovodi sebe u opasnost da mu njegovih 10 “žetončića” sruši većinu u Saboru. Iako je pitanje koliko njih Bandić kontrolira, a koliko Plenković, šef HDZ očito ne želi uzrokovati moguće potrese na političkoj sceni za vrijeme dok Hrvatska prvi put predsjeda Vijećem Europske unije.

Stoga Bandića nikako ne bi trebalo još otpisati i proglasiti političkim mrtvacem jer smo već svjedočili njegovim padovima, ali i ponovnim usponima. I njegovi suradnici poručuju kako nije politički mrtvac i “kada god su Bandića otpisivali, a to znaju posebno oni u SDP-u, on je pobjeđivao”.

Bandić je i ranije na nacionalnim izborima gubio, ali bi poslije opet dobio lokalne izbore namirujući interesne skupine donacijama i dotacijama iz gradskog proračuna, zapošljavajući u gradskim poduzećima i gradskoj upravi, dovodeći na liste ugledne, nestranačke pojedince i vješto balansirajući između ljevice i desnice. Bandić će tako financirati zagrebačke branitelje, ali će istodobno dati sredstva i antifašističkim udrugama i pozapošljavati brojne SDP-ovce.

Ali, činjenica jest da je u ovom trenutku Bandić poprilično ranjiv i da su šanse da ga oporba smijeni na izborima nikad veće. Tu šansu oporba može iskoristiti jedino ako nastupi ujedinjena protiv Bandića sa zajedničkim kandidatom koji bi bio dovoljno jak da prvi put nakon 20 godina sruši moćnog vladara Zagreba.

I tu dolazimo do problema.

Sasvim je sigurno da oporbi neće uspjeti stati iza jednog jakog kandidata, već će ih u prvom krugu izbora za godinu i pol biti više. Već sada imamo nekoliko kandidata s ambicijom da upravo oni budu glavni u borbi protiv Bandića i već sada, govore nam sugovornici s kojima smo zadnjih dana intenzivno razgovarali, jasno je da se neće uspjeti dogovoriti.

Prednosti i mane

Predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras tako otvoreno govori o tome da je spreman osobno biti dio promjena, tu je i Dario Juričan, koji je osvojio respektabilan broj glasova na izborima. Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš, koja je već jednom izgubila od Bandića, mogla bi opet pokušati postati gradonačelnica, tu je i Tomislav Tomašević, prepoznatljivi oporbeni zastupnik iz stranke Zagreb je naš, koji bi mogao biti kandidat Lijevog bloka (Zagreb je NAŠ!, ORaH, Nova ljevica, Radnička Fronta, Za grad), kao i vrlo aktivni Renato Petek iz Naprijed Hrvatske.

Kao ugledna nestranačka osoba iza koje bi mogla stati cijela oporba spominje se i arhitektica Zrinka Paladino, bivša zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zaštitu spomenika koja je Bandiću već jednom rekla “Ne!”, a pitanje je i hoće li netko s lijeve scene možda uspjeti uvjeriti tvorca kurikularne reforme Borisa Jokića da se napokon počne baviti politikom. Bandić će, očito, imati protukandidate i s desnog spektra. HDZ najavljuje da će do ljeta imati osobu za to mjesto, a za očekivati je i da će desni blok predvođen Zlatkom Hasanbegovićem vjerojatno iznjedriti svog kandidata, što će prvenstveno ovisiti i o rezultatima na parlamentarnim izborima gdje će se desnica okupljati oko Miroslava Škore, koji je u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio respektabilnih više od 460.000 glasova, a u Zagrebu je bio drugi, ispred Grabar-Kitarović i iza Milanovića.

Svi ti kandidati imaju svoje prednosti i mane, a u ovom trenutku, godinu i pol prije redovitih izbora, teško je uopće procijeniti tko bi bio idealan kandidat.

SDP, kao najjača oporbena stranka u Zagrebu i koja je stala iza Zorana Milanovića, zasigurno ima potpuno pravo tražiti da ima svog kandidata. Odnosno, teško da će itko moći parirati Bandiću ako iza njega ne stane SDP. Gordan Maras, pak, legalno je izabrani predsjednik zagrebačke organizacije i njegove ambicije su legitimne, no pitanje je može li on okupiti iza sebe sve druge oporbene stranke na ljevici. Pa čak i u vlastitim redovima postoje oni koji smatraju da Maras nema taj kapacitet, da ga javnost doživljava više kao saborskog showmana i neuspješnog ministra poduzetništva, iako mu priznaju da u Saboru kao oporbeni zastupnik vrijedno radi.

- SDP je na ovim predsjedničkim i prošlim europskim izborima pokazao da je najjača politička stranka u gradu i da ljudi prepoznaju promjene koje su se dogodile u zagrebačkom SDP-u, i da smo postali oni od kojih građani očekuju da predvode promjene na idućim lokalnim izborima. Naravno, očekujem da sjednemo i dogovorimo se s oporbom jer nam je zajednički nazivnik isti - drugačiji grad i promjena gradske uprave - i to je vrijeme sazrijelo. Zato upućujemo poziv svima da zajednički mijenjamo grad - poručuje Maras.

Dodaje kako ne želi razgovarati o prošlosti, da je uvijek radio u interesu Zagrepčana, te da nije ništa napravio čega bi se trebao sramiti.

- Očekujem da me kao takvog prihvate i ostali zastupnici oporbe. Idemo govoriti kako ćemo promijeniti stvari, znamo što ne valja i kako to treba mijenjati i ja sam osobno, kao predsjednik zagrebačkog SDP-a, spreman sudjelovati u tim promjenama - poručuje Maras.

Kaže da promjene mogu doći samo zajedničkim naporima oporbe, ali je svjestan kako je moguće da u prvom krugu neće biti samo jedan oporbeni kandidat.

- Bilo bi dobro da udružimo snage i napravimo to zajednički, a to može biti uz različite modele, na zajedničkoj platformi ili odvojeno, a svjestan sam kada se kandidiraš da ne možeš očekivati da ćeš biti jedini oporbeni kandidat - kaže Maras.

Tomislav Tomašević bi, s druge strane, mogao okupiti širi blok lijevih stranaka oko sebe. Tomašević je poznat široj zagrebačkoj javnosti, gdje se od aktivista i borca za pravo na grad (Varšavska) prometnuo u ozbiljnog političara koji dobro surađuje s cijelom oporbom u Gradskoj skupštini. No, Tomašević nije nov na sceni. Već se okušao i na lokalnima, na parlamentarnima i na zadnjim europskim izborima i nije ostvario zapažen rezultat. Njegova politička platforma Možemo je tako na zadnjim izborima za Europarlament osvojila tek 1,79 posto glasova, a u Zagrebu je bila tek sedma stranka po snazi. Nemaju ni infrastrukturu koja bi mogla odraditi izbore.

Ujedinjenje oporbe

- Ne želim sad govoriti niti o svojim prednostima niti o nedostacima drugih kolega i kolegica jer ne želim da krene rasprava u medijima među oporbom oko toga tko je najbolji protukandidat ili protukandidatkinja Bandiću. Smatram da do izbora ima još dosta vremena, a do tada je ključno da u Skupštini oporba i dalje radi zajedničkim snagama na rušenju Bandića s vlasti razotkrivanjem svih muljaža i nesposobnosti gradske uprave - kaže Tomašević.

Oko mogućeg ujedinjenja oporbe oko jednog kandidata, odgovara kako su sve opcije otvorene i o tome oporba i ostale inicijative trebaju razgovarati.

- Ali ne bih da se taj razgovor vodi preko medija. Po meni ključ za pobjedu Bandića nije samo u poslagivanju postojećih političkih aktera nego u većoj mobilizaciji građana kako bi u većem broju izašli na birališta u odnosu na izbore 2017., a to se može samo ako se uz dobar rad skupštinske oporbe nastave pritisci političkih aktivista poput Juričana, i masovni prosvjedi udruga i inicijativa građana - smatra Tomašević.

Anka Mrak Taritaš, iako se ne gura u prve redove, nije bez ambicije. Kaže da će se kandidirati samo ako bude imala podršku drugih stranaka. Ona jest i nacionalno prepoznatljiva političarka, ali bi u tu utrka ušla s aureolom gubitnice, budući da je već jednom, doduše ne svojom krivnjom, izgubila od Bandića. Zato je sada oprezna kada govori o mogućoj kandidaturi, pa tako kaže da je to jedino moguće bez fige u džepu.

Dario Juričan, koji je i nakon predsjedničkih izbora nastavio obračun s Bandićem, na izborima će svakako sudjelovati, ali je pitanje u kojem svojstvu. Juričan perfektno trola Bandića, a iza njegovih satiričnih performansa, zapravo se krije vrlo ozbiljna kampanja koja razobličuje sve anomalije Bandićeve vladavine i teško ga ranjava. Juričan ionako već surađuje s oporbenim blokom manjih stranaka u Skupštini, na njega računaju i u Lijevom bloku, a on sam je još u izbornoj noći podršku dao Renatu Peteku iz Naprijed Hrvatske!. Samo s Juričanom je uvijek pitanje misli li ozbiljno ili se samo dobro zabavlja.

- O kandidaturi, kad dođe vrijeme za to. Sve ćete znati u rujnu, nakon čega više ništa neće biti isto - citira Juričan u Jutarnjem svog političkog uzora Milana Bandića.

Ivan Ćelić, saborski zastupnik i član Predsjedništva zagrebačkog HDZ-a, smatra kako su političari “potrošna roba” i nakon određenog vremena ljudi traže “novo lice”. U životu se, kaže, sve odvija u ciklusima, sve je promjenjivo, dugotrajnost donosi zamor i naviku, ali i potrebu za promjenama.

5 do 12

- Čini mi se kako je previše naglašavana i pretjerano eksploatirana relacija predsjednice i gradonačelnika, osobito u njezinim interpretacijama odnosa koje, priznajem, i nisu bile najsretnije. Mudar političar trebao bi moći procijeniti učinke svoga djelovanja, ne samo kroz izrečeno i učinjeno, nego i kroz odjeke tih istih riječi i tog djelovanja. Percipiramo razumom, ali doživljaj percepcije prožet je i emocijama koje zasigurno nisu racionalne - smatra Ćelić.

Kaže kako su zasigurno mnogi Bandićevi glasači s lokalnih izbora sada podržali Milanovića, ali i da su prosvjedi uoči prvog i drugog kruga imali za cilj motivirati onaj dio Zagrepčana koji ne podupiru Bandića te u konačnici povećati broj glasova za Milanovića. Izgleda da su u tome i uspjeli.

- Ne želim se baviti proricanjem o nečijem političkom kraju, no kao odgovoran političar mogu zaključiti da su ljudi sve više nezadovoljni - kaže Ćelić.

Smatra kako nije dobro što je HDZ u proteklih par izbornih ciklusa, najčešće uz preporuke s nacionalne razine, određivao kandidata ‘5 do 12’, te vjeruje kako će do ljeta, nakon održavanja skorih unutarstranačkih izbora, imati osobu koju će izabrati da bude HDZ-ov kandidat za gradonačelnika.

- Priželjkujem da se taj kandidat izabere na predizborima, što je predviđeno Statutom HDZ-a. Zagrebački HDZ trenutno broji oko 18.000 članova i zasigurno ima više kvalitetnih osoba koje bi mogle biti uspješan kandidat. No, izboru treba pristupiti ozbiljno i na vrijeme, vodstvu zagrebačkog HDZ-a treba vjerovati, ono mora imati autonomiju u odlučivanju, kreiranju listi i odabiru kandidata. Dok se to ne dogodi, ne možete tražiti odgovornost od zagrebačke organizacije za loše rezultate u Zagrebu niti imati pobjedničku priču - poručuje Ćelić.

Potraga za ekipom

Predsjednik zagrebačkog HNS-a Tomislav Stojak smatra kako skupštinska oporba, koja sada dobro surađuje, treba definirati tri-četiri najvažnija projekta iza kojih će stati, odrediti tim koji će to odraditi, a tek onda se može među strankama definirati i zajednički kandidat za gradonačelnika.

- Nije poanta imati jednu osobu, nama treba ekipa ljudi, tim sposobnih, pametnih i obrazovanih koji će odraditi projekte koji su dobri za grad i koji nemaju veze s ideologijom. Mislim da je to moguće jer ja i sada imam odličnu suradnju sa svim oporbenim klubovima. A o imenima nije pametno govoriti godinu i pol prije izbora - kaže Stojak.

Renato Petek pak iskreno kaže kako nije realno da se u prvom krugu svi okupe oko jednog kandidata, ali da bi bilo dobro da to naprave u drugom krugu, zdušno i iskreno.

- To mi se čini realnijim nego da cijela oporba ima jednog kandidata u prvom krugu. Ja nisam toliko euforičan zbog gubitka Grabar-Kitarović u Zagrebu. Bandić će na lokalnim izborima opet uspjeti mobilizirati jedan dio svog fiksnog biračkog tijela i bit će respektabilan protivnik obilato koristeći proračun za donacije i zapošljavanja. Dosad je u prvom krugu imao oko 80 do 90.000 glasova, a u drugom minimalno 150.000 i nikome to nije uspjelo dostići - kaže Petek.

Dodaje kako su razgovori između oporbenih stranaka povremeni, ali sumnja da će biti samo jedan kandidat.

- A tko bi sve mogao biti kandidat ovisit će i o parlamentarnim izborima, odnosno kako će tko proći na njima. Očito će SDP ići sa svojima kandidatom, osim ako ne dođe do nekih promjena na razini gradske organizacije, a okupljanje će ovisiti i o principijelnosti i pragmatičnosti, te o tome možemo li ostaviti ego po strani i udružiti se oko glavnog cilja, a to je da se smijeni Bandić i krene razmontiravanje sustava koji je uspostavio - analizira Petek.

Vladimir Ferdelji, nezavisni gradski zastupnik koji je u Klubu s HSLS-om i već ima iskustva u borbi s Bandićem, kaže kako ovo nikako nije Bandićev kraj i kako će daljnja njegova budućnost ovisiti o tri faktora: o zdravstvenom stanju, pravnom statusu i o građanima koji će procijeniti je li im ga dosta ili nije.

- Ne vjerujem da ćemo se dogovoriti oko jednog kandidata jer ima previše osobnih i stranačkih ambicija, tako da je to teško očekivati u prvom krugu, ali je moguće u drugom krugu. Treba biti pametan i u prvom krugu birati onoga tko može dobiti Bandića, a ne da nam se dogodi situacija kao na prošlim izborima da Sandra Švaljek, koja je jedina mogla pobijediti Bandića, ne prođe u drugi krug - kaže Ferdelji.

Zaključuje i kako nije baš sigurno da svi u oporbi žele smjenu Bandića, posebno ne dio SDP-a, koji je dužan Bandiću.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo