KORONA SLENG

TKO SU KORONIJALCI, A TKO KOVIDIOTI, ŠTO JE KORONAŠPEK, A ŠTO KORONARITA U samo dva mjeseca hrvatski postao bogatiji za neke sasvim nove riječi

 

Koronavirus nam je u samo nekoliko tjedana u živote unio korjenite promjene. Prigrlili smo, čini se, istočnjačke vrijednosti, pa svi jedni zbog drugih ostajemo doma, pozdravljamo se hinduskim “namasteom” umjesto poljupcima u obraze, a, ako je vjerovati društvenim mrežama, masovno pokušavamo pronaći svoj zen mahnitom meditacijom i jogom.

Pogođene su sve sfere naših života. Grudnjak je postao jedan od beskorisnijih komada odjeće, a i traperice se izvlače tek jednom tjedno, ako ste dovoljno sretni da je baš na vas pao red za stajanje u redu pred dućanom ili poštom.

Ako se vodimo starom narodnom izrekom, nakon ovoga se svi “mogu udati” jer su probudili svoje unutarnje chefove koji su godinama kuhaču prepuštali restoranima s dostavom. Lažna obećanja u stilu “popit ćemo kavu ovih dana” postala su suvišna i mutirala u “popit ćemo kavu kad ovo završi”. Jer, iako zvuči kao scena iz nekog nadrealnog showa, trenutno doista živimo u Hrvatskoj bez kafića.

Izravnavanje krivulje

Promijenio se neupitno i naš jezik. Iz mailova su nestali svi oni srdačni i lijepi pozdravi, a umjesto njih prije svojeg potpisa ubacujemo sintagme “ostanite zdravi” ili “ostanite sigurni”. Nije nam trebalo dugo da nam rječnici postanu dostojni onih kakve koriste pravi epidemiolozi, pa je malo onih koji danas ne znaju što su nulti pacijent, inkubacijsko razdoblje ili izravnavanje krivulje. Ipak, iako smo savladali “koronajezik”, još se događa da u izražavanju imamo određene dvojbe.

Kako bismo ih riješili, obratili smo se Željku Joziću, ravnatelju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Najprije smo ga zamolili da nam objasni distinkciju između pojmova “karantena” i “(samo)izolacija”, koji se ovih dana često miješaju. - Karantena i izolacija značenjski su slične riječi jer je svaka karantena ujedno i izolacija, ali svaka izolacija ne mora biti i karantena. Moramo znati da je karantena povijesnojezični naziv nastao u 14. st. (prvi put je primijenjena u Dubrovačkoj Republici 1377. godine), a označavao je ujedno i poseban prostor za smještaj izoliranih ljudi (stariji naziv je lazaret).

Karantena potječe od talijanske riječi quarantina, što znači 40 dana, jer je vrijeme izolacije trajalo upravo toliko. Karantena je bila prinudno, strogo zakonski propisano izoliranje ljudi prije ulaska u Grad (prema ondašnjoj odluci Velikoga vijeća Dubrovačke Republike) s namjerom sprečavanja unošenja raznih virusnih i bakterijskih bolesti.

Danas naziv karantena upotrebljavamo za izolaciju koju je nametnuo zakon ili državne institucije ili službe te je karantena zapravo stroža i beskompromisno kontrolirana izolacija cijelih mjesta, gradova ili čak država. Izolacija ili osamljivanje jest odvajanje jedinke ili skupine od ostale populacije kako ni na koji način ne bi djelovale jedna na drugu.

Razlika između karantene i izolacije možda se najbolje očituje u tome da ne postoje samokarantene, dočim je svakodnevnom postala riječ samoizolacija, što je odgovorni čin pojedinca koji sumnja na vlastitu zaraženost ili je u nju siguran – tumači nam Jozić.

Kolera i korona

Za opisivanje perioda u kojem živimo u medijima se već ustalio pojam “doba korone”. Često pričamo o dostavi u doba korone, treningu u doba korone, pa i o ljubavi u doba korone, što je iznimno očita referenca na kultno Marquezovo djelo “Ljubav u doba kolere”. - I kolera i korona imaju jednak broj slogova pa se sintagme “doba kolere” i “doba korone” ritmički gotovo potpuno podudaraju.

A da se prvi dio 2020. godine može slobodno nazvati dobom korone, u to nema nikakve sumnje – kaže nam Jozić, pa ga pitamo i pridonosi li korištenje toga termina svojevrsnoj romantizaciji vremena u kojem živimo. - Romantiziranje ovoga neuobičajenoga i neprirodnoga stanja vjerojatno je dobar način da ga se lakše prebrodi – kaže nam.

Kada se priča o “koronarnim” jezičnim dilemama, ovih je dana vrlo aktualno pitanje treba li koristiti sintagmu “socijalna distanca” ili je pak prikladniji izraz “fizička udaljenost”. - Naziv socijalna distanca naglo se proširio iako je to doslovno preslikan engleski jezični model.

U hrvatskome je bolje udaljenost umjesto distanca, a socijalni zapravo znači društveni (engleski social i hrvatski socijalni lažni su prijatelji). Mislim da je svakako bolji izraz fizička udaljenost jer je naglasak zapravo na fizičkoj, tjelesnoj udaljenosti, koja je sad itekako poželjna, dok je društvena udaljenost zapravo nepoželjna, pogotovo u ovo vrijeme suženih fizičkih kontakata. Naime, trebamo biti svjesni da bez obzira na fizičku udaljenost, možemo biti društveno bliski uz pomoć društvenih medija – objašnjava Jozić.

Na sličnom tragu je i pitanje je li u redu koristiti sintagmu “imunitet krda”, već prilično ustaljenu u novom diskursu. - “Imunitet krda” žargonski je izraz. Kad se taj izraz pojavljuje u novinama, uglavnom se nalazi pod navodnicima ili mu prethodi kratica “tzv.” U neutralnome stilu i znanstvenome nazivlju bolje je upotrijebiti naziv kolektivni imunitet – savjetuje nam.

Jedna od lako uočljivih pogreški prilikom pisanja je imenovanje novog virusa kao korona virusa. Njegovo ime je složenica koja se treba pisati spojeno. - Naziv koronavirus (mn. koronavirusi) u hrvatskome je nastao pravopisnom i morfološkom prilagodbom engleskoga i latinskoga naziva, tj. složenice coronavirus.

Prvi dio naziva, korona, dolazi od latinske riječi corona (kruna) jer pod mikroskopom taj virus ima oblik bodljikave krune, tako da u doslovnome prijevodu coronavirus znači ‘krunski virus’.

Pisanje naziva koronavirus kao složenice u skladu je s uobičajenim načinom pisanja svih naziva za vrste/skupine/porodice virusa prema latinskome, pa se na jednak način, kao složenice, zapisuju i druge vrste virusa: (alfavirus, mn. alfavirusi; bokavirus, mn. bokavirusi; ebolavirus, mn. ebolavirusi; rotavirus, mn. rotavirusi, spumavirus, mn. spumavirusi itd.) Analogijom prema koronavirus, i druge imeničke novotvorenice sa sastavnicom korona - pišu se sastavljeno (koronafobija, koronakriza, koronamjere...) - kaže Jozić.

Medijsko izražavanje

Upućuje nas i kako se izraziti kada želimo reći da neka osoba u svojem organizmu ima virus. - Ljudi ne mogu oboljeti od virusa nego se njime mogu zaraziti, a obolijevaju od bolesti. U medijskim se izvještajima katkad govori o broju zaraženih, katkad o broju oboljelih. Oboje je u redu, ali nije pravilno reći da je netko obolio od koronavirusa. Možemo reći da su zaraženi koronavirusom, a da su oboljeli od koronavirusne bolesti ili od bolesti COVID-19 – objašnjava. No, upiti raznih vrsta i dalje često stižu.

- Najčešće nas pitaju kako sklanjati službeni naziv bolesti COVID-19. Idealno bi bilo ispred naziva bolesti staviti riječ bolest i samo nju sklanjati, npr. došlo je do širenja bolesti COVID-19. Ako bi zbog kojega razloga bilo nužno sklanjati samu pokratu, onda bi bilo dobro govoriti o COVID-u ili COVID-u 19. Također, pojavilo se nekoliko naziva u kojima se nalazi sastavnica drive-in, npr. drive-in dijagnostika, drive-in sustav, drive-in testiranje, drive-in uzorkovanje. Najskloniji smo tomu da to zamijenimo izrazom provozni: provozna dijagnostika, provozno uzorkovanje - preporuča.

Tko je kovidaš, a tko koronaš i u čemu je razlika

Naš kolega Tomislav Čadež tako je nedavno predložio uvođenje dva pojma - koronaš, za osobu koja ima virus, te kovidaš, za osobu koja ima i virus i njegove simptome. - Izvedenice sa sufiksom -aš najčešće označuju čovjeka koji je nositelj koje osobine (npr. cvikeraš, kompleksaš, milijunaš).

Te izvedenice obuhvaćaju i izvedenice koje označuju bolesnike (čiraš, sidaš, šećeraš). Međutim, takve imenice uvijek pripadaju žargonu, a ne službenomu nazivlju. To se ne odnosi na sportaše (nogometaš, rukometaš, košarkaš).

Kad bismo željeli u žargonu razlikovati osobu koja ima virus (a nema nužno simptome) od osobe koja ima i virus i simptome, mogli bismo govoriti o koronašu i kovidašu - kaže Jozić. On je, priča, generalno zadovoljan kako su se mediji i javnost jezično prilagodili novonastaloj situaciji.

KORONA-RJEČNIK

efefica – Zaštitna maska FFP3

igrati se Pacmana – Izbjegavati ljude u supermarketu kako bi se održala propisana udaljenost između osoba

karantini – Martini u karanteni

karanteenovi – Tinejdžeri u karanteni

koronabeba – Dijete rođeno u doba korone

koronarita – Margarita u izolaciji.

koronahumor – Memeovi koji kruže društvenim mrežama i aplikacijama za komunikaciju poput Messengera i WhatsAppa, a kojima je tema život u izolaciji za vrijeme korone

koronaš – Osoba pozitivna na koronavirus

kovidaš – Osoba pozitivna na koronavirus koja ima i simptome bolesti COVID-19

korona party – Okupljanje u vrijeme zaštitnih mjera radi druženja i zabave. Može se odvijati bilo gdje – na parkiralištu, u parku, pred dućanom, kod benzinske crpke. Korona party mogu napraviti već dvije osobe, no ako ih je više od pet, onda se radi o ilegalnom partyju.

Ovih dana zbog recentnih događaja internetom kruži šala da, bez obzira koliko osoba okupljate, svoj korona party možete učiniti legalnim ako na njega ponesete križ

koronijalci – Milenijalci u doba korone

koronašpek - Sočne kobase, vrhunski sirevi, meki pereci i nadaleko poznate šnicle te nezaobilazna krigla piva kojom sve treba zaliti Nijemcima su u izolaciji očito počeli stvarati probleme, pa su osmislili ovaj pojam, u originalu “coronaspeck”. Ova novotvorenica odnosi se na višak kilograma skupljen u doba korone

kovidiot - Osoba koja se ne pridržava mjera prevencije od koronavirusa te dovodi sebe i druge u rizik od zaraze

mjere - (uvijek u pluralu) Restriktivne mjere za suzbijanje koronavirusa. Do prije dva mjeseca prva asocijacija na ovu riječ bila je nešto drugo, ali sada je najčešće koristimo u ovom kontekstu (“Bogzna koliko će još trajati mjere” ili “Što misliš, kada će smanjiti mjere?”)

pandemanija – Manija uzrokovana pandemijom. Osoba koja je stvara je pandemanijak

relaksacija – Odnosi se na popuštanje mjera, a ne opuštanje tijela i duha u wellnesu ili uz čašu dobrog vina

skuhati masku – Prokuhati platnenu zaštitnu masku radi dezinfekcije.

stožer – Misli se isključivo na Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske (npr. “Jesi li pratio, što kaže stožer? Koliko je novooboljelih?”).

žarište – primarno značenja više nije “fokus”, nego mjesto (grad, institucija) s povećanim brojem zaraženih koronavirusom

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. rujan 2022 02:56