U novoj Vladi Andreja Plenkovića naći će se, prema najavama, nekoliko ministara koji široj javnosti možda nisu pretjerano poznati. Nikolina Brnjac trebala bi postati nova ministrica turizma, sporta i mladih, Boris Milošević bit će potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava, dok će Nataša Tramišak, kako se najavljuje, preuzeti ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
Nikolina Brnjac: Državna tajnica u MVP-u koja se u HDZ učlanila kad ga je preuzeo Plenković
Ministarstvo turizma, mladih i sporta trebala bi preuzeti Nikolina Brnjac koja je u proteklom mandatu sjedila u dva ministarstva, prvo je bila državna tajnica za promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a u srpnju 2019. imenovana je državnom tajnicom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije Nikolina Brnjac obnašala je i dužnost delegirane ministrice, predstavljajući Vijeće Europske unije u Europskom parlamentu.
Na temu predsjedanje Vijećem EU-a nedavno je u Novom listu rekla da je “Hrvatska usprkos svim nedaćama još jednom pokazala da je najbolja kad je najteže i uspješno se prilagodila novonastaloj situaciji”.
“Već smo 28. siječnja prepoznali ozbiljnost situacije i aktivirali razmjenu informacija s relevantnim dionicima u EU putem mehanizma Integriranog političkog odgovora na krizu (IPCR). Također, kako bismo osigurali kontinuitet rada i donošenja odluka u Vijeću, dogovorili smo privremeno odstupanje od poslovnika Vijeća, koje su njemački kolege odlučili zadržati najmanje do 10. srpnja. Najvećim uspjehom ipak smatram činjenicu da smo omogućili ministrima u svim formacijama Vijeća redovne sastanke putem videokonferencija”, izjavila je Brnjac u lipnju za Novi list.
Iako je na početku mandata prošle Vlade u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture imala dobru suradnju s ministrom Olegom Butkovićem, poslije se taj odnos narušio te je prešla u Ministarstvo vanjskih poslova. Nikolina Brnjac rođena je 11. srpnja 1978. u Karlovcu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju.
Diplomirala je i doktorirala na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Akademski stupanj doktora znanosti stekla je 2009. obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom “Identifikacija relevantnih kriterija za definiranje mreže intermodalnih terminala“.
Kao izvanredna profesorica bila je voditeljica Katedre za intermodalni transport te je sudjelovala kao predavačica u izvođenju nastave na Chalmers University of Technology, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu itd.
U HDZ se učlanila 2016., kad je stranku preuzeo Andrej Plenković, te slovi kao njegov kadar. Aktivno je bila uključena u kampanju za parlamentarne izbore u rujnu 2016. te je sudjelovala u radu raznih HDZ-ovih odbora.
Na listi HDZ-a sudjelovala je na izborima za Europski parlament održanim 26. svibnja 2019. te na izborima za Hrvatski sabor održanim 5. srpnja 2020.
U imovinskoj kartici Brnjac je prijavila kredit u visini od 154 tisuće eura te vlasništvo nad stanom u Zagrebu od 81 četvornog metra kupljenim zaduženjem kod banke, dok njezin suprug također posjeduje stan od 51 četvornog metra, koji je stekao darovnim ugovorom.
Par posjeduje i brod, a Jutarnji list je 2019. godine pisao da je Brnjac bila prijavljena Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa jer nije prijavila gliser Jeanneau Leader 805 iz 2000. godine, koji je u vlasništvu njezina supruga. Ali je zato tada navela da posjeduje brod Damor 700 iz 2008. vrijedan 260.000 kuna. Ispalo je, prema riječima Brnjac, da se radi ipak samo o tome da nije promijenila podatke nakon što je suprug prodao stari i kupio novi gliser.
“Riječ je o mojoj pogreški. Moj suprug nema dva broda. Brod koji je naveden u imovinskoj kartici (Damor 700) lani je prodan i za isti iznos, 260.000 kuna, kupljen je gliser (Jeanneau Leader 805) koji nije naveden u kartici. Ispričavam se, jednostavno sam zaboravila zamjenu broda navesti u kartici. Iz računa o kupoprodaji lako se može provjeriti da je riječ o brodovima identične vrijednosti”, izjavila je tada za Jutarnji list.
Boris Milošević: Pupovčev nasljednik na čelu SNV-a, bio je pomoćnik ministra uprave u dva mandata
Iako je u igri za potpredsjednicu Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava bila i profesorica s Pravnog fakulteta Snježana Vasiljević, ekspertica za europsko pravo, predstavnici nacionalnih manjina na čelu sa SDSS-om odlučili su se ipak za “političko rješenje” - za Borisa Miloševića.
Rođen je 1974. u Šibeniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Pravni fakultet završio je u Rijeci, a kasnije na Pravnom fakultetu u Zagrebu upisuje postdiplomski studij iz javnog prava i uprave. Prije ozbiljne političke karijere bio je vježbenik na Općinskom sudu u Benkovcu, radio je i kao tajnik Općine Kistanje, a nakon trajnog preseljenja u Zagreb radio je i kao pravni savjetnik u Srpskom narodnom vijeću.
Početkom 2012. počinje njegova ozbiljna politička karijera - postaje pomoćnik ministra uprave i šef Uprave za politički sustav i lokalnu (regionalnu) samoupravu. Na izborima 2016. godine izabran je za saborskog zastupnika, te postaje predsjednik Kluba zastupnika SDSS-a. U srpnju 2019. postaje predsjednik Srpskog narodnog vijeća - najutjecajnijeg društva srpske zajednice u Hrvatskoj, a na tu funkciju dolazi nakon Milorada Pupovca koji je 22 godine vodio SNV.
Zašto je na koncu umjesto profesorice Vasiljević za budućeg potpredsjednika Vlade izabran Milošević, odnosno zašto su se u SDSS-u odlučlili za “političko rješenje”, objasnio je šef stranke Milorad Pupovac.
- Bio je pomoćnik ministra uprave u dva mandata te predsjednik Kluba SDSS-a u proteklom sazivu Sabora i opredjeljenje je da je u ovoj fazi potrebno dati priliku čovjeku koji ima više političkog iskustva, veću političku težinu i osvojen saborski mandat - rekao je Pupovac.
Što misle o novom potpredsjedniku Vlade i kako su s njim surađivali, pitali smo jučer njegove bivše šefove - Arsena Bauka i Dubravku Jurlinu Alibegović.
- Kolega Milošević bio je jedan odmjeren, a sada već možemo reći i iskusan političar. U Ministarstvu uprave bio mi je dobar suradnik. Drago mi je što će biti potpredsjednik Vlade, iako bih volio da je potpredsjednik naše, a ne HDZ-ove Vlade. Pitanje je koliko će Milošević kao potpredsjednik imati autonomije i koliko će se moći suprotstaviti nekim stvarima koje HDZ bude gurao. Primjerice, zanima me kako će glasati ako se na Vladi nađe interpelacija o pokliču “Za dom spremni” - hoće li glasati kao i HDZ, hoće li biti protiv ili će možda otići u WC kada se na Vladi o tome bude izjašnjavalo. Nadam se da u takvim i sličnim slučajevima Milošević neće morati često u WC, da će imati svoj stav koji će javno braniti - kaže Arsen Bauk, ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića.
Nakon parlamentarnih izbora 2015. Vladu formiraju HDZ i Most, a za ministricu uprave dolazi osoba bez političkog, ali s velikim stručnim iskustvom u području javne uprave, regionalne i lokalne samouprave, tadašnja ravnateljica Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović. Kako to da je Milošević “preživio” smjenu vlasti, zašto ga je zadržala na mjestu pomoćnika i kako je s njim surađivala?
- Miloševića je za pomoćnika ministra izabrao moj prethodnik Arsen Bauk. Kada ministri preuzimaju dužnost, obično već imaju ekipu koju sa sobom dovode na pozicije zamjenika, odnosno državnih tajnika, te pomoćnika ministra. Ja sam, pak, najbliže suradnike izabrala nakon razgovora sa svim Baukovim pomoćnicima i osobama koje sam zatekla u Ministarstvu uprave. Kada s nekim ozbiljno razgovarate, već nakon nekoliko minuta vidite je li ta osoba stručna, pametna, konstruktivna i ima li volje za ozbiljan rad u resoru. Kolega Boris Milošević pokazao se izvrsnim suradnikom - kaže Jurlina Alibegović.
Nataša Tramišak: Pasionirana trkačica koja bdije nad svakim projektom EU za koji je zadužena
Otkako je 2008. godine diplomirala na Pravnom fakultetu u Osijeku, Nataša Tramišak (38), kandidatkinja za novu ministricu regionalnog razvoja i fondova EU, svoju je profesionalnu karijeru usmjerila baš u ova dva sektora kroz koja uspješno “plovi” već više od 10 godina.
Doduše, prva poslovna iskustva stekla je u GPP-u Osijek, a onda je na lokalnim izborima 2009. izabrana za zamjenicu načelnika Općine Antunovac Ivana Anušića. Tada kao kandidati HSP-a, Anušić i Tramišak dobili su povjerenje gotovo 70 posto mještana te općine naslonjene na Osijek. Uvidjevši da se iz pretpristupnih fondova može povući novac potreban za razvoj općine, Tramišak kreće sa stjecanjem novih znanja i referenci pohađajući brojne seminare o regionalnoj politici i financiranju u EU i stjecanjem potrebnih certifikata, što i danas radi. Od veljače 2012. na čelu je LAG-a Vuka-Dunav koji okuplja osam općina, čije je osnivanje i inicirala.
U siječnju 2016. postaje direktorica Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac - RODA, na čijem je čelu i danas kao volonterka, a s obzirom na to da je profesionalno zaposlena u Osječko-baranjskoj županiji na funkciji pročelnice Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove EU. Iz ovoga se može zaključiti da je Tramišak i svoj politički i profesionalni put vezala uz Ivana Anušića, s kojim je po izlasku iz HSP-a te nakon kraćeg neovisnog političkog egizistiranja prešla u HDZ. Nakon što je izabran za osječko-baranjskog župana, Anušić joj je povjerio možda i ključan resor znajući što od nje može dobiti u povlačenju novca iz Bruxellesa s obzirom na prethodne uspjehe u Antunovcu. Od osoba koje su s njom surađivale ili još surađuju doznajemo da je riječ o pravoj stručnjakinji te iznimnoj radoholičarki, koja većinu svog vremena daje poslu, a što joj bitno olakšava i činjenica da je još neudana. No, kako puno radi, takav ritam i požrtvovnost očekuje i od najbližih suradnika.
- Ona ništa ne prepušta slučaju. Kada se provodila energetska obnova 54 javne zgrade u županiji, obilazila je gradilišta gotovo svakodnevno, često i vikendima kako bi se osobno uvjerila u to poštuju li se rokovi - kaže nam jedan njezin suradnik u Županiji.
Posebno je, pak, ponosna na izgradnju Poduzetničkog inkubatora i akceleratora u Općini Antunovac vrijednog 21,4 milijuna kuna za koji je 94 posto sredstava povučeno iz Bruxellesa. Inače, u sedam godina njezina upravljanja fondovima EU u Općini Antunovac realizirano je 50-ak različitih projekta vrijednih oko 100 milijuna kuna. Među njima su i projekti izgradnje biciklističkih staza, odnosno infrastrukture u Gospodarskoj zoni Antunovac, jednoj od najvećih na istoku Hrvatske.
Kad je riječ o županiji, u već spomenutu energetsku obnovu 53 javne zgrade uloženo je 178,9 milijuna kuna, a u pripremi za sljedeće programsko razdoblje su projekti vrijedni 3 milijarde kuna. Među njima se izdvajaju novi KBC Osijek, Gospodarski centar Osijek... U Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji nadaju se da će Tramišak te projekte koordinirati s pozicije ministrice. Smatraju da ona svojim dosadašnjim postignućima ima sve potrebne reference, koje nisu ništa slabije od onih, primjerice, bivše ministrice Gabrijele Žalac, za ovu važnu funkciju.
Ako je Plenković izabere, bit će treća osoba iz Osijeka koja je u neovisnoj Hrvatskoj obavljala ministarsku funkciju. Prvi je bio HDZ-ovac Ivan Vekić, bivši ministar unutarnjih poslova, a drugi HNS-ovac Ivan Vrdoljak.
Tu treba još dodati i kako je profesor Branko Babac iz Osijeka bio ministar pravosuđa u prvoj Vladi RH nakon demokratskih izbora 1990. godine, a prije stjecanja hrvatske neovisnosti.
Privatni život ova 38-godišnjakinja, koja je prije preseljenja u Osijek živjela u roditeljskoj kući u Ivanovcu, pak, čuva “kao zmija noge”. U zadnje vrijeme ni na Instagramu se ne može vidjeti što radi, jer je profil ili zaključala ili ugasila.
Od bliskih suradnika smo doznali da joj se nije svidjelo što su pojedini portali njezine objave i fotografije prenosili s dozom “žutila” ističući pritom njezin fizički izgled, a što ne smatra prioritetom u odnosu na profesionalna postignuća. No, iz ranijih objava i tek ponekog medijskog istupa znamo da je pasionirana trkačica i da svaki trenutak slobodnog vremena koristi da istrči 5-6, pa i više kilometara.