Građani kojima su nekretnine stradale u potresima koji su 28. i 29. prosinca pogodili Banovinu, od ove subote mogu podnositi zahtjeve za obnovu. Kako će se i gdje podnositi zahtjevi, objasnio je Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar branitelja, koji je na čelu Stožera civilne zaštite u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe prouzročene potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.
Kako će to izgledati?
Od prvoga dana Stožer je sveobuhvatno pristupio kako zbrinjavanju i organizaciji prehrane ljudi, tako i drugim strateškim aktivnostima. Jedna od prvih takvih aktivnosti bila je izrada Geoinformacijskog sustava u koji su uneseni svi podaci, prikupljeni na terenu. U tom se sustavu vide sve aktivnosti svih službi koje su uključene u sanaciju posljedica potresa. U njemu su i svi podaci o svim objektima i oznakama o stupnju oštećenja, sve intervencije vatrogasaca, unose se i podaci znanstvenika koji su uključeni od pojave urušnih vrtača, procjepa i klizišta.
Dakle, država ima u digitalnom sve podatke o stanju Banovine nakon potresa, od nekretnina do svih promjena na tlu te o svim intervencijama. Kako će se krenuti u obnovu?
Paralelno se išlo na izradu sustava preko kojega će se podnositi i rješavati zahtjevi za obnovu. Svi koji rade u Stožeru su u suradnji sa Središnjim uredom za razvoj digitalnog društva pristupili povezivanju institucija kako bi se izbjeglo prekomjerno administriranje, odnosno kako bi se sve administrativne procedure maksimalno pojednostavnile I ubrzale, kako bi građanima taj postupak bio što lakši.
Sve institucije, njih devet, čiji su podaci potrebni za obnovu su umrežene, od gruntovnice, Ministarstva unutarnjih poslova, Porezne uprave do Ministarstva pravosuđa. S jednog mjesta se može pristupiti svim dokumentima, a cijeli je postupak maksimalno pojednostavljen.
Rekao bih da smo prvi put napravili ozbiljnu administrativnu giljotinu, u smislu da se od građana traže samo nužni podaci, a ne sve što razne administracije mogu same razmijeniti. Na taj smo način znatno smanjili broj priloga koji se trebaju dostaviti na zahtjev. Vodili smo se logikom da što veći teret stavimo na javnu upravu, a što manji na građane.
Kako će zahtjeve za obnovu podnositi ljudi u zabačenim selima koji se ne služe internetom, a nisu ni mobilni?
Upravo zato što dobro poznajemo teren i strukturu stanovništva, disperziranost i veliku udaljenost pojedinih mjesta, sve je organizirano tako da će država doći do njih putem mobilnih ureda. Najavit će se kada mobilni ured dolazi u selo. Raspored obilaska bit će objavljen i selo po selo će se obilaziti.
Građanima je dovoljno doći na punkt samo s osobnom iskaznicom. Unošenjem osobnih podataka podnositelja zahtjeva, službenici će imati pristup svim dokumentima koji su potrebni za obnovu, od podataka o vlasništvu do povijesnih dokumenata o njihovoj građevini. Službenik će im dati povratnicu s urudžbenim brojem zahtjeva.
Kako će se zahtjevi podnositi u većim mjestima?
U većim gradovima, Glini, Petrinji, Sisku otvaraju se ispostave Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u koje će se također moći doći samo s osobnom iskaznicom i podnijeti isti takav zahtjev. Službenici koji obrađuju zahtjev također im daju povratnicu i urudžbeni broj.
Može li se izbjeći odlazak u urede?
Može. Treći način podnošenja zahtjeva je da se sa stranica Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine otisne obrazac, popuni se i pošalje poštom u Ministarstvo. Četvrti način je popunjavanje e-obrasca u elektroničkom obliku i slanje.
Je li određen rok u kojem će se zaprimati zahtjevi?
Za Zagreb je taj rok bio 30. lipnja 2021. Vlada ga je produljila i on je jedinstven za sva potresom pogođena područja do kraja ove godine. Smatram da je taj rok više nego dovoljan da svi kojima su objekti oštećeni podnesu zahtjeve za obnovu.
Jesu li moguće manipulacije da netko, primjerice, prijavi veći stupanj oštećenja objekta i osigura si time potpuno novu kuću?
Nisu. Manipulacije su onemogućene već spomenutim Geoinformacijskim sustavom u kojemu su svi podaci o objektima. Čim se podnese zahtjev za obnovom, vidi se kojoj skupini pripada, je li crveni, žuti ili zeleni. Znajući za mogućnosti malverzacija, te da se one izbjegnu, pristupilo se izradi toga sustava. On će biti dragocjen i kasnije tijekom obnove jer će se izbjeći nesporazumi i bilo kakve zloporabe.
Što će biti s kućama onih građana koje su na zemljištima koja propadaju, otvaraju se rupe, izvire voda?
Nasreću, riječ je o uskom području. U pitanju je dio naselja u općini Kukuruzari te dio prigradskog naselja u Petrinji, a vezano za urušne vrtače i likvefakciju. Procjepi su uglavnom na poljoprivrednim zemljištima. Urušne vrtače ili sufozije detaljno će se istražiti. Trenutačno je zbog njih ugroženo pet kuća. Ipak, ispitat će se tlo zbog sigurnosti gradnje na te dvije lokacije. Struka kaže da će za šest mjeseci, kad se stabilizira tlo, biti sigurniji u procjene o sigurnosti gradnje.