Mesna industrija BEK iz Zrenjanina u Vojvodini postala je prva srbijanska firma koja je zatražila zaštitu od diskriminacije u Hrvatskoj pred Odborom Ujedinjenih naroda za prava čovjeka u Ženevi.
Zrenjaninski BEK osnovan je 1956. godine i u bivšoj je državi poslovao u sklopu Kombinata “Servo Mihalj”. Nekad je zapošljavao i do 1000 radnika, ali je 2006. uslijedila sumnjiva privatizacija, a zatim loše poslovanje, dugotrajna blokada računa i stečaj, tako da je tvrtka klinički mrtva.
Izgubili spor
Kako je izjavio pravni zastupnik Zoran Ristić, BEK-u je Hrvatska oduzela imovinu koja je u vlasništvu ove tvrtke od 1958. godine i koja je bila upisana u zemljišnim knjigama. Imovina je oduzeta 1992. i danas je koristi druga firma, ali se vodi na Hrvatsku, a BEK je izgubio spor pred hrvatskim pravosuđem, i sada u Srbiji optužuju da Hrvatska tretira građane i firme kao podanike prvog i drugog reda. Zato su se odlučili obratiti Ujedinjenim narodima, preciznije Odboru za prava čovjeka zbog, navodnog, “kršenja prava na imovinu”. Odbor za prava čovjeka ne presuđuje, nego izdaje preporuke kroz rezolucije i zaključke, dajući određenoj zemlji rok da otkloni povredu ljudskih prava, a ako država ne ispravi grešku, njezin slučaj razmatra Savjet sigurnosti UN-a.
Nedavno je 28 tvrtki iz Srbije i BiH osnovalo udruženje Oduzeta imovina, nakon čega su uputili pisma institucijama EU i UN-a, kao i nevladinim organizacijama koja se bave ljudskim pravima, u kojima optužuju Hrvatsku.
U stvarnosti, razlog zbog kojega iz Srbije prijete UN-om je taj što je Europski sud za ljudska prava iz Strasbourga odbacio srpske tužbe za povratak imovine koja se nalazi u Hrvatskoj. Isto tako i hrvatski sudovi bez izuzetaka odbacuju srpske zahtjeve za povratkom imovine ili financijskom odštetom.
Bilateralni ugovor
Početkom ove godine, 30. siječnja, Europski sud za ljudska prava odbacio je tužbu srpske tvrtke Mladost Turist koja je godinama pokušavala u svoje vlasništvo vratiti zemljište u Tisnom, gdje se danas nalazi škola V. Kaleba, a nekad je bilo dječje odmaralište Beograd. Prema odluci Europskog suda za ljudska prava, Ugovor o pitanjima sukcesije, točnije njegov aneks G, pravilno se primjenjuje na hrvatskim sudovima jer spomenuti aneks pojedinim fizičkim i pravnim osobama ne daje pravnu osnovu za povrat njihove prijeratne imovine, nego da će takav povrat eventualno biti moguć tek kada bude sklopljen dodatni bilateralni ugovor između Hrvatske i Srbije, kojim bi se konkretizirale odredbe aneksa G. Budući da ugovor nikada nije sklopljen, Europski sud je potvrdio presude koje se donose na hrvatskim sudovima, što je izazvalo revolt u Beogradu.
Ugovor o sukcesiji republika nasljednica SFRJ sklopljen je u Beču i sastoji se od sedam aneksa, a aneks G odnosi se na privatno vlasništvo i stečena prava. Prema podacima Direkcije za imovinu Srbije, tamošnje tvrtke od Hrvatske potražuju povrat vlasništva od 1,8 milijardi eura, a s druge strane, oko 150 hrvatskih tvrtki u Srbiji traži povrat imovine, čija je vrijednost procijenjena na 800 milijuna eura. No, kako nema bilateralnog međudržavnog ugovora, nema ni povrata imovine.
Prošle je jeseni šef srbijanske grupe za sukcesiju imovine SFRJ Oliver Antić zatražio reviziju ugovora o pitanjima sukcesije i također optužio Hrvatsku da Srbiji ne vraća imovinu. Budući da ne mogu pobijediti na sudovima, u Srbiji su problem sukcesije odlučili pokušati prebaciti na međunarodnu političku scenu.