RAZLOZI ZA I PROTIV

Treba li doista predsjednika birati u Saboru, onako kako je to predlagao sam Milanović

Nakon deset Milanovićevih mjeseci na predsjedničkoj funkciji stigla je inicijativa kojom se predlaže smanjenje njegovih ovlasti
Zoran Milanović
 Bruno Konjevic/CROPIX

Ne vidim više smisao te dužnosti. Mislim da je došlo vrijeme da se predsjednik bira u parlamentu, za što je potrebna dvotrećinska većina i izmjena Ustava. Iskustvo mi govori da birati nekoga na izborima nema smisla kad predsjednik nema neke ovlasti, i ne treba ih imati. Ne vidim se kao kandidat za direktno izabranog predsjednika Republike jer to nema smisla - tako je govorio Zoran Milanović prije pet godina u jednoj televizijskoj emisiji, a isto je mišljenje imao i 2011., kad je postao predsjednik Vlade. Danas je Milanović direktno izabrani predsjednik Republike. Prije 10 mjeseci stupio je na dužnost.

"Predsjednik s karakterom" koji se u svom inauguralnom govoru obvezao da će biti pravobranitelj naroda u državi koja po njemu mora biti "kuća za sve", u 10 mjeseci mandata pokazao je svoj karakter. Nije se libio uvreda na račun različitih društvenih aktera, od pripadnika najviše razine vlasti, do istaknutih ljevičara, medija, nevladinih udruga, sudaca i institucija. Zanimljivo, nije napadao desnu oporbu, ni Most, ni Miroslava Škoru, čak ih je i branio od premijerovih nasrtaja, a nije kritizirao niti dugogodišnjeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Često je mijenjao stavove, od toga da je korona poput gripe, do toga da će se prvi cijepiti. Kao vrhovni zapovjednik vojske javno se zauzeo da treba kupiti američke borbene zrakoplove direktno od vlade SAD-a, unatoč raspisanom natječaju, iako je rekao da će podržati svaku odluku koju Vlada donese. S premijerom Andrejem Plenkovićem, za kojeg je prvo rekao da će mu biti najbolji prijatelj, dva mjeseca se uporno svađao, sazivale su se izvanredne konferencije za medije s jedne i druge strane na kojima smo slušali tračeve i vrijeđanja između predsjednika i premijera u vrijeme najgore epidemije s koronavirusom.

Javnost, izmučena dugotrajnom zdravstvenom krizom, sve je to s gađenjem promatrala. Sukobi su eskalirali nakon uhićenja tadašnjeg predsjednika Uprave Janafa Dragana Kovačevića, a javnost je doznala da su u njegov neformalni klub u Slovenskoj dolazili Vladini dužnosnici, suci, ali i predsjednik Republike. Nakon izbijanja afere Milanović je kritizirao istražne radnje. Izjave su mu bile nedosljedne, od toga da je bio jednom u klubu, da bi na kraju ispalo da je bio više puta, govorio je kako je premijer morao znati što se događa, a sam je vjerojatno bio nezadovoljan što je mogao upasti u mjere tajnog praćenja, a da ga o tome nitko nije obavijestio. Na vanjskopolitičkom planu potpuno je odbacio inicijativu Tri mora koju je zdušno promovirala njegova prethodnica i pokušao okrenuti priču na što bolje odnose s Austrijom i Slovenijom, pa je tako posjetio te dvije zemlje i održava kontakte s kolegama predsjednicima, a bio je i u posjetu Njemačkoj. Desnici se umilio svojom čvrstom politikom prema Bosni i Hercegovini i stavom da Hrvati trebaju birati svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu, kao i razmišljanjima da bez ravnopravnosti Hrvata u BiH nema niti građanske države.

"Prvo sapun, a onda parfem", tom je izjavom zapalio bošnjački dio vlasti u BiH, a zbog odlikovanja postrojbe HVO-a na čijem je čelu bio optuženik za ratne zločine naljutio je lijevi dio scene u Hrvatskoj. U Zagrebu je srdačno primio ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, a izvrijeđao američkog državnog tajnika Mikea Pompea.

Savjetnikova inicijativa

Odbio je izvršiti i jednu od svojih ustavnih ovlasti, da predstavlja Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, pa je tako Hrvatsku u Europskom vijeću, umjesto premijera koji je bio u izolaciji zbog zaraze covidom-19, predstavljao slovenski premijer Janez Janša. Milanovićev argument bio je da se tamo neće raspravljati o pitanjima iz njegovih ustavnih ovlasti, iako je osim o epidemiji, fondovima EU i gospodarstvu nakon krize, bilo govora i o terorističkim napadima te klimatskim promjenama, koje upravo on želi staviti u prvi plan osnivanjem savjeta za klimu, te odlaskom na Austrian World Summit o energetskoj tranziciji i prilagodbi klimatskim promjenama. Mnogi domaći analitičari Milanovićeve poteze, od toga da se odlučio za skromnu inauguraciju, preko toga da je odbio doći na konstituirajuću sjednicu Sabora, do toga da ne želi ići na sjednice Europskog vijeća, vide kao njegov pokušaj da predsjedničku ulogu svede na one ustavne ovlasti koje ima, umanjujući ulogu šefa država i svodeći je na protokolarne dužnosti, za što se zalagao dugi niz godina, dok drugi to vide samo kao još jednu ne baš lijepu njegovu osobinu.

- Njegov neodlazak u Bruxelles, za što je rekao da mu ustavne ovlasti ne dopuštaju da tamo predstavlja Hrvatsku, nova je interpretacija Ustava kao pokriće za lijenost. To su razotkrili i njegovi zagovornici koji su rekli da ne može on biti čovjek koji nosi poruke Vlade, a radilo se o značajnom trenutku kad je trebalo pokazati da Poljska i Mađarska ne mogu narušiti vrijednosti Europske unije i bilo je važno ne dati na važnosti Janši koji ih podržava. On se ponaša tako da širi krug onih koji su voljni svesti funkciju predsjednika na čisto protokolarne ovlasti - smatra Žarko Puhovski, filozof i politički analitičar koji je isto bio žrtva verbalnog napada predsjednika Republike.

Upravo se o promjeni načina izbora predsjednika te smanjenju njegovih ovlasti ponovno raspravlja u javnosti nakon što je s takvom inicijativom u Jutarnjem listu u petak izašao jedan od tvoraca hrvatskog Ustava i doajen hrvatske politike Vladimir Šeks. "Đelat hrvatskog pravosuđa", kako ga je nazvao Milanović, za tako nešto se nije zalagao dok je na čelu države bila Kolinda Grabar-Kitarović, štoviše bio je i njezin posebni savjetnik. Šeks bi tu funkciju sveo na protokolarnu dužnost bez ustavne obveze da s premijerom sukreira vanjsku politiku i brine za redovito i usklađeno djelovanje i stabilnost državne vlasti. Prvi prijedlog da se na takav način bira predsjednik još 2004. iznijeli su Smiljko Sokol i Žarko Puhovski, a tijekom svih ovih godina bilo je više javnih rasprava i inicijativa da do toga i dođe, ali kako je potrebna dvotrećinska većina za promjenu Ustava, HDZ i SDP se nikad o tome nisu dogovorili, jasno iz čisto političkih razloga, ovisno čiji je kandidat na Pantovčaku.

Tako je Milanović 2015. govorio da predsjednika treba birati u parlamentu, a tadašnji predsjednik HDZ-a mu je odgovorio da može, nakon Kolindina drugog mandata.

- S jedne strane, Milanović je na početku dosljedno i smišljeno radio na umanjivanju značaja uloge predsjednika, u konceptu s jednog demokratskog antiautoritativnog stajališta, a s druge je strane nakon nekoliko mjeseci to pretvorio u jednu vrstu smušenog skandaliziranja. Umanjivanje uloge predsjednika na početku mi je djelovalo prihvatljivo zbog te skromne inauguracije pa nadalje, ali poslije se to pretvorilo u ispade, što je također djelovalo na umanjivanje uloge predsjednika, ali na jedan nezdrav način - kaže Puhovski. Kad je riječ o vanjskoj politici, politici prema Haaškom sudu i BiH, Puhovski kaže kako su njegovi stavovi djelovali tako da se jedan nezanemariv dio njegovih birača počeo pitati zašto su za njega glasali.

- U nekoliko se navrata ponašao kao nezakoniti politički sin Franje Tuđmana, počeo je igrati na kartu suverenizma i u tom konceptu dobio je značajne simpatije radikalne desnice u situaciji kada je na čelu HDZ-a Andrej Plenković. Kako bi on sad reagirao na inicijativu da se idući predsjednik bira u Saboru, ne znam, vjerojatno negativno jer je trenutno na toj populističkoj, suverenističkoj poziciji - komentira Puhovski. Za izbor predsjednika u Saboru, osim Milanovića, zalagao se i njegov trenutačni predstojnik Ureda Orsat Miljenić, mnogi SDP-ovci, poput Arsena Bauka bili su za to, kao i sam aktualni predsjednik SDP-a Peđa Grbin. Grbin smatra kako Milanović treba biti zadnji direktno izabrani predsjednik te da bi trebao on sam inicirati ustavne promjene.

- Za Hrvatsku bi to bilo dobro. Ključan je cirkus koji se stvara od svake predsjedničke kampanje, jer niz je kandidata, a Kolinda Grabar-Kitarović u tome je prednjačila, obećavao brda i doline, znajući da to, zbog ustavnog položaja, ne može ostvariti. Milanovićeva bi kandidatura doista imala smisla samo pod uvjetom da odmah najavi da bi kao predsjednik pokrenuo proceduru ustavnog redizajna te dužnosti. Ne doživljavam ga, inače, spojivim s tom ceremonijalnom i protokolarnom dužnošću - tako je Grbin govorio u intervjuu Novom listu u travnju prošle godine.

Arsen Bauk kaže kako je nekadašnji SDP-ov savjet izradio dokument ustavnih promjena prema kojima bi se smanjile ovlasti predsjedniku i on bi se birao u parlamentu, ali da to na kraju nikada nije prošlo viša stranačka tijela.

- To je bila Milanovićeva ideja još 2011. Činjenica je da građani u velikom broju podržavaju direktan izbor i svatko tko bi izašao s takvim promjenama riskirao bi ozbiljnu javnu kritiku da bi se predsjednik birao u nekim centralnim komitetima, odnosno središnjicama stranaka, umjesto da ga biraju građani. Mislim da će i dalje ostati ovakav način izbora iako svakih pet godina uzrokuje određene tenzije i malo nam pokvari božićne blagdane - kaže Bauk, koji je uvjeren da će takve ideje i dalje ostati samo na akademskoj raspravi.

Zajednički nazivnik

SDP je, dodaje, u zadnje vrijeme komunicirao da eventualne ustavne promjene moraju ići po principu "najmanjeg zajedničkog nazivnika", odnosno da se ne dira ono oko čega se ne mogu složiti.

- Sigurno će biti onih koji bi se promjenama žestoko protivili. Na tome onda ne treba inzistirati. Rasprava je uvijek korisna, ali sam skeptičan da bi se to moglo mijenjati jer nitko neće ići protiv volje većine građana - kaže Bauk. Upozorava i da bi se moglo dogoditi da predsjednik biran u Saboru ne bi bio toliko neovisan, koliko jest kad ima legitimitet milijuna birača.

- To vidimo i po sadašnjem predsjedniku koji utječe na javno mnijenje i potpuno je samostalan u svom djelovanju - smatra Bauk.

Potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić kaže kako su sad fokusirani na lokalne izbore i da to nije tema u stranci, ali da taj model, uz promjenu cijelog izbornog sustava i pravednije izborne jedinice, ne treba odbaciti.

image
Siniša Hajdaš Dončić
Zeljko Puhovski/CROPIX

- Osobno nisam nesklon tome da se uz jasno utvrđena pravila i uz široku participaciju u nekoj budućnosti predsjednika bira u parlamentu i tu izlazim iz dnevne politike i ne ulazim u odnose između premijera i aktualnog predsjednika. O tome će se raspravljati u okviru savjeta za politički sustav koji ćemo formirati, a onda očekujem i društveni konsenzus oko tog pitanja - kaže Hajdaš Dončić. I u HDZ-u kažu kako su trenutno zaokupljeni epidemiološkom krizom te da se pripremaju za lokalne izbore pa o ovome u stranci nije bilo rasprave, ali da Šeks sigurno s time ne izlazi bez da nema podršku. Premijer Andrej Plenković, iako javno nikad nije rekao bi li se zalagao za takav način izbora predsjednika, pa je tako ovih dana i na novinarsko pitanje o tome odgovorio da to nije sad tema, u jeku svađe s Milanovićem izjavio je da će Milanović, ako tako nastavi, dovesti u pitanje svrhovitost te institucije.

- Prije nekoliko godina to je predlagao SDP, a HDZ je bio za direktan izbor. Sad to predlaže Šeks i on to već dulje vrijeme misli i ne govori napamet. Ali to sigurno nije tema kojom se sada bavi Andrej Plenković - kaže sugovornik iz HDZ-a.

- Sasvim sigurno su svađe na relaciji predsjednik - premijer utjecale na takav stav. Milanović je više davao izjave i ocjene u javnosti nego što je koristio svoje ustavne ovlasti i nije nemoguće da se nakon lokalnih izbora o tome počne ozbiljnije raspravljati - kaže ovaj visoki dužnosnik HDZ-a. Ipak, kaže kako - unatoč tome što sukobi između premijera i predsjednika nikako nisu bili dobri, ne samo za Milanovića, nego i za funkciju koju obnaša - u zadnje se vrijeme situacija primirila. Pozdravlja njegovu politiku prema Bosni i Hercegovini, pozitivno je, kaže, i to što su zajedno dočekali rukometašice...

- Ali prerano je još za ocjenjivati njegov mandat - kaže naš sugovornik iz HDZ-a.

Danijela Dolenec, politologinja iz stranke Možemo!, kaže kako se dobar dio rasprave oko predsjedničke funkcije svodi na to da s obzirom na izborni legitimitet predsjednik nema i takve ovlasti i slaže se da sadašnja predsjednička funkcija stvara frustraciju kod birača jer je značajan raskorak takvog legitimiteta i ovlasti koje bi bile bitne ljudima.

image
Danijela Dolenec
Sandra Simunovic/CROPIX

- Ovlast da predsjednik sukreira vanjsku politiku nije vidljiva biračima. Imamo direktno izabranu osobu koja zapravo ne može ispuniti volju birača. To se vidi i kroz izborne kampanje koje su sve više postpolitičke, odnosno sve su više lišene sadržaja, a sve je veći fokus na osobnosti kandidata. U tim kampanjama prostor dobivaju različiti ljudi, pa tako može i proći kampanja 'predsjednik s karakterom' koja ne bi trebala biti takva - kaže Dolenec.

Mačo varijanta

Smatra kako sadašnja pravila imaju neku vrstu disbalansa i da to treba reformirati.

- Neki će reći da predsjednik treba imati više ovlasti, neki da treba ukloniti direktni izbor. Ja sam za to da imamo čisti parlamentarni sustav i da izbor nije direktan, ali bih istaknula da je sustav vlasti i odnosa moći među vlastima kompleksan i nije mudro mijenjati samo jedan dio, poput predsjedničkog sustava, kao niti samo omogućiti preferencijalno glasanje. Ako će biti šira rasprava oko toga i ako će se uključiti sve stranke, nadam se da će to biti prilika da se pogleda cjelina funkcioniranja vlasti - kaže Dolenec. U ocjeni 10 mjeseci mandata predsjednika Zorana Milanovića kaže kako joj se čini da je on više sličan Kolindi Grabar-Kitarović.

- U onoj mjeri u kojoj mu taština određuje predsjednikovanje i zbog toga nema jasan smjer. Samo što ta mačo varijanta bolje prolazi od njezinih medijskih nastupa. To je kratkotrajna vrijednost i to mu neće pomoći u evaluaciji njegova mandata jer svi očekujemo neki jasan smjer - upozorava Dolenec. Na našu primjedbu da mnogi analitičari vide kako se "lijevi" Milanović sve više pomiče udesno, Dolenec odgovara kako to nije neobično, jer je i kao predsjednik SDP-a pomicao stranku u centar i obraćao se i biračima desnice.

- Očito vjeruje da je to mudar pristup i nastavlja i dalje u tom smjeru. Imam dojam da nije vođen razmišljanjem o cjelini, niti ima poglede na srednji i dulji rok, već su mu komentari nekad dobri, nekad loši. Vidimo da je osnovao i ekonomski i savjet za klimu, ali to nije bitno, bitnije je da čujemo odgovore na ta ključna pitanja na dugoročni rok - razvojne strategije i teme o oporavku, kako će izgledati Hrvatska nakon krize, što to znači prilagodba klimatskim promjenama - zaključuje Dolenec.

A jedini naš sugovornik koji se izričito protivi izboru predsjednika u Saboru je mostovac Nikola Grmoja. Kaže kako Most nije za takav model jer izravan izbor daje određeni legitimitet predsjedniku i on na taj način može biti korektiv vlasti.

- Ako nećemo ukidati predsjedničku funkciju, onda nema smisla da se predsjednik bira u parlamentu jer i sad vidimo kako se izglasavaju zakoni. Ako ćemo imati tu funkciju, onda predsjednika trebaju birati građani. A Šeksu bismo za Božić poručili da se napokon umirovi jer nam je dosta njegova kadroviranja u pravosuđu i njegovih ustavnih inicijativa - poručuje Grmoja.

Hvali Milanovićeve poteze kad je riječ o politici prema Hrvatima u BiH i odlikovanju postrojbe HVO-a, ali kritizira neke njegove eskapade i promjenu mišljenja.

- Njegovi su stavovi ovisno o tome na koju nogu stane kad se probudi. Ni on niti Kolinda Grabar-Kitarović nisu bili naš izbor, imao je nekih dobrih inicijativa, a građani će mu na kraju suditi - poručuje Grmoja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 17:56