JAČANJE PRAVEDNOSTI

'TREBA SPRIJEČITI OVRHE STANOVA U KOJIMA SE ŽIVI I DUGOVA DO 5000 KN' Josipović iznio 20 mjera za građane

Vladi i Saboru predlaže da hitno donesu Zakon o osobnom bankrotu kako bi se izbjeglo da se građanima nemilosrdno plijeni cijela imovina i da se stvaraju socijalni slučajevi
 Boris Kovačev / CROPIX

Predsjednik Ivo Josipović iznio je 20 mjera za olakšanje dužničke krize građana te jačanje društvene pravdenosti i solidarnosti. Vladi i Saboru predlaže da hitno donesu Zakon o osobnom bankrotu kako bi se izbjeglo “da se građanima nemilosrdno plijeni cijela imovina i da se stvaraju socijalni slučajevi”. Pored toga, predsjednik smatra da se nebi trebale pokretati ovrhe za dug manji od 5.000 kuna, te spriječiti da troškovi ovršnog postupka poprimaju astronomske iznose.

- Poznati su primjeri iz prakse zbog kojih su građani s pravom ogorčeni, za dug od 30-ak kuna tereti ih se ovrhom od 1.000 kuna, kazao je predsjednik ističući da je praksa utuživanja i ovrhe malih iznosa ”besmislena i nepravedna”.

Od postupka ovrhe, kazao je, trebalo bi biti izuzet stan koji služi za stanovanje i veličinom ne prelazi minimalne standarde. Pored toga, nemoralnom i neprihvatljivom smatra odredbu po kojoj vjerovnik može postati vlasnik stvari, poput stana, ako se one ne mogu unovčiti. Praktično, za dug od par stotina ili tisuća kuna vlasnik stana može izgubiti vlasništvo, što ima “element lihvarstva”.

Prema mišljenju predsednika, drugačije bi trebalo definirati i zateznu kametnu stopu, koja često ima za rezultat da dug po kamati premašuje glavnicu, a iznio je i niz drugih prijedloga kojima je cilj građanima olakšati plaćanje računa i otpaltu kredita.

20 predsjednikovih preporuke za olakšanje dužničkog ropstva građana

1. Vlada i Sabor trebaju u što kraćem roku uvesti institut osobnog bankrota koji bi omogućio postupnu otplatu dugova, sukladno mogućnostima dužnika

2. Vlada i jedinice lokalne uprave trebali bi donijeti odluku da neće pokretati parnice i ovrhe dok dug ne dostigne određenu minimalnu razinu, primjerice 5.000 kuna

3. Propisati da tužitelj nema pravo na trošak ako je predmet ovrhe manji od 5.000 kuna. Tako se motivira tvrtke (telekuminikacijske, financijske) da ne pokreću ovrhe kada su troškvi veći od duga

4.Ojačati sudsku kontrolu ovrhe, odnosno troškova, ali i ograničiti ovrhe prije pravomoćnosti, ili dostave odluke i poziva za radnje u postupku

5. U Ovršnom zakonu promijeniti članak 102. na način da se, bez obzira na postignutu cijenu, smatra da je dužnik ispunio dug u visini 2/3 vrijednosti nekretnine

6. U Ovršnom zakonu promijeniti članak 75. tako da su se u popis stvari na kojima se ne može provesti ovrha uvrsti i stan koji je jedini stabmeni prostor u vlasništvu dužnika, a ne prelazi propisani minimalni standard

7. Predvidjeti slučajeve kada ovrhovitelji može postati vlasnik stana, ali da se dužnik ne može deložirati, već za određeno vrijeme dobije status posebne vrste najmoprica

8. Institut fiducije u članku 322. Ovršnog zakona preurediti na način koji odgovara ovrsi nekrentine tako da se ne može dogoditi da vjerovnik postaje vlaanik stana uslučaju kada se predmet osiguranja ne može unovčiti

9. HNB treba preuzeti nadzor nad formiranjem kamatne stope i nadzirati opravdanost njene promjene u slučaju kada je ugovorena promjenjiva kamatna stopa

10. U Zakonu o obveznim odnosima drugačije definirati zateznu kamatu, kao povećanje efektivne kamate za, primjerice, dva postotna poena (napustiti eskontnu stopu)

11. U Zakonu o obveznim odnosima definirati da kamata prestaje teći kada dosegne visinu glavnice

12. HNB treba motivacijskim, a Vlada poreznim mjerama pomići da banke svim graađnima s teško otpaltivim kreditima ponude:

13. Otpis dijela duga za socijalno najugroženije, reprogram duga, moratorij na otplatu kredita kroz određeno vrijeme

14. transformiranje kredita u francima u neki drugi oblik kredita (euro, kunski) bez naknade i uz povoljniji status (manja kamata, dulji rokovi)

15. Promjenom Ovršnog zakona, u slučaju konkurencije ovrha, dati prednost zahtjevima radnika kada se ovrha odnosi na plaće, kao i u stečaju

16. Putem udruge potrošača i u okviru bankarskog sutava jačati edukaciju i savjetovanje građana u financijskim poslovima, zaduživanju i zaštiti dužnika

17. Poticati projekte socijalnog poduzetništv (porezno, organizacijski), naročito one namijenjene nezaposlenim i prezaduženim osobama

18. Poticati socijalne pakete proizvoda za prezadužene i siromašne grđane koji uz jasne i trnsparetne kriterije omogućuju korištenje pojedinih usluga -pretplata HRT, komunalne usluge, nabava pretharne

19. Bankarski sektor treba ponudi održive, ali socijalno orjentirane pakete za otklanjanje prezaduženosti svojih klijenata te osigurati smanjenje zaduženosti građana

20. Dobrostojeće tvrtke i građani trebali bi osnovati Fond solidarnosti koji bi trebao poduprijeti socialne projekte, poput paketa socijalnih proizvoda i jednokratne pomoći

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2020 19:38