U istarskom Svetom Petru u Šumi ovog se vikenda ponovno okuplja cijeli jedan mali svijet tradicije, okusa i lokalnog poduzetništva. Dvanaesto izdanje međunarodnog sajma S klobasicom u EU donosi tri dana ispunjena degustacijama, natjecanjima, edukacijama i zabavom, ali i potvrđuje da ova manifestacija odavno nadilazi okvir običnog sajma. Ona je danas simbol razvoja jedne male općine koja je vlastitu tradiciju pretvorila u prepoznatljiv i održiv projekt.
Priča o sajmu počinje prije više od desetljeća, a njezin začetnik, načelnik Općine Sveti Petar u Šumi Mario Bratulić, i danas se rado vraća na same početke. "Sajam je krenuo 2012. godine. Tada sam predao doktorat na temu istarskih kobasica i tradicionalnih proizvoda Istre. Cijeli tim koji je u tome sudjelovao htio je da napravimo i osmislimo neki projekt koji bi ostao nakon svega toga", rekao je Bratulić, prisjećajući se ideje koja je ubrzo prerasla u jednu od najpoznatijih gastro-manifestacija u regiji. Naziv sajma nastao je gotovo spontano, ali se pokazao kao savršen odraz vremena i ambicije.
"Mi smo 2012. pripremili sve, a 2013. se dogodio prvi sajam. U jednome zanimljivom društvu, uz istarski teran u večernjim satima, došli smo do zaključka da se sajam zove S klobasicom u Europu. Svi smo očekivali ulazak Hrvatske u Uniju i činilo nam se da to ime savršeno nosi i našu lokalnu priču i taj europski trenutak", dodao je tamošnji načelnik.
Od prvog izdanja do danas manifestacija je rasla iz godine u godinu, a zajedno s njom razvijala se i cijela priča o proizvodnji, kvaliteti i promociji suhomesnatih proizvoda. Danas sajam okuplja najbolje proizvođače iz Hrvatske i regije, ali i goste iz inozemstva, među kojima su i predstavnici iz Italije, uključujući Parmu, jednu od najpoznatijih europskih gastronomskih regija.
Središnji dio sajma održava se u subotu i nedjelju na općinskom trgu i u sportskoj dvorani, gdje posjetitelje očekuje cjelodnevni program. "Sajam započinje u 10 sati na našem općinskom trgu i u sportskoj dvorani. Imamo cjelodnevni zabavni program i gastro ponudu. Imamo svjetsko prvenstvo u izradi istarske kobasice, svjetsko prvenstvo u nadijevanju kobasica na beku, izbor vitezova, izbor kraljice sajma i jednu kvalitetnu nagradnu igru. Očekujemo dolazak velikog broja posjetitelja i najboljih proizvođača suhomesnatih proizvoda iz Hrvatske i Slovenije, a imamo i goste iz Parme u Italiji", rekao je Bratulić.
Program je osmišljen tako da spaja tradiciju, natjecateljski duh i zabavu. Posebnu pozornost privlače svjetska prvenstva u izradi i nadijevanju kobasica, koja ne samo da pokazuju vještinu i znanje sudionika nego i čuvaju stare načine proizvodnje. Uz to, biraju se vitezovi od kobasica i kraljica sajma, a posjetitelji mogu sudjelovati u nagradnim igrama, degustacijama i raznim interaktivnim sadržajima.
Ipak, srce manifestacije i dalje čini senzorno ocjenjivanje kvalitete proizvoda, koje je tijekom godina postalo jedno od najcjenjenijih u ovom dijelu Europe. "Naša želja bila je da to naše senzorno ocjenjivanje nije obično senzorno ocjenjivanje kakvih ima po cijeloj državi i u susjednim državama, nego da bude kao jedna mala olimpijada, gdje dolaze samo oni najbolji. Zato kod nas ima toliko zlatnih medalja. To je kao olimpijsko finale, gdje nijanse odlučuju o pobjedniku", istaknuo je Bratulić.
Takav pristup doveo je do iznimnog interesa proizvođača, pa je ove godine ocijenjeno čak 303 uzorka suhomesnatih proizvoda u 15 kategorija. Usporedno s time razvijala se i stručna baza kroz edukaciju senzornim analitičara, čime je cijeli sustav dobio dodatnu težinu i vjerodostojnost.
Sajam je, međutim, tek najvidljiviji dio puno šire priče koja traje tijekom cijele godine. "Naš projekt zapravo traje cijelu godinu i svake se godine nadograđuje. Prošle godine odradili smo odličnu prezentaciju u Europskom parlamentu, imali smo promocije u susjednim državama, a ove godine već smo krenuli s novim predstavljanjima i partnerstvima", rekao je Bratulić, naglašavajući međunarodnu dimenziju projekta.
Jedan od ključnih učinaka manifestacije vidi se u razvoju lokalne proizvodnje. Tijekom godina sve više proizvođača odlučilo se na registraciju i unapređenje svojih pogona, a Sveti Petar u Šumi postao je svojevrsni primjer dobre prakse. "Pomalo su se razvijali proizvođači koji su htjeli registrirati svoje pogone. Danas svake godine imamo nove zainteresirane, a mnogima smo pomogli da pokrenu ili unaprijede proizvodnju. Oko sajma se stvorila jedna lijepa i ozbiljna priča koja može biti primjer i drugima", rekao je Bratulić. Posebno ističe i jedinstvenu koncentraciju proizvodnje na malom prostoru.
"Na samo 1100 stanovnika imamo sedam registriranih ili odobrenih pogona, a dio njih ima i vlastitu proizvodnju svinja. To je koncept od polja do stola i po tome smo ne samo europski nego vjerojatno i svjetski rekorderi", dodao je.
Uz razvoj proizvodnje, Općina paralelno radi i na novim projektima koji bi trebali dodatno osnažiti lokalno gospodarstvo. Među njima se posebno izdvaja poduzetnički inkubator San Petrus, projekt koji bi mogao označiti novu fazu razvoja Svetog Petra u Šumi. "Prihvaćen nam je projekt poduzetničkog inkubatora San Petrus u sklopu kojega će se urediti više pogona za preradu, edukacijski prostori i centar za prodaju tradicionalnih proizvoda. Taj projekt neće biti važan samo za Sveti Petar u Šumi nego za cijelu središnju Istru", najavio je Bratulić.
No riječ je o puno više od same infrastrukture. Inkubator je zamišljen kao mjesto susreta proizvodnje, edukacije i inovacija, gdje će mali proizvođači imati priliku razvijati svoje proizvode uz stručnu podršku i suvremene uvjete rada. U planu je uređenje pogona za preradu suhomesnatih proizvoda, ali i prostora za preradu voća, izradu marmelada i džemova, sušenje ljekovitog bilja te destilaciju eteričnih ulja i drugih proizvoda. Time se projekt širi izvan okvira mesne proizvodnje i obuhvaća širu sliku ruralnog razvoja. Bratulić naglašava da će inkubator imati i snažnu edukacijsku komponentu.
"U sklopu objekta imat ćemo i prostor za edukaciju, gdje će se održavati radionice, stručna predavanja i treninzi za proizvođače. Želimo omogućiti ljudima da ovdje nauče kako unaprijediti svoju proizvodnju, kako razviti proizvod i kako ga plasirati na tržište", rekao je. Planiran je i agro-restoran te centar za prodaju tradicionalnih proizvoda, čime bi se dodatno povezali proizvodnja i turizam. Posjetitelji bi na jednom mjestu mogli vidjeti kako nastaju proizvodi, kušati ih i kupiti, čime se zatvara cijeli krug od proizvođača do potrošača.
Uz sve gospodarske i proizvodne projekte, Općina paralelno razvija i sadržaje koji dodatno povezuju tradiciju, povijest i turizam. Jedan od takvih projekata vezan je uz samostanski kompleks u Svetom Petru u Šumi, koji ima duboko uporište u lokalnom identitetu i povijesti mjesta.
Bratulić ističe da je upravo samostanska baština važan dio šire priče o istarskim kobasicama i tradiciji. "Kroz projekt San Petrus povezujemo i priču samostana i tradicije. Radimo na otkupu samostanskog vrta od privatnih vlasnika i planiramo tamo napraviti jedan botanički park. Idejno rješenje je već gotovo i konzervatori su ga prihvatili, a sada smo u fazi otkupa zemljišta", rekao je.
Plan je, dodaje, stvoriti prostor koji neće biti samo vizualno atraktivan, nego i edukativan i funkcionalan. U vrtu bi se sadilo ljekovito bilje po uzoru na srednjovjekovne samostanske vrtove, čime bi se dodatno oživjela povijesna poveznica između gastronomije i samostanske tradicije. Upravo su, podsjeća, prvi zapisi o kobasicama vezani uz takve prostore i recepte koji su se razvijali kroz stoljeća.
"Postoje zapisi još iz 17. stoljeća o samostanskim kobasicama u kojima se koristila svinjetina, govedina i začini iz samostanskih vrtova. Mi želimo tu priču ponovno oživjeti i povezati je s onim što danas radimo kroz sajam i sve naše projekte", naglasio je Bratulić.
Važnu ulogu u cijeloj toj priči već danas ima Kuća od kobasica, koja je postala svojevrsni temelj i preteča budućih projekata. Riječ je o prostoru koji objedinjuje edukaciju, prezentaciju i društveni život zajednice, a tijekom godina profilirao se kao nezaobilazno mjesto svih aktivnosti vezanih uz sajam i širu gastronomsku priču.
"Kuća od kobasica djeluje od 2021. godine. U sklopu nje nalazi se jedna kompletna priča o kobasicama iz Istre, Hrvatske i cijelog svijeta. Ondje se održavaju razne konferencije, senzorne analize i eventi, ali prostor je na raspolaganju i našim mještanima", rekao je Bratulić. Prostor koriste udruge, institucije i građani, a njegova moderna multimedijalna oprema omogućuje organizaciju različitih sadržaja tijekom cijele godine. Upravo ondje odvijaju se i ključni segmenti projekta poput konferencija, stručnih radionica i prezentacija koje povezuju proizvođače, znanstvenike i donositelje odluka.
Osim edukativne i stručne uloge, Kuća od kobasica ima i snažnu promotivnu funkciju. Posjetiteljima nudi uvid u bogatu tradiciju proizvodnje kobasica, od povijesnih recepata do suvremenih pristupa, čime dodatno učvršćuje identitet mjesta kao središta istarske gastronomije. Ujedno je i prostor u kojem se razvijaju nove ideje i inicijative, što je čini ključnim dijelom cjelokupnog projekta. U tom smislu Kuća od kobasica i budući inkubator San Petrus čine logičan nastavak iste razvojne priče.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....