Velik broj gradova i općina u Hrvatskoj nije preuzeo niti u skoroj budućnosti želi preuzeti decentralizirane funkcije u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj skrbi i vatrogastvu, pokazali su rezultati ankete predstavljeni u utorak na tribini u organizaciji Zaklade Friedrich Ebert.
Decentralizacija u Hrvatskoj odvija se stihijski uz apatiju nespremne lokalne zajednice, ocijenio je Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu predstavljajući empirijsko istraživanje decentralizacije koje su od listopada 2017. do siječnja 2018. proveli hrvatski ured Zaklade Friedrich Ebert, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo i Udruga gradova u Hrvatskoj.
Na tribini kojoj se nije odazvao nitko iz resornog ministarstva, Đulabić je pozvao Ministarstvo uprave da preuzme aktivnu ulogu u koordinaciji politike decentralizacije, koja je do sada izostala.
Upozorio je da jedinice lokalne samouprave danas imaju u prosjeku 7700 umjesto minimalno 20.000 stanovnika, te pozvao na javnu raspravu o pitanju teritorijalnog preustroja, broja jedinica lokalne samouprave i njihove veličine.
Istraživanje je ispitalo stajališta lokalnih jedinica o procesu decentralizacije u pogledu upravnih područja: obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, vatrogastva, građevinskih dozvola i akata vezanih uz gradnju te održavanja javnih cesta, uz odaziv 43 posto jedinica lokalne samouprave (38 posto općina i 58 posto gradova).
Rezultati pokazuju da 58 posto anketiranih nije preuzelo ni jedno decentralizirano upravno područje, a čak trećina ih ne želi preuzeti decentralizirane funkcije. Kao razlog za to velik broj anketiranih gradova i općina navodi odgovornost središnje države koja "ne usmjerava taj proces".
Danska smanjila broj jedinica lokalne samouprave s 1300 na 98
Primjer dobre prakse decentralizacije u Danskoj predstavio je danski veleposlanik Christian Thorning, rekavši da je Danska danas visoko decentralizirana država zahvaljujući procesima koji su se u proteklih 50-ak godina odvijali zakonski, a ne stihijski kao u Hrvatskoj.
Od 60-ih godina prošlog stoljeća Danska je smanjila broj jedinica lokalne samouprave s 1300 na 98, a 25 županija reducirala je na pet regija. Sva pitanja vezana za obrazovanje i zdravstvo rješavaju se na razini jedinica lokalne samouprave, koje imaju veliku autonomiju.
Na danskog veleposlanika nadovezao se stručnjak za javnu upravu Ivan Koprić koji je ustvrdio da u Hrvatskoj, opterećenoj neuspjesima i otporima, nema prave volje za provedbu decentralizacije, što se zorno vidi i u Strategiji razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Po Kopriću, ključno je pitanje decentralizacija političkog odlučivanja, kako bi se o lokalnim pitanjima odlučivalo na lokalnoj razini.
To znači da bi se središnja država trebala odreći privilegije da odlučuje o svim pitanjima, no svaka rasprava o tome raspada se kada dođe do političkog kadroviranja nakon izbora, smatra Koprić.
Problem je, kaže, što su i građani nespremni za decentralizaciju jer ih nitko nije upoznao o čemu bi oni i kako odlučivali, pa se stoga i protivi bezuvjetnoj decentralizaciji, u situaciji kada ni teritorijalno ustrojstvo niti građani nisu za to spremni.