StoryEditor
SUDSKA NADLEŽNOST

TROJE PROFESORA PRAVNOG FAKULTETA O KONTROVERZNOJ PRESUDI 'Odluka o ustaškom pozdravu 'Za dom spremni' je ništavna!'

Zakon ne dopušta da se odluke o konkretnim slučajevima donose preglasavanjem svih sudaca
Marko Perković Thompson
 Tonci Plazibat / CROPIX

- Visoki prekršajni sud prema zakonu uopće nema pravo na sjednici svih sudaca odlučivati o konkretnom sudskom predmetu pa ni o predmetu Marka Perkovića Thompsona - izjavio je za Jutarnji list redovni profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Alan Uzelac.

Ta je odluka, tvrdi on, potpuno suprotna i ustavnim pravilima o sudskoj nadležnosti. Prema Ustavu, sudska funkcija povjerava se osobno sucima koji su kao suci pojedinci ili u sudskih vijećima nadležni za rješavanje konkretnog predmeta. Sudski odjel, pa dakle ni opća sjednica sudaca, nisu nadležni za rješavanje konkretnog predmeta, jer su sudski odjeli i opća sjednica upravna tijela suda.

Odluka velike većine, 15 od ukupno 20 sudaca Visokog prekršajnog suda prema kojoj Marko Perković Thompson izvikivanjem pokliča “Za dom spremni” na početku “Bojne Čavoglave” nije učinio prekršaj protiv javnog reda i mira otvorila je niz pitanja. Je li nakon nje samo Thompsonu dopušteno izvikivanje ustaškog pozdrava pri izvedbi te pjesme, ili je dopušteno i drugim izvođačima koje je javno budu pjevali? Što ta odluka znači o upotrebi pozdrava “Za dom spremni” u nekom drugom kontekstu?

Odluka koja je donesena izvan nadležnosti ne može imati nikakvu pravnu snagu i ne obavezuje nikoga, kazao nam je Alan Uzelac i pojasnio: “Prema priopćenju koje su objavili, oni su rekli da ostaju pri pravnom shvaćanju po kojem su donijeli prijašnje presude o pozdravu “Za dom spremni”, a sada sude o konkretnom predmetu suprotno svojem pravnom shvaćanju. Znači formulirali su ga kao neku vrstu odstupanja u odnosu na svoje prijašnje pravno shvaćanje koje bi kao takvo trebalo biti općenito obvezujuće čak i za sam sudski odjel.

Većina glasova

Zakon o sudovima propisuje da u slučajevima kad sudac ili sudsko vijeće u nekom konkretnom slučaju protumači pravo na način koji je suprotan prijašnjim presudama toga suda u istovrsnim predmetima, o tome raspravlja sudski odjel ili sjednica svih sudaca toga suda. Sudski odjel tada većinom glasova zauzima pravno shvaćanje o određenom pravnom pitanju koje je obvezujuće za sve suce toga suda. Sveučilišnog profesora prava Alana Uzelca pitali smo može li se ono što je u srijedu napravio Visoki prekršajni sud tumačiti kao zauzimanje pravnog shvaćanja o kažnjivosti pozdrava “Za dom spremni” po Zakonu o prekršajima.

Ne može, odgovara, jer je pravno shvaćanje apstraktna interpretacija pravne norme. Ovo što su prekjučer učinili suci Visokog prekršajnog suda nije pravno shvaćanje već direktno glasanje o tome kakvu odluku donijeti u konkretnom slučaju. Primjena prava na činjenice predmeta je bit suđenja, a suditi u pojedinom predmetu može samo sudac pojedinac ili sudsko vijeće koje je za to nadležno, jasan je Uzelac.

Na pitanje što nakon ove odluke Visokog prekršajnog suda, Uzelac odgovara: “Kad netko na ovako eklatantan način griješi i to na način koje prije nije smatrao mogućim, pravni sustav mora dobro razmisliti što i kako dalje. Ne bih nudio ishitrena rješenja”.

I redovna profesorica kaznenog procesnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zlata Đurđević ističe da je Visoki prekršajni sud postupio protuzakonito. Iznijela je mišljenje identično onome koje nam je dao i njezin kolega Uzelac:

“Odlučivanje o tome jesu li u konkretnom slučaju određene činjenice pravno relevantne ili ne, odnosno mogu li se određene činjenice podvesti pod neko kazneno ili prekršajno djelo, činjenično je, a ne pravno pitanje o kojima se ne može odlučivati na sjednicama odjela sudova već o njemu odlučuje samo sud koji sudi u konkretnom predmetu.

Na sjednici odjela može se odlučivati samo o tumačenju pravnih normi dakle isključivo pravnim pitanjima koje su općeg karaktera i ne odnose se na konkretno činjenično stanje u konkretnom predmetu”, kazala je Đurđević. Dodala je kako se ovdje radi o kršenju interne sudačke neovisnosti odnosno davanju uputa ili direktiva sucima kako da sude što su Europski sud za ljudska prava kao i Venecijanska komisija izričito više puta osudili.

Druga je, ističe Đurđević, pogreška u tome što je obvezujuće tumačenje o pozdravu “Za dom spremni” dao Ustavni sud RH i koje je Visoki prekršajni sud obvezan poštivati. Odluke Ustavnog suda imaju snagu nadzakonskog ranga i svi sudovi su ih dužni poštivati.

Na obavezu poštivanja odluka Ustavnog suda upozorava i izvanredni profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Đorđe Gardašević. Prema onome što proizlazi iz priopćenja VPS-a stječe se dojam da uopće nisu uzete u obzir prijašnje odluke Ustavnog suda u sličnim predmetima, a morali su ih uzeti u obzir.

Na taj način VPS nedopustivo odstupa od prakse Ustavnog suda”, kazao nam je Gardašević. Ustavni sud bi, dodaje on, morao javno reagirati na to svojim priopćenjem i upozoriti na to da su odluke Ustavnoga suda obavezne za sve. Ustavni sud bi trebao u pitanjima tumačenja ustavnih normi uspostaviti svoj autoritet, to više što je do sad imao jasnu i nedvosmislenu praksu u tom području.

Pravni lijek 

Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda koji je nadležan za nadzor nad zakonitošću rada sudova, odgovorio nam je kako pravna pitanja oko ovog slučaja ne može komentirati, jer je riječ o konkretnom predmetu koji bi se u povodu izvanrednog pravnog lijeka mogao pojaviti pred njegovim sudom. U nastavku je citirao članak Zakona:

“U odnosu na prvo postavljeno pitanje, odgovaram da se prema odredbi članka 40. stavka 1. Zakona o sudovima, sjednica svih sudaca saziva kad se utvrdi da u pitanjima primjene zakona postoje razlike u shvaćanjima između pojedinih odjela, vijeća ili sudaca ili kad u jednom odjelu vijeće ili sudac odstupi od prije prihvaćenog pravnog shvaćanja.

Naime, prema stavku drugom istog članka pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i sjednici odjela županijskog suda obvezno je za sva drugostupanjska vijeća”.

Marku Perkoviću Thompsonu niz europskih država zabranio je održavanje koncerata na svom teritoriju jer smataju da njegov pjevački opus i koncerti promiču rasnu, vjersku i nacionalnu netrpeljivost. Vrlo detaljnu argumentaciju za to prošli su mjesec iznijele vlasti Maribora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2020 23:58