Turistički promet iz godine u godinu sve je bolji, sezona sve dulja, a mjesec rujan sve topliji, pa je Zajednica obiteljskog turizma HGK, na čelu s predsjednikom Nedom Pinezićem, osmislila incijativu: Ministarstvu obrazovanja predložili su da razmisle o produljivanju školskih praznika na drugi ponedjeljak u mjesecu rujnu, čime bi nova školska godina počinjala tjedan dana kasnije nego do sada.
Korist svima
Ideju HGK podržalo je i Ministarstvo turizma, a iako je početak nadolazeće školske godine već određen za 5. rujna, preostaje vidjeti mogu li se nadležne institucije dogovoriti o drukčijem određivanju školskih praznika za sljedeću sezonu budu li za ovu inicijativu imalo razumijevanja nadležno Ministarstvo znanosti.
Kako je Pinezić pojasnio za Jutarnji list, od produljenja školskih praznika do sredine mjeseca rujna koristi bi imali svi - kako domaći turisti i privatni iznajmljivači tako i državni proračun, u koji bi se novac od domaćeg turističkog prometa slijevao sedam dana dulje nego dosad.
- Smatramo da bi od toga profitirao cijeli sektor, a da nam u prilog, između ostaloga, idu i klimatološki pokazatelji prema kojima je rujan već dugo sve topliji mjesec. Zašto to ne bismo iskoristili pa time produljili turističku sezonu, o čemu govorimo već godinama - pita se Pinezić, napominjući da odgoda početka školske godine za jedan tjedan pretpostavlja i njezino produljenje za sedam dana u lipnju.
Pinezić pritom smatra kako bi od inicijative HGK najviše koristi imali upravo domaći turisti.
- Mjesec rujan kao posezona znatno je jeftiniji u pogledu smještaja, ali i ostale turističke ponude. Odluka o produljenju školske godine išla bi naruku najviše domaćim turistima, kojima bismo omogućili tjedan dana dulji odmor u rujnu, kada su cijene i troškovi života na Jadranu ipak znatno niži nego u kolovozu - kaže Pinezić, podsjećajući na primjer njemačkih pokrajina Badden-Württemberg i Bavarske, u kojima ljetni školski praznici završavaju sredinom rujna.
Strogi zakon
Ipak, definiranje početka nove školske godine u Hrvatskoj je strogo ograničeno zakonom, koji decidirano kaže da školska godina počinje s prvim ponedjeljkom u rujnu i tako se određuje još od devedestih.
Ove godine riječ je o 5. rujna, a da je kojim slučajem prihvaćena inicijativa HGK i Ministarstva turizma, u školu bi se kretalo tek 12. rujna, a iz nje izašlo tjedan dana kasnije, 21. lipnja.
U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa potvrdili su nam kako su zaprimili inicijativu HGK i Ministarstva turizma, ali da je riječ o kompleksnoj problematici jer je određivanje početka i kraja školske godine povezano s brojnim drugim faktorima.
Raniji primjeri
- Gledajte, to je svakako zanimljiva tema, o kojoj vrijedi raspravljati, ali treba znati da je mnogo toga u školskoj godini prilagođeno praznicima, primjerice pripreme za maturu i njezino polaganje, pa i upisi na fakultete. Osim toga, školskom osoblju dobar je dio ljeta već rezerviran za određene obveze pa je upitno kako bi se mijenjanje termina praznika odrazilo na cijeli sustav - doznajemo u Ministarstvu obrazovanja, iz kojeg napominju kako teško da mogu udovoljiti svim zahtjevima koji pristižu u pogledu definiranja školskih praznika.
Jedan od njih stigao je i iz Hrvatske turističke zajednice. Ona je MZOŠ-u predložila da zimske praznike, koji završavaju u četvrtak 12. siječnja, pomaknu do nedjelje 15. siječnja, i to zbog domaćih skijaša kojima je skijanje u prvom tjednu siječnja uglavnom preskupo.
Niti toj inicijativi nije udovoljeno, a u Ministarstvu znanosti kažu da je za izmjene termina trajanja praznika prethodno potrebno izvršiti znatne izmjene u sustavu.
- Jednom kada sve škole budu radile u jednoj smjeni i kada budu klimatizirane, moći će se raspravljati o ovakvim prijedlozima. Nemojmo zaboraviti da produljenje praznika za tjedan dana u lipnju znači da bi naša djeca trebala sedam dana dulje sjediti u neklimatiziranim školama, na što bi malo škola pristalo - upozoravaju iz MZOŠ-u.
U prilog incijativi zato idu podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda, iz kojeg poručuju da preliminarna analiza temperature za rujan u razdoblju od 1961. do 2015. godine svjedoči o blagom porastu srednje temperature, no kako je njezin porast ipak nešto viši u lipnju.