Iako je preživjela dva svjetska rata, pa i onaj Domovinski, te na ponos svih Splićana još uvijek nosi titulu jedne od tri najstarije europske knjižare koja djeluje u kontinuitetu, uz onu u Lisabonu i Parizu, upitno je kada će knjižara "Morpurgo" ponovno otvoriti svoja vrata, te hoće li joj presuditi utrka za profitom, piše Slobodna Dalmacija.
S radom je, 157 godina nakon osnivanja, prestala prije dvije godine. Knjižarski lanac "Algoritam" otišao je u stečaj, tadašnja vlasnica prostora Marina Wallner prodala ga je Željku Katiću, poznatom vulkanizeru sa Sućidra, a on je, kao novi vlasnik, odlučio staviti ključ u bravu.
Jedno vrijeme šuškalo se kako će u prostoru možda osvanuti neki novi ugostiteljski obrt, budući da novi vlasnik nije sklopio ugovor o najmu ni s jednom zainteresiranom knjižarom ni izdavačkom kućom, no gradonačelnik Andro Krstulović Opara javnosti je, te 2017., obećao kako će u prostoru "Morpurga" definitivno biti knjižara. Ne zato, napomenuo je, što on to želi, nego zato što to nalaže zakon. Naime, namjena prostora zaštićena je zakonom, te je prostor zaštićen i upisan u Registar kulturnih dobara Hrvatske.
Iz Banovine su novinari Slobodne tako prije nekoliko mjeseci dobili potvrdu kako je pokrenuta procedura za imenovanje povjerenstva za provedbu pregovora o zamjeni poslovnih prostora između Grada i vlasnika Katića, čime je zapravo sve trebalo biti dogovoreno.
Slobodna neslužbeno doznaje da je novi vlasnik želio prostor "Morpurga" zamijeniti jednim na Rivi. Sedamdesetak kvadrata na Pjaci, gdje je kvadrat procijenjen na između 5500 i šest tisuća eura, trebao je biti zamijenjen s četrdesetak kvadrata na Rivi, gdje metar četvorni, prema procjeni vještaka, "piza" 12 tisuća eura. No, napomenimo kako je cijena metra četvornog susjedne "Ćakule" dosegnula vrtoglavih 20 tisuća eura po kvadratu!
Dakle, kako bi se to omogućilo i oslobodio prostor "Morpurga", Grad je osnovao komisiju koja se raspala gotovo odmah nakon osnivanja, zaključeno je kako se zbog pravnih odredbi zamjena ne može provesti.
- Nekretninom se može raspolagati na osnovi javnog natječaja i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, ako zakonom nije drukčije određeno. Smisao i svrha navedene odredbe je da se navedeno raspolaganje učini transparentnim, te da se u postupku osigura svim sudionicima jednakopravan položaj - stoji u ocjeni splitskog Općinskog državnog odvjetništva.
Prema saznanjima Slobodne Dalmacije još uvijek se ne zna kako pravno opravdati javni interes i zamijeniti prostore bez obveze provođenja javnog natječaja.
- Grad radi na zamjeni. Proces je dug i težak, ali vjerujemo kako ćemo uspjeti - kratko su poručili iz Grada, a neslužbeno doznajemo kako vlasnik Katić od svoje namjere ne odustaje. Davanje knjižare u najam nije mu opcija, te će do daljnjega čekati idealnu priliku za dogovor s Gradom i zamjenu prostora.
Legendarna knjižara na Pjaci, u kojoj su stasale generacije splitskih intelektualaca, gdje se rađao narodni preporod i poticalo pisce da pišu, a građane da čitaju, do daljnjega će ostati zapušten i prazan prostor u samom srcu Splita, piše Slobodna Dalmacija.
Splićani žele natrag knjižaru
Koliko im je "Morpurgo" bitan, građani pokazuju svakodnevno, pa su na na ulaznim vratima knjižare koju je Vid Morpurgo, intelektualac i poduzetnik iz ugledne židovske obitelji, otvorio prije 159 godina, zalijepili članke iz Slobodne Dalmacije u kojima se obećava skoro otvaranje knjižare, do kojeg, nažalost, još uvijek nije došlo.
Duga, teška povijest
Iako ima povijesnih rupa, odnosno razdoblja s kraja 19. stoljeća, kada nemamo izvora koji bi posvjedočili o prestanku rada knjižare, znamo sljedeće. Za vrijeme Prvog svjetskog rada, navodno je sjajno poslovala, a stradala je tijekom Drugog svjetskog rata, u lipnju 1942. godine, kada je devastirana splitska Židovska zajednica.
- Knjižara je 1943. godine zatvorena i njezina imovina konfiscirana. Ratni uvjeti te nova, okupacijska vlast ograničavali su dotadašnje poslovanje te je knjižara djelovala pod pritiskom cenzure u strogo određenim i kontroliranim uvjetima. Aldo Morpurgo je 1941. godine uhapšen i politički interniran u južnu Italiju, iz koje je, nakon oslobođenja 1943. godine, uspio emigrirati u Palestinu. Njegov otac, Eugen Morpurgo, vodio je knjižaru do 1943. godine, kada su ga uhapsili njemački okupatori i odveli u koncentracijski logor Banjica pokraj Beograda, gdje je ubijen.
Administrativne i druge poslove knjižare je od 1943. do 1947. godine vodio njihov dugogodišnji zaposlenik i opunomoćenik Hilarije Perić, nakon čega je postala državno vlasništvo - kazala je Nada Topić, autorica knjige "Knjižara Morpurgo u Splitu (1860. – 1947.) i razvoj kulture čitanja".