Turizam, ugostiteljstvo i putnički prijevoz gospodarske su grane koje su pretrpjele možda i najveći udarac u ovoj koronakrizi. No, dok turizam zahvaljujući ublažavanju epidemioloških mjera još kako-tako opstaje, prijevoznici su na koljenima.
- Praktično smo se preko noći našli u situaciji da su nam svi segmenti poslovanja stali i s 1400 ljudi smo ostali bez prihoda, kaže Dražen Divjak, generalni direktor Arrive Hrvatska, napominjući kako to znači da im je stao školski prijevoz, otkazani su svi izleti, čarteri, turistička putovanja, stale su i vanjske i domaće duge linije...
Prije korone Arriva Hrvatska je sa svojih 600 autobusa odrađivala u cijeloj zemlji 11,7 milijuna putovanja godišnje i 45 milijuna prijeđenih kilometara, a sada se to svelo na 30 posto onoga što je bilo u isto vrijeme lani. Arriva samo za prijevoz učenika koristi više od 200 autobusa, što znači i potreba za dva vozača, a tu su i troškovi 23 kolodvora, 12 servisnih centara, informatički sustavi...
- Trebamo imati rezervna vozila jer je to pogon koji radi 24 sata, sedam dana u tjednu, a i 10 posto flote je uvijek na rezervi. Na otprilike smo 30 posto prihoda i radimo s istim takvim kapacitetom u odnosu prema lani. Javnolinijski prijevoz ima puno zahtjevniju logistiku od čarteraša. Trudimo se zadržati maksimalnu moguću zaposlenost, svaku kunu koju dobijemo od države preusmjerimo radnicima i povrh toga doplaćujemo znatna sredstva jer nismo ljude stavili na minimalac kako bismo i dalje očuvali sustav od raspadanja, tvrdi Divjak.
U Arrivi su svjesni važnosti čuvanja radnih mjesta za sve svoje zaposlenike i njihove obitelji te je to prioritet svih prioriteta.
- Prepoznati smo od Vlade kao najrizičniji sektor s najvećim problemima, zbog čega je Vlada i nastavila s mjerama financiranja plaća za sektor putničkog prometa i turizma i za sljedeće mjesece, ne samo u ožujku, travnju i svibnju nego i dandanas, praktično do početka nove školske godine, dodaje generalni direktor Arrive Hrvatska.
No svjestan je da tako neće moći dugo funkcionirati pa je za njih je sada najveće pitanje što će biti s novom školskom godinom.
- Ako se osnovne i srednje škole te fakulteti ne otvore, mi i dalje imamo golem problem. To, počinje li škola ili ne, vjerojatno nećemo znati do posljednjeg dana i kako da se mi pripremimo?, pita se Divjak.
Rješenje koje bi prijevoznicima donijelo toliko potrebnu sigurnost je u potpisivanju ugovora o javnim uslugama koje bi im, kao europska stečevina, osigurala održivo poslovanje. Hrvatska zajednica županija izrazila je spremnost za takvu suradnju.
- Tu moram zahvaliti i osječko-baranjskom županu Ivanu Anušiću na razumijevanju i inicijativi da se problem riješi te se nadamo kako ćemo u jesen ući puno pripremljeniji nego što smo ušli u koronakrizu. Živimo u ekstremnoj nesigurnosti i ‘novo normalno‘ moramo dočekati u puno definiranijoj situaciji nego što je to danas. Do 1. rujna mora se definirati novi model ugovora o javnim uslugama gdje bismo mi prijevoznici bili pripremljeni za iste ili slične situacije koje nam se mogu dogoditi u budućnosti. Ako se stvari ne definiraju i ista se situacija ponovi u rujnu, listopadu i studenom, bojim se da puno tvrtki neće opstati, a samim tim i puno radnih mjesta će nestati, zaključuje Divjak za Glas Slavonije.