Premijer Andrej Plenković izrazio je u četvrtak zadovoljstvo jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije (EK), koja je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto, s prethodnih 2,6 posto, a za sljedeću godinu na 2,8 posto, s prethodne procjene od 2,5 posto.
"Mislim da je to jako dobro. To su rezultati trendova iz drugog kvartala ove godine i pokazuje da smo doista održali taj trokut fiskalne konsolidacije, poticaja rasta i investicija, odgovorne politike. Mislim da nam je to svima poticaj da radimo još više i da dalje rasterećujemo hrvatske poduzetnike koji najviše doprinose rastu našeg gospodarstva, posebno našim izvoznicima", rekao je Plenković u Helsinkiju, gdje je sudjelovao na kongresu Europske pučke stranke.
"Stoga smo između ostaloga bili u Kini u proteklih nekoliko dana, gdje je predsjednik Xi Jinping otvorio jednu novu stranicu kineske trgovinske politike nakon nekoliko godina izrazito strelovitog gospodarskog razvoja. On je na konferenciji u Šangaju poslao poruku da žele uvoziti iz Hrvatske, to je šansa za hrvatske kompanije. Drago mi je da je HGK doveo veliki broj hrvatskih gospodarstvenika u Šangaj, gdje sam otvorio ured HTZ-a, da gledamo na globalno tržište kao šansu za razvoj hrvatskog gospodarstva", rekao je Plenković.
Europska komisija u četvrtak je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto, s prethodnih 2,6 posto, ocijenivši da je iznenađujuće snažan rast u drugom tromjesečju najavio solidan rast u cijeloj godini.
U najnovijim procjenama Komisija je povećala i prognozu rasta gospodarstva u 2019. godini na 2,8 posto, s prethodnih 2,5 posto. Tako bi u 2019. bruto domaći proizvod (BDP) konačno trebao dosegnuti pretkriznu razinu, dok bi se u 2020. rast mogao usporiti na 2,6 posto.
Kako se navodi u izvješću, nakon slabe tromjesečne izvedbe na kraju 2017., realna stopa rasta BDP-a u prvoj polovini ove godini dobila je na zamahu, dosegnuvši u drugom tromjesečju 1,1 posto u odnosu na prvo tromjesečje.
U drugom je tromjesečju ubrzan i rast na godišnjoj razini, na 2,9 posto, s 2,5 posto u prvom kvartalu.
U procjenama Komisije navodi se da potrošnja kućanstava ne pokazuje znakove usporavanja, da je podržana pozitivnim trendovima u zapošljavanju i plaćama.
Plenković: nećemo podilaziti onima koji su na krajnjem političkom spektru
Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković poručio je u četvrtak da njegova stranka neće podilazati onima koji su na krajnjem političkom spektru i da nema cijene koju za to neće podnijeti.
"Sve ono što radim otkad sam preuzeo vodstvo HDZ-a jest jedno čvrsto sidrenje HDZ-a kao stranke desnog centra - ne stranke na krajnjem dijelu političkog spektra, kao stranke koja projicira stabilnost, ozbiljnost i pouzdanje", rekao je Plenković.
Dodao je kako i ankete koje su izišle prije desetak dana i one koje su objavljene danas pokazuju da je potrebno održati taj smjer.
Rekao je da su populistički signali koji su se mogli uočiti na izborima u nekoliko europskih zemalja nešto s čime se treba nositi.
"Mislim da se mi u Hrvatskoj kao najodgovornija stranka s tim nosimo jako dobro i tako ćemo i nastaviti. Nećemo podilaziti uopće onima koji su na krajnjem političkom spektru, koji svojom retorikom ne pridonose napretku hrvatskog društva nego ga vuku natrag. Ja ću se oštro boriti protiv toga i nema te cijene koju nećemo za to podnijeti", rekao je Plenković.
Na novinarsko pitanje je li ta poruka vezana uz pad rejtinga predsjednice za šest postotnih bodova i u vezi sa situacijom koja je nastala u Hrvatskoj oko sporazuma iz Marakeša, Plenković je rekao da nije vidio sve detalje rezultata ankete.
"Nisam vidio te detalje, osim ovih ključnih podataka da je HDZ otišao gore za jedan postotni bod. Ono što mi je drago jest da je naš uzlazni trend sada primjetan u svim ključnim anketama u zadnjih nekoliko mjeseci, to je ono što je mene najvažnije", rekao je Plenković.
Ponovio je da je sporazum iz Marakeša globalni odgovor na pitanje migracija, da je riječ o neobvezujućem tekstu te istaknuo da ga je potrebno potpuno demistificirati u hrvatskoj javnosti. Rekao je da je proces izrade toga dokumenta započeo donošenjem deklaracije UN-a 2016., prije nego što je on preuzeo vladu.
"Taj je proces krenuo na Općoj skupštini UN-a 2016. dakle u vremenu prije preuzimanja odgovornosti moje vlade. Na toj Općoj skupštini bila je predsjednica Republike", rekao je Plenković.
Dodao je da je riječ o solidnom tekstu, iako možda ima nekih formulacija koje su sporne u nekim zemljama.
"Mislim da trebamo demistificirati ovu raspravu koja je krenula u hrvatskoj javnosti. To je pravno neobvezujući tekst, nije međunarodni ugovor, riječ je o katalogu mjera i ne vidim razloga zašto bi on trebao izazivati toliko prijepora i donekle generiranu histeriju od uvijek istih stranka i aktera. To je već 'deja vu', a što se tiče naše interne priče, mi ćemo lijepo objasniti svima, imati raspravu i vidjeti tko će ići u Marakeš. U krajnoj liniji poziv je išao izravno predsjednici, nije ni išao meni", rekao je Plenković.
Rekao je da u vladi nema kakofonije po tom pitanju, a da, kada je riječ o promjeni stava, "on se dogodio kod predsjednice, ne kod nas".
Plenković je odbio komentirati pitanje kaznenog progona Ivice Todorića.
"Moj je stav o toj temi bio sasvim jasan cijelo proteklo vrijeme. Riječ je o pravosudnom pitanju i neću ga komentirati kao što nisam ni dosada", rekao je.