SJEDNICA VLADE

PLENKOVIĆ O PRORAČUNU I PADU JAVNOG DUGA HRVATSKE 'Stvar je jako dobra i pozitivna, još se čeka utjecaj Uljanika'

Andrej Plenković
 Goran Mehkek / CROPIX

Premijer Andrej Plenković u srijedu je ocijenio da su najnoviji podaci Eurostata i DZS-a o proračunu i javnom dugu Hrvatske dobri i pozitivni, da bi dug trebao i dalje padati, ali da treba vidjeti kakve će reperkusije na financijsko stanje imati jamstva Uljaniku.

Prema izvješću Eurostata i DZS-a, objavljenom u ponedjeljak, višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 3,15 milijardi kuna ili 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je prvi suficit od kada se prate ti podaci.

Tako su poboljšani podaci iz prve procjene, objavljene u travnju, prema kojemu je suficit iznosio 2,7 milijardi kuna.

"Stvar koja je jako dobra i pozitivna", izjavio je Plenković komentirajući na početku sjednice Vlade izvješće Eurostata i Državnog zavoda za statistiku (DZS) o proračunu i javnom dugu za 2017..

"Dakle to je još jedna potvrda odgovornog vođenja javnih financija u prošloj godini i smatram da smo na taj način dobili potvrdu da smo u 2017., unatoč svim izazovima i velikom poreznom rasterećenju koje se i dalje nastavlja, uspjeli uprihoditi više nego što smo uspjeli potrošiti kao opća država", istaknuo je premijer.

Eurostat i DZS objavili su i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

To je, kazao je premijer, također jako dobar rezultat.

U međuvremenu, u utorak je objavljeno i da je javni dug Hrvatske na kraju drugog tromjesečja ove godine iznosio 284 milijarde kuna, pri čemu je udio javnog duga u BDP-u pao na 76,1 posto, novu najnižu razinu od 2012. godine.

"Po našim projekcijama u ovom trenutku, do kraja godine on bi trebao doći ispod 75 posto BDP-a, oko 74,5 posto, s tim da tu još moramo vidjeti kakve će reperkusije na naše financijsko stanje, na proračun, imati sve one obveze koji se tiču protestiranih jamstava na Uljanik", zaključio je Plenković.

Prihvaćen Nacrt prijedloga zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe kojim se planira izgraditi sustav vrijedan oko 900 milijuna kuna kako bi se spriječila ugroza i izravne štete za oko 34.000 stanovnika toga područja.

Ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić upozorio je kako je poseban problem rješavanje imovinsko pravnih odnosa pa se tim prijedlogom nastoji ubrzati taj postupak. Projekt se sastoji od nasipa i drugih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, uključujući pregradu Brodarci s pratećim objektima i prokop Korana s pratećim objektima.

Napomenuo je kako se radi o 150.000 zemljišnih čestica te podsjetio kako su na tom području drastične hidrološke prilike već izazvale poplave na tom području pa je potrebno žurno izgraditi sustav obrane od poplave.

Glavni ciljevi koji se planiraju postići kroz taj zakon su posebna pravila za provedbu Projekta i izgradnju sustava zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe, kompatibilna s načelima postojećih propisa o izvlaštenju i određivanju naknade, državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prostornom uređenju i gradnji.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći donošenjem toga zakona omogućit će se realizacija strateškog investicijskog projekta zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na području Karlovačke županije i Sisačko-moslavačke županije te u manjem dijelu Zagrebačke županije, ističe se u obrazloženju.

Ugroženost od poplava stalno je prisutna i povećava se zadnjih godina, a posljedice plavljenja su teške. Samo tijekom 2014. godine, u veljači, rujnu i listopadu, kao i u listopadu 2015. godine došlo je do pojave poplavnih valova rijeke Kupe koji se po veličini nalaze među prvih pet u posljednjih 60 godina.

Projektom se, za područja s vrlo visokim rizikom od poplava, utvrđuju mjere za smanjivanje opasnosti i rizika od poplavnih događaja, a kojima bi se, na prihvatljiviju razinu, smanjilo ugrožavanje ljudskih života, zdravlja i socijalnih odnosa te izazivanje drugih novčano nemjerljivih šteta u funkcioniranju komunalne infrastrukture i javnih usluga, ugrožavanje mogućih izvora onečišćenja i kulturno-povijesne baštine.

Također bi se smanjilo i izazivanje direktnih novčano mjerljivih šteta na materijalnoj imovini te u gospodarskim aktivnostima kao što su: poljoprivreda, akvakultura, industrija i usluge.

Nadalje, smanjilo bi se i izazivanje indirektnih novčano mjerljivih šteta kao što su: štete zbog prekida prometa, opskrbe pitkom vodom i električnom energijom, intervencije, čišćenja i sanacije.

Osim rješavanja navedenih problema, Projektom bi se stvorili povoljniji uvjeti u sustavu obrane od poplava na slivu, kroz provedbu mjera smanjivanja rizika od poplava, a kojima bi se smanjili troškovi i učestalost provedbe redovitih i izvanrednih mjera obrane od poplava.

Projekt treba sufinanciranje iz fondova Europske unije. Poželjan je s ekonomskog gledišta, jer njegove koristi premašuju njegove troškove, a doprinos iz fondova Europske unije je potreban kako bi bio financijski održiv, stoji, među ostalim, u obrazloženju.

Prihvaćen prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine

Hrvatska je Vlada na sjednici u srijedu prihvatila konačni prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine, kojim se mijenja tijelo nadležno za vođenje tog registra, kao i konačni prijedlog zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kojim se omogućuje učinkovitije i jednostavnije upravljanje prostorima u vlasništvu države.

Ministar državne imovine Goran Marić rekao je da je najvažnija izmjena konačnog prijedloga zakona o Središnjem registru državne imovine u odnosu na prvo čitanje, dodatna uredba po kojoj je potrebno dostaviti podatke o imovini za sve pravne osobe gdje Hrvatska ima vlasničke udjele, i to bez obzira na visinu vlasničkih udjela.

"Propisano je i da su obveznici dužni dostaviti promjene u imovini kojom upravljaju u roku od 60 dana, umjesto prvo predloženih 30 dana, brisana je odredba o prekršajnoj odgovornosti obveznika i dodana je prijelazna odredba da obveznici koji do sada nisu dostavili podatke u Središnji registar državne imovine da ih dostave u roku 60 dana", kazao je Marić.

Jedna od najvažnijih izmjena zakona je da se mijenja tijelo nadležno za vođenje Središnjeg registra, a ubuduće će ga voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, budući da je to tijelo zaduženo za poslove vezane za razvoj, standardizaciju, sigurnost i preporuke za korištenje državne informacijske infrastrukture.

Pritom će Ministarstvo državne imovine imati obvezu vođenja evidencije samo imovine kojom upravlja i raspolaže te će postati jedan od obveznika dostave podataka u središnji registar, kao i druga tijela koja upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu države. Zakon preciznije definira i obveznike dostave i unosa podataka te njihove obveze, kao i prekršajne odredbe ukoliko obveze ne ispunjavaju.

Konačnim prijedlogom izmjena Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora omogućuje se jednostavnije, učinkovitije i ekonomičnije upravljanje poslovnim prostorima u vlasništvu države, te se povećava njihova pravna sigurnost i zaštita.

Ministar Marić istaknuo je da je u odnosu na prvo čitanje najvažnija izmjena ta da je u konačnom prijedlogu zakona propisano da su sva rješenja vezana za poslovne prostore koja su u vlasništvu RH, sada propisane i za poslovne prostore u vlasništvu jedinica lokalne samouprave

Vezano uz taj prijedlog zakona, postojećim zakupnicima kojima istječe ugovor država može ponuditi novi ugovor na pet godina pod istim uvjetima samo ako je to ekonomski opravdano, odnosno kada je mjesečni iznos zakupa veći od najveće cijene zakupa po odluci jedinica lokalne samouprave i samo ako je prostor prethodno dan u zakup temeljem javnog natječaja.

Zabranjuje se davanje poslovnog prostora u vlasništvu RH u podzakup, na korištenje ili sukorištenje kroz "fingirane" ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji, ugovore o franšizi i slično, te se u takvim slučajevima ugovor o zakupu raskida po sili zakona.

Zakonom se daju kriteriji koji se prostori u vlasništvu države mogu prodavati sadašnjim zakupnicima, a koji se poslovni prostori ne mogu uopće prodavati. Također, prodaja stanova i poslovnih prostora u vlasništvu RH više se ne može kao do sada vršiti putem obročne otplate, već isključivo jednokratnim plaćanjem.

Pravno se uređuju razni oblici korištenja prostora u vlasništvu RH koji s državom iz raznih razloga trenutno nemaju sklopljeni ugovor o zakupu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. siječanj 2022 03:37